Inovativna i kreativna Hrvatska

Nova razvojna paradigma Hrvatske

Božo Skoko

Hrvati inovativnošću i kreativnošću kontinuirano plijene pozornost svijeta. Rado ih zapošljavaju i najizvrsnija globalna poduzeća i znanstvene institucije, a isti pojedinci u domovini najčešće ne mogu proći na natječaju za posao u nekoj javnoj službi. Naše bi državne institucije trebale imati više sluha za one koji imaju ideje, vizije, koji stvaraju novu vrijednost, koje svijet prepoznaje i poštuje. Jedino inovativnost i kreativnost donose profit, otvaranje novih radnih mjesta i izvoz

Slikovni rezultat za Inovativna i kreativna Hrvatska skokoTako je prilično žestoka konkurencija među najinovativnijim zemljama suvremenoga svijeta. Prema istraživanjima koja od 2007. provode Sveučilište Cornell, INSEAD i Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo, po svojoj inovativnosti prednjače: Švicarska, Velika Britanija, Švedska, Finska, Nizozemska, SAD, Singapur, Danska, Luksemburg te Hong Kong, odnosno Kina. Neka slična istraživanja i indeksi često navode i Japan, Njemačku, Kanadu… Kao što vidimo, nisu samo velike države pretplaćene na inovativnost. Vodeća Švicarska te Nizozemska i Danska površinom su manje od Hrvatske! Koja je tajna njihova uspjeha? Kako bi se uspjelo na globalnoj ljestvici inovativnosti, treba stvoriti takvo ozračje u kojem će se prepoznavati, cijeniti i podupirati talenti, u kojem se može dobiti vrhunsko obrazovanje i prilika da razviju svoje ideje i zamisli. Takvo ozračje ne dopušta da zemlju napuste njihovi najbolji talenti. Dapače, snagom imidža i konkretnim obrazovnim i poslovnim uvjetima privlači kreativce i inovatore iz cijeloga svijeta. Zvuči jednostavno, ali iza svakoga takva uspjeha stoje kompleksne nacionalne strategije, učinkovite institucije, atraktivna poslovna sredina, razvijena infrastruktura i dostupne tehnologije te poseban senzibilitet u razvoju talenata, jer inovativnost ipak leži na pametnim i kreativnim ljudima.Sve više država nastoji se predstaviti svijetu inovativnošću i kreativnošću. Neke države, poput Švedske, inovativnost već pokazuju kao dio svoga modernog identiteta. A moćna Velika Britanija u promotivnoj kampanji Great, kojom je prije nekoliko godina podsjetila svijet na sve blagodati koje posjeduje i koje je darovala civilizaciji, posebno je istaknula upravo kreativnost i inovativnost, uz rame bogatoj kulturi, znanosti, poslovnosti, prirodnim ljepotama i poznatim velikanima. Naime, te dvije odrednice možda najbolje prikazuju duh pojedine države, odnosno intelektualnu i kreativnu snagu njezinih ljudi te konkurentsku sposobnost. Prirodne ljepote se mogu naslijediti, baš kao i spomenici kulture… Velikanima koji su nas tijekom stoljeća zadužili možemo se hvaliti, ali to ne znači da će svijet poštovati naš naraštaj ako ne pokažemo djela kojima ćemo zaslužili pozornost i priznanje. Kreativnost i inovativnost suvremenih zajednica privlači darovite doseljenike, mudre ulagače, zahtjevnije turiste i kupce dubljega džepa. Riječju – profit i razvoj! Zato su u trendu države koje na kreativan način stvaraju novu vrijednost i prodaju ideje, a ne eksploatiraju i iznajmljuju samo ono što su dobili u nasljeđe. Dapače, već postoje indeksi koji mjere kakvi su globalni doprinosi pojedinih zemalja čovječanstvu, odnosno u kojoj su mjeri svijet učinili boljim mjestom za život. A kad je inovativnost u pitanju, već je razrađeno toliko mjerljivih parametara da se netko teško može prodati pod ono što nije.

Slikovni rezultat za innovative and creativeMože li se onda Hrvatska, pored svojih globalnih aduta kao što su prirodne ljepote, čisto more i bogato kulturno-povijesno nasljeđe, pohvaliti inovativnošću i kreativnošću? Gledajući iz globalne perspektive, nažalost, uopće nismo zapaženi u tim kategorijama! Iako Hrvatska ne stoji loše na svjetskim indeksima kad su u pitanju kvaliteta življenja, sigurnost, prometna infrastruktura, bogatstvo turističke ponude, otvorenost i gostoljubivost ljudi, očuvanost i raznolikost prirode, kad su u pitanju uvjeti za poslovanje (posebice za pokretanje posla), stabilnost gospodarskog sustava, razina globalnog utjecaja političara i institucija, fleksibilnost i učinkovitost administracije… percipirani smo prilično loše. Nitko ne prepoznaje Hrvatsku kao inovativnu i kreativnu državu. Ali, što je pomalo smiješno, prepoznaje Hrvate kao inovativne i kreativne ljude. Dapače, teško ćemo pronaći državu u kojoj netko od naših zemljaka nije ostavio kreativan i inovativan trag, bilo da je riječ o znanstvenicima, inovatorima, umjetnicima, poduzetnicima ili avanturistima. I tako je to stoljećima. Teško je pronaći tako malu državu u Europi koja je svojim velikanima toliko zadužila Europu i čovječanstvo na svim poljima ljudskog djelovanja. Doduše premalo ih sami poznajemo i premalo radimo na njihovoj promociji.

Također, svakodnevno vidimo kako nije riječ samo o povijesnim uspjesima. Hrvati inovativnošću i kreativnošću kontinuirano plijene pozornost svijeta i postižu gotovo nemoguće. Rado ih zapošljavaju i najizvrsnije globalne institucije i poduzeća. Hvale njihovu poduzetnost, inovativnost, fleksibilnost, odgovornost, ali i obrazovanost. Za naše se ljude bore vodeće znanstvene institucije i središta, odaju im priznanja i daju im prilike. Osvajaju globalne pozornice sve konkurentnije kulturne ponude, ali i naklonost poslovnih krugova. A isti ti pojedinci u domovini najčešće ne mogu proći na natječaju za posao u nekoj državnoj instituciji. E sad se pitamo – kakvim se to kriterijima vodimo u Hrvatskoj, a kojim se kriterijima vodi razvijeni svijet!? Nažalost, da bi se uspjelo u Hrvatskoj, potrebno je mnogo odricanja, energije i upornosti, jer nam naš naslijeđeni mentalitet ne dopušta cijeniti izvrsnost, poštovati nečiju iznadprosječnost i radovati se tuđem uspjehu. U svijetu koji teži izvrsnosti ne zanima ih politička podobnost, ni mjesto rođenja. O tome, među ostalim, svjedoče i dva ovoljetna primjera.

Hrvati u svjetskom vrhu

Tomislav Mihaljević izabran je, pored niza kandidata s vrhunskim referencijama iz cijeloga svijeta, za glavnog direktora jedne od najprestižnijih klinika u SAD-u, one u Clevelandu. A tu će dužnost preuzeti sljedeće godine, kad napusti jednu od najmodernijih bolnica u Abu Dhabiju, koju trenutačno vodi i upravlja s više od pet tisuća zaposlenika. Ne treba napominjati kako je temeljno medicinsko obrazovanje stekao na Sveučilištu u Zagrebu. Biljana Cerin, direktorica hrvatske tvrtke Ostendo Consulting, izabrana je za članicu upravnog odbora najveće svjetske organizacije za informacijsku sigurnost ISC², koja broji više od 125.000 članova te doslovce nameće stručne standarde znanja potrebna za bavljenje informacijskom sigurnošću u svijetu.

A kako inovativnost i originalnost ne mogu ostati nezapaženi, makar i daleko od svjetskih tehnoloških središta, vidjeli smo protekli tjedan kad su hrvatski proizvođač automobila Mate Rimac i njegova tvrtka Rimac automobili iz Svete Nedelje dobili investiciju kineskog Camel Groupa od trideset milijuna eura, kojom će proširiti kapacitete proizvodnje brzih sportskih automobila u Hrvatskoj. Rimac već zapošljava stručnjake iz četrnaest zemalja svijeta, a sad će dodatno ojačati tim kako bi uspješno prkosio daleko nadmoćnijoj globalnoj konkurenciji automobila, koja u segmentu električnih vozila prilično zaostaje. Podsjetimo, Rimac je osvojio ljubitelje svjetske automobilske industrije konstrukcijom najbržeg električnog automobila na svijetu Concept One. Automobil koji je bez daha ostavio i daleko iskusnije proizvođače ima četiri elektromotora, čak 1.088 konjskih snaga te može juriti do 355 km/h, a brzinu od stotinu na sat može dosegnuti za samo 2,6 sekundi. Uz to sa samo jednim punjenjem baterija može prevaliti put od Zagreba do Dubrovnika. Zahvaljujući tom mladom i upornom čovjeku, rođenu u Livnu u BiH, Hrvatska bi mogla dobiti prepoznatljivu vlastitu automobilsku industriju.

Kako se i u Hrvatskoj može ostvariti „hrvatski san“ uz mnogo kreativnosti i upornosti, pored Rimca svjedoči priča Damira Sabola, kojega poznajemo po uspješnoj poslovnoj priči u informatičkoj tvrtki Iskon, čije je udjele nakon tržišnog uspona prodao hrvatskom, odnosno njemačkom T-comu, a potom se posvetio novim poslovnim iskoracima. Sabolova aplikacija za rješavanje matematičkih zadataka PhotoMath postala je svjetska uspješnica. U samo tjedan dana od lansiranja imala je oko šest milijuna preuzimanja, toliko da je u jednom trenutku po popularnosti nadmašila i sveprisutni Facebook Messenger. Aplikacija je lansirana kao pomoć djeci u obrazovanju, jer omogućava da se fotografiranjem matematičkog zadatka ili jednadžbe uz pomoć pametnih mobitela odmah dođe do rješenja. Tako obrazovanje postaje zabavnije i jednostavnije. Odmah nakon lansiranja kontaktirala ga je američka nakladnička kuća specijalizirana za udžbenike, a on u svome izumu vidi velike mogućnosti i za unapređenje učenja uz pomoć modernih tehnologija u Hrvatskoj. Koliki su dosezi takvih izuma, prilično dobro svjedoči i M-parking, odnosno plaćanje parkinga SMS-porukama s mobitela, izum zagrebačkih telekomunikacijskih stručnjaka iz korporacije VIPnet još 2001, tek nekoliko mjeseci nakon što je zaživio GPRS, koji je temelj za tu uslugu. Model plaćanja parkiranja mobilnim telefonom razvio je Zagreb parking, a preuzeli su ga poslije brojni operateri te gradovi i tvrtke u svijetu.

Spomenimo i najveću IT tvrtku u državi ­Infobip iz Vodnjana koja je upravo u tom istarskom gradiću otvorila najveći IT kampus u državi naziva Pangea. Sjajan je to uspjeh tvrtke koja je krenula iz garaže, a danas ima više od 1200 zaposlenih u 47 zemalja svijeta.

Vodeći umovi današnjice

Hrvatski inovatori na gotovo svim svjetskim natjecanjima pokupe nagrade. Evo samo ljetos hrvatski inovatori su, u iznimnoj konkurenciji, osvojili čak devet odličja na izložbi Japan Design and Invention Expo, održanoj u Tokiju. Posebno je lijepo vidjeti kad neke od njihovih zamisli zažive i u praksi, poput one Ivana Mrvoša, studenta Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, koji je u svijet lansirao solarnu klupu. Ta inovacija, koju možemo vidjeti ispred Rektorata Sveučilišta u Zagrebu te diljem zemlje, a uskoro i svijeta, osim odmora, omogućava istodobno punjenje četiri mobitela ili tableta, ima hotspot za internet, senzore za kvalitetu zraka, temperaturu i buku, a noću služi i kao javna rasvjeta. Solarna klupa može raditi i deset dana bez svjetlosti, a otporna je i na udarce.

Talenata poput Rimca, Sabola ili Mrvoša, kažu upućeni, na hrvatskim fakultetima ima na desetke pa i stotine. Samo trebaju dobiti pravu priliku. Zato hrvatska država treba učiniti sve kako bi ih zadržala u domovini i iskoristila njihove talente. Svjesni smo da je svijet globaliziran i da mnogi odlaze da bi se vratili nakon usavršavanja ili iskustva, ali nažalost sve je više onih koji odlaze trajno s obiteljima i vrlo će se teško vratiti. Tim više ako ih u novim sredinama objeručke dočekaju i daju im životnu šansu. Zato aktualna vlada u rukama drži zadnju priliku da napravi barem neki pomak u zaustavljanju demografskog sloma hrvatskog naroda te zadržavanju i privlačenju mladih talenata, što je pak preduvjet jačanju inovativnosti i razvoja…

Zbog iznimno velikog broja hrvatskih znanstvenika koji su ostavili traga u svjetskim centrima znanja i inovacija posljednjih godina, prilično je teško napraviti uži izbor onih koji su svojim djelima i izvrsnošću promovirali Hrvatsku u svijetu. U posljednje vrijeme pozornost privlači Igor Rudan, redoviti profesor i direktor Centra za globalno zdravlje na Sveučilištu u Edinburghu. On je prošle godine postao prvi Hrvat izabran za redovnog člana prestižne britanske akademije Royal Society, nakon Ruđera Boškovića daleke 1761. Nalazi se među najcitiranijim i najutjecajnijim znanstvenicima svijeta, a utjecajni Thomson Reuters i američki Institut za znanstvene informacije svrstali su ga među vodeće znanstvene umove svijeta. Kao suradnik UN-a i Svjetske zdravstvene organizacije zaslužan je za smanjenje smrtnosti djece u svijetu te unapređenje globalnog zdravlja.

Igor Štagljar u Torontu je došao do revolucionarnog otkrića tzv. zle molekule raka pluća, čime je dao nadu za izlječenje stotinama tisuća ljudi diljem svijeta koji boluju od te zloćudne bolesti. Marin Soljačić, kojeg su mediji već prozvali mladim Teslom, postao je jedan od tri dobitnika prestižne američke nagrade Blavatnik, koja se dodjeljuje najboljim znanstvenicima mlađima od 42 godine. Uostalom sama činjenica da ga je za tu nagradu nominirao prestižni MIT – Massachusetts Institute of Technology, jasno govori koliko ga cijeni i kakvim ga adutom smatraju u globalnoj konkurenciji znanja. Podsjetimo, Soljačić se bavi bežičnim prijenosom energije, a svjetsku je pozornost privukao 2007. kad je izveo eksperiment prijenosa energije bez kabela i žica. Njegov koncept WiTricity mnogi su proglasili revolucionarnim izumom, jer sama pomisao na posljedice takva iskoraka u svakodnevnom životu nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Primjerice, zahvaljujući kreativnom Soljačiću, mogli bismo se osloboditi kabela nužnih za punjenje mobitela, laptopa i kućanskih aparata.

Vrhunska istraživanja u Hrvatskoj

Iva Tolić, koja se bavi fenomenom vječne mladosti, uvrštena je svojedobno među četrdeset najboljih svjetskih biologa po izboru znanstvenog časopisa Cell. Provela je punih devet godina „na privremenom radu“ u Njemačkoj, a među ostalim vodila je istraživački tim na slavnom institutu Max Planck u Dres­denu. Nakon europskog iskustva odlučila se vratiti u domovinu jer vjeruje da i Hrvatska ima dobre uvjete za znanstvena istraživanja i da je u globaliziranom svijetu važno što se radi, a ne gdje se radi. Tolićeva je identificirala prvi potencijalno besmrtni organizam, kvasac afričkog piva, koji se pomlađuje kod svake diobe stanica. To otkriće moglo bi utjecati na promjenu liječenja niza teških bolesti, poput Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti, pa i karcinoma.

Njezina kolegica Vernesa Smolčić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prva je naša znanstvenica koja je od Europskog istraživačkog vijeća dobila 1,5 milijuna eura za petogodišnje istraživanje rasta zvjezdane mase i mase supermasivnih crnih rupa u galaksijama kroz kozmičko vrijeme. Inače, Vernesa je (zajedno s timom europskih znanstvenika) koautorica znanstvenog članka u uglednom časopisu Astrophysical Journal u kojem je „rekonstruiran“ razvoj galaksija ranog svemira. Zahvaljujući podacima koje su dobili sa satelita te različitih teleskopa smještenih na Zemlji, razotkrili su misterij prošlosti ranih i mrtvih galaksija.

A kad smo kod astronomije, malo je poznato kako su naš astronomski centar i škola u Višnjanu jedan od najpriznatijih takvih centara u svijetu, istinski hrvatski brend, koji je stvorio Korado Korlević, čije je ime zahvaljujući mnogobrojnim otkrićima u svemiru već zapisano na zvjezdanom nebu. Zahvaljujući njegovu znanju, razigranosti i upornosti te znatiželji mladih i potpori iz uglednih svjetskih znanstvenih središta, to malo istarsko mjesto sa svojim originalnim programima spoznavanja prirode i astronomskim otkrićima na kojima nam zavide daleko bogatije zvjezdarnice postalo je poznato diljem svijeta. Upravo iz tog središta popularizacije znanosti stasali su mnogi mladi za kojima se danas otimaju najugledniji svjetski instituti.

Djeca i mladi u fokusu su i Društva za komunikaciju i medijsku kulturu kojem je na međunarodnoj konferenciji o medijskoj pismenosti Media Meets Literacy u konkurenciji 50 projekata iz 15 zemalja upravo uručena nagrada žirija za projekt Djeca medija. Projekt je nastao prije šest godina u Zagrebu, a volonteri DKMK-a dosad su održali više od 600 radionica o medijskoj pismenosti za 12.000 polaznika u 36 hrvatskih gradova.

Hrvati ne zaostaju ni na polju kreativnosti. O tome svjedoče uspjesi naših dizajnera, arhitekata, umjetnika, kulturnjaka… Baš ovog ljeta čuli smo vijest kako je jedna od vodećih globalnih marketinških kompanija Grey stekla većinski udio u hrvatskoj kreativnoj agenciji Bruketa&Žinić, a zahvaljujući njihovim kreativnim postignućima Zagreb je odmah odabran, uz Stockholm i Düsseldorf, kao jedan od tri europska kreativna centra te globalne mreže. Tako su dizajneri iz Zagreba već počeli surađivati s kolegama u Milanu, Moskvi i New Yorku, a novonazvana agencija Bruketa&Žinić&Grey nedavno je proširila svoje usluge regrutiranjem novoga hrvatskog digitalnog tima, kako bi uspješno formirali središnjicu novog Digital Shopper Huba, koji će pomagati brendovima diljem Europe u digitalnim komunikacijskim aktivnostima. Podsjetimo, agenciju Bruketa&Žinić OM osnovali su Davor Bruketa i Nikola Žinić 1995. još kao studenti, a od tada je – nakon mukotrpna rada – dogurala do titule druge najučinkovitije neovisne reklamne agencije na svijetu te je jedna od najnagrađivanijih reklamnih agencija u jugoistočnoj Europi s više od 450 međunarodnih nagrada.

Koliko je moćan dizajn i koliki je potencijal domaćih kreativnih snaga, svjedoči i informacija kako je najpoznatiji muzej na svijetu, pariški Louvre, prošle godine, mijenjajući svoj vizualni identitet, izabrao novu primarnu tipografiju, čiji su autori mladi hrvatski dizaj­neri Sandro Dujmenović i Marko Hrastovec. Njihov originalni dizajn slova Louvre Sans i Louvre Serif pobijedio je na velikom međunarodnom natječaju u konkurenciji najboljih francuskih dizajnerskih studija.

Naviknuli smo se hvaliti uspjesima pripadnika naše dijaspore na području umjetnosti, kulture i arhitekture. No u novije vrijeme sve više svjedočimo angažmanima domaćih kreativaca na sve zahtjevnijim svjetskim projektima. Tako je poznati zagrebački arhitektonski studio 3LHD, koji je oduševio sjajnom izvedbom hotela Lone u Rovinju, dobio atraktivan posao u Kini. Izgradili su jedan od najluksuznijih tamošnjih hotela LN Garden Resort u južnokineskom gradu Nansha, na delti Biserne rijeke. A hrvatski studio Lotus Architecti, koji vodi arhitektica Maja Bručić, u partnerstvu sa španjolskom tvrtkom Barcelona Housing System i globalnom tvrtkom WElink angažirana je na jednom od najvećih arhitektonskih pothvata u Americi – izgradnji novog dijela Chicaga, na prostoru nekadašnje čeličane U. S. Steel, koji se prostire na dvanaest hektara. U tom projektu vrijednu četiri milijarde dolara hrvatski će arhitekti raditi onaj atraktivniji dio – arhitekturu i dizajn. Naši hoteli, hosteli, kuće za odmor i dizajnerski uređene vile i stanovi, djela domaćih dizajnera, sve češće zauzimaju stranice globalnih specijaliziranih magazina i osvajaju nagrade struke.

Treba spomenuti da i hrvatski dizajnerski namještaj sve jače osvaja inozemna tržišta, ali i prestižne strukovne nagrade. Stalnim inovacijama i kreativnošću posebno se ističu proizvođači Prostoria, Dizzconcept i ERA grupa.

Fasciniraju i uspjesi naših glazbenika. Tako je student Muzičke akademije zagrebačkoga sveučilišta, dvadesetogodišnji pijanist Ivan Krpan, početkom rujna osvojio prvo mjesto na prestižnom pijanističkom natjecanju Ferruccio Busoni u talijanskom gradu Bolzanu. Naš će proslavljeni pijanist Ivo Pogorelić očigledno imati dostojnih nasljednika. Ugodno je iznenadila i vijest da je svijet prepoznao i jednog od najvećih hrvatskih kreativaca među klasičnim glazbenicima, pijanista i skladatelja Mateja Meštrovića. Najprije je proljetos njegov album My Face Music Book utjecajni portal solističke pijanističke glazbe Solopiano.com iz SAD-a proglasio najboljim albumom klasične glazbe, a njegov je drugi album u kojem, zajedno s Matijom Dedićem i Hakanom Alijem Tokerom, svira obrade Vivaldijevih Četiriju godišnjih doba, upravo nagrađen sa čak dvije srebrne medalje prestižne Global Music Award.

Ponosimo se kad čujemo da nas u pojedinim državama svijeta već prepoznaju po popularnima 2Cellos, a na Dalekom istoku i po Maksimu Mrvici. Pratimo i uspjehe naših glumaca po svijetu poput Zrinke Cvitešić i Gorana Višnjića, ali i kazališnih pisaca poput uspješne Tene Štivičić, koja je 2015. u New Yorku dobila nagradu Susan Smith Black­burn, najstariju i najugledniju nagradu koja se dodjeljuje autoricama dramskih tekstova pisanih na engleskom jeziku. Proslavljena hrvatska glumica Zrinka Cvitešić šarmirala je zahtjevnu londonsku kazališnu publiku i uspela se do sama vrha u iznimno teškoj konkurenciji, zahvaljujući isključivo talentu i predanom radu. Svjetsku pozornost plijenili su i pojedini naši filmaši, crtači stripova, dizajneri, umjetnici… Kreativne industrije uzimaju sve više maha i sve su prepoznatljivije i u europskom kontekstu… Uostalom o tome svjedoči mnoštvo nagrada i priznanja. Tako bismo niz naših inovativaca i kreativaca mogli nizati u nedogled. Ali uvjereni smo da i tek nekoliko spomenutih jasno pokazuje da je Hrvatska nepravedno (iako potpuno zasluženo) prepoznatljiva samo po sportu i sportašima, kad su ljudski potencijali u pitanju.

Jamstvo napretka
hrvatskoga društva

Upravo takvi ljudi i njihove ideje, projekti i vizije skreću nam pozornost na pametnu i kreativnu Hrvatsku (to je slogan naše najveće korporativne zaklade – Zaklade Adris, koja među rijetkima prepoznaje i donira najbolje). Svjesni smo da Hrvatska na polju inovativnosti i kreativnosti ima potencijala, koji može biti konkurentan u globalnoj utakmici i na koji možemo biti ponosni. Njihovi nam primjeri pokazuju da se sve može postići upornošću i izvrsnošću te da je hrvatski duh poletan i nesalomljiv i u vrijeme krize, koja njima nije bila alibi za nečinjenje već poticaj da uspiju. Samo im treba dati prostora i poticaja. Oni moraju postati uzori u društvu i modeli ponašanja za mlade naraštaje, a ne dokone starlete i propale zvijezde šou-biznisa, koje nam nude masovni mediji.

U vrijeme sveprisutnoga pesimizma i beznađa, u vremenu kad smo suočeni s mnogobrojnim problemima i izazovima, jedino nam uspješni pojedinci i timovi vraćaju nadu i vjeru u vlastite potencijale, vrijednosti, znanje i kreativnost, kao jedino jamstvo napretka hrvatskoga društva na globaliziranom tržištu. Oni bi trebali biti u žarištu javnosti, a ne političari, koji su okupirali naše svakodnevice i uništavaju hrvatski duh i optimizam svojim nečinjenjem, trulim kompromisima, nametanjem jeftinih ideoloških rasprava i bezrazložnim nadmudrivanjima. Političari sigurno neće utjecati na jačanje imidža naše zemlje. To rijetkima uspijeva i u globalnim okvirima. Zato bi naše državne institucije, ako im je stalo do prepoznatljivosti i boljega mjesta Hrvatske u svijetu, trebale imati sluha i smisla za sve one koji imaju ideje, vizije, koji stvaraju novu vrijednost, koje svijet prepoznaje i poštuje, koji su drukčiji i koji nude izvrsnost. Treba im dati prostora i potpore, treba ih zadržati u zemlji i poticati da stvaraju. Jedino inovativnost i kreativnost donose profit, otvaranje novih radnih mjesta i izvoz. A kreativna industrija, osim što nam je nužna u stvaranju boljeg imidža Hrvatske u svijetu, postaje jedan od najvećih izvoznih proizvoda uspješnih država. Uz to jedino uspješna, kreativna i inovativna Hrvatska može privlačiti talentirane i obrazovane ljude. A takvih će nam doseljenika trebati ako želimo sigurniju budućnost.

Vrijeme je da nam se svijet prestane diviti isključivo zbog prekrasne zemlje koju smo naslijedili i počne cijeniti ono što sami stvaramo, što može biti globalno prepoznatljivo, atraktivno i konkurentno, a što će pritom odražavati duh i identitet našeg naroda. I da parafraziram proslavljenog i utjecajnog hrvatskog dizajnera Borisa Ljubičića – vrijeme je da svijetu pokažemo kako je hrvatsko različito, kako je hrvatsko dobro, kako je hrvatsko lijepo te kako je hrvatsko pritom svjetsko i potpuno hrvatsko!

 

Vijenac 615