Izetbegović i Zvizdić zaboravili pitati Junckera zašto EU dijeli Bosnu

DOSLJEDNO NEDOSLJEDNI

PIŠE: TVRTKO MILOVIĆ

dnevnik.ba

Zvizdić i Izetbegović

Predavanje odgovora na upitnik Jean-Claudu Junckeru bila je izvrsna prilika Bakiru Izetbegoviću i Denisu Zvizdiću da u oči kažu ovom osvjedočenom djelitelju Bosne kako je bilo kakva federalizacija BiH nedopustiva! Naime, Juncker predstavlja onu Europsku uniju koja je izglasala Rezoluciju o načelima federalizacije BiH koju je SDA sa ostalim bošnjačkim strankama s gnušanjem odbacila.

Zašto su propustili reći Junckeru ono što su prošle godine izglasali u Federalnom parlamentu!? Ili još bolje, zašto su nasmijani uručili odgovore za članstvo u EU, kada ta ista EU, prema stavu Federalnog parlamenta – dijeli BiH?

Nedosljednosti bošnjačke politike nisu ništa novo. Jedina njena konstanta je prerada prijatelja u neprijatelje, zbog čega se bošnjačka politika našla u ćorsokaku.

Rezolucije

Izglasavanjem Rezolucije protiv Federalizacije BiH, bošnjačke političke stranke ozvaničile su novu eru odnosa prema međunarodnoj zajednici. Prvi put je na otvoren i nedvosmislen način Europi poslana poruka da se politički koncepti koje propagiraju bošnjačke stranke i međunarodna zajednica dijametralno razilaze.

Od tada se odnos pogoršava. Međunarodnu zajednicu se sve više optužuje kao glavnog krivca za političku krizu u BiH, a u posljednje vrijeme i za već mitsku „podjelu Bosne“.

Naoružani s tri snažna i dokumentirana argumenta, hrvatski politički predstavnici iz BiH i Hrvatske otpočeli su snažnu međunarodnu diplomatsku ofenzivu za rješenje hrvatskog pitanja.

Istovremeno, bošnjačka politika paralizirana dnevnopolitičkim sukobima i kroničnim nedostatkom kompetentnih političara, ostala je bez odgovora.

Nedostatak argumenata u političkoj raspravi bošnjačka politika ionako nikad nije imala ali presuda Ustavnog suda se ne može jednostavno ignorirati kao što je bila namjera.

Najnoviji val pogoršanja odnosa prema međunarodnoj zajednici raste razmjeno njihovom uključenju u problem izmjena Izbornog zakona. Da stvar bude gora, sposobnost izmjena Izbornog zakona direktno je vezana za sposobnost pristupanja Europskoj uniji.

Djelitelji Bosne

Tako su, nakon Srbije i Hrvatske, Ustavnog suda BiH, Europske unije i međunarodne zajednice, posljednji u nizu „djelitelja Bosne“ postali i članovi Središnjeg izbornog povjerenstva.

Paranoično neselektivno optuživanje domaćih i stranih institucija za pokušaj uništenja države ima i svoju cijenu. Ono trajno šteti povjerenju i dugoročno troši kredibilitet nakupljen ulogom žrtve koju su marljivo gradili raniji bošnjački lideri.

Sada je Bosna i Hercegovina došla do problema koji se ne može zaobići. Ne postoje ad hoc odluke međunarodne zajednice koji mogu donijeti privremeno rješenje a koje bi kasnije opstruktivnom politikom postalo stalno rješenje.

Međunarodna zajednica, kroz izjave svojih istaknutih dužnosnika, pokazuje razumijevanje da „ekonomski problemi nisu iznad političkih“. Količina nakupljenih presuda vezana za izborno zakonodavstvo pokazuje svu dubinu problema. Odbijanje konstruktivnog ponašanja s bošnjačke strane trajno remeti sliku koju je međunarodna zajednica decenijama stvarala o Bošnjacima.

Poseban problem je što nijedna od desetak bošnjačkih stranaka angažirana protiv prijedloga HNS-a ustvari nema svoj prijedlog izmjene zakona. Ono što su predložili SDP, DF i SDA samo je pokušaj da se novim izglasavanjem stari zakon ponovo učini važećim. Osim što je neprihvatljivo hrvatskoj strani, pokazuje i jedno duboko nerazumijevanje političkih odnosa – Politički problemi se moraju rješavati a ne zaobilaziti!

Toga je svjesna i međunarodna zajednica. Kroz nekoliko prijedloga koji su dospjeli u javnost, vidljivo je da se hrvatsko pitanje itekako dobro razumije. Prema reakcijama bošnjačke javnosti vidljivo je da ona ne razumije ni problem sa izbornim zakonom, kao što ne razumije ni novi odnos međunarodne zajednice prema njima.

Središnje izborno povjerenstvo, koje je moglo dati bezbolno rješenje problema, i samo je optuženo za „podjelu Bosne“ te je time diskvalificirano kao institucija koja može pomoći.

Nakon što je Parlament BiH demonstrirao nemoć pri rješavanju političkih pitanja, isto su pokazale i druge državne institucije. Tako je bošnjačka elita praktički razvlastila državu BiH da rješava svoje probleme, i dala legitimitet međunarodnoj zajednici da rješava njene probleme. A međunarodna zajednica više nije Paddy Ashdown. Ova međunarodna zajednica razumije problem i sve je bliža odluci da ga sama riješi. Ovaj put, Hrvati imaju veći utjecaj nego Bošnjaci.

A od danas BiH očekuje status kandidata, pa se može očekivati i snažniji angažman Europske unije. Iste one EU koja, podsjećamo, dijeli Bosnu.

Dnevnik.ba