Prilike današnjih žena – razbijanje mitova o nejednakosti

Petir: Moramo uvjeriti naše Vlade da donose politike i zakone koji će biti u službi obitelji te time osigurati ravnotežu između obiteljskog i poslovnog života

„Prilike današnjih žena – razbijanje mitova o nejednakosti“ naziv je događaja održanog u srijedu, 6. ožujka u Europskom parlamentu u Bruxellesu u organizaciji hrvatske zastupnice Marijane Petir u suradnji sa SHEMA institutom, a ususret Međunarodnom danu žena.

„Međunarodni dan žena predstavlja priliku da sažmemo postignuća, ali i neuspjehe učinjene protekle godine u pogledu ženskih prava. Ovih dana slušamo i poruke o nazadovanju ženskih prava. Jesmo li doista suočeni s nazadovanjem u ženskim pravima ili je nešto drugo posrijedi? Čini mi se da su te poruke ograničene i fokusirane samo na određene specifične probleme i specifičnu grupu žena, te zanemaruju univerzalnost ženskih prava, koja pripadaju svakoj ženi u jednakoj mjeri“, rekla je zastupnica Petir.

Ona je u svom uvodnom govoru pojasnila kako žene u Europi danas imaju jednak pristup i obrazovanju, i zdravstvenom i političkom sustavu, no da ipak svjedočimo razlici u plaćama i mirovinama koja je, kako ističe, posljedica „kažnjavanja“ žena koje se odlučuju na majčinstvo.

„Želimo riješiti problem razlike u plaćama žena i muškaraca? Rješenje nije u ignoriranju ženskih osobitosti i „prisiljavanju“ žena da postanu što sličnije muškarcima. Naprotiv – moramo uvjeriti naše Vlade da donose politike i zakone koji će biti u službi obitelji te time osigurati ravnotežu između obiteljskog i poslovnog života“, istaknula je Petir.

„Borba za prava žena danas ne znači samo tražiti da se žene ne diskriminira u odnosu na muškarce, već da se žene ne diskriminira zato što su žene, uzimajući u obzir sve specifičnosti koje biti žena uključuje. Pravi feministički problem danas nije samo kako osigurati ženska prava, već kako očuvati istinsku ulogu žene“, zaključila je Petir.

Suosnivačica Shema Instituta, u suradnji s kojim je zastupnica Petir organizirala ovu konferenciju, Ruth Daskalopoulou Isaac rekla je kako su „žene često portretirane kao žrtve umjesto punomoćne i ravnopravne članice društva te kako je na nama odgovornost da na to reagiramo jer je to kontraproduktivno i štetno za žene. Nažalost, ovu neodgovornu političku poruku su prihvatili te prenijeli i mediji, a mi se moramo pobrinuti da govorimo istinu i razbijemo te mitove“, ističe Daskalopoulou Isaac.

Nerissa Chesterfield, voditeljica komunikacija s londonskog Instituta za ekonomska pitanja složila se sa zastupnicom Petir da generalna razlika u plaćama između muškaraca i žena ne postoji, već da ona nastaje pri korištenju porodiljinog dopusta.

„Unatoč tomu što je razlika u plaćama muškaraca i žena oborila negativan rekord prošle godine, statistike koje nas krivo navode ustvari pokazuju suprotno. Konstantno manipuliranje podatcima o plaćama nije samo manipuliranje statistikom, time riskiramo i podcjenjivanje velikog napretka koji je žena postigla na radnom mjestu“, rekla je Chesterfield te istaknula kako bi bilo pravilnije tu razliku među plaćama nazvati majčinstvom uvjetovanom razlikom, umjesto spolno uvjetovanom razlikom među plaćama.

Gabriela Urbanova, članica odbora SALLUX-a govorila je o odnosima između ekonomije i ženskih prava. „Ukoliko empatiju smatramo temeljem dobrih odnosa, a dobre odnose temeljem ekonomskih odnosa, zaključujemo da su žene temeljni čimbenik za ekonomski rast. Razmišljanje o odnosima predstavlja model u kojem mi kao žene možemo oblikovati ekonomiju kako bismo povećale prosperitet, poštujući ljudsko dostojanstvo i primjenjujući znanstvene dokaze koji kažu da žene u svojoj prirodi imaju veću razinu empatije“, rekla je Urbanova.

Govoreći o politici identiteta, Sarah Tshikuna Mbuyi iz Afričko-europskog saveza za obitelj istaknula je da su “afričke zajednice mete političkih ideologije koje se lažno prerušavaju u borce za ženska prava i osnaživanje žena, posebno kada je riječ o obitelji“. Ali, mi ne bismo trebali napustiti naše vrijednosti i tradicije kako bismo se pridržavali normi koju nam nameću vanjske sile koje ne predstavljaju većinu naše zajednice“, rekla je Tshikuna Mbuyi.

O pitanju obveznog sudjelovanja žena u vojsci i kako to utječe na odnose među spolovima u društvu, govorila je bivša kapetanica Izraelskih obrambenih snaga IDF-a, danas poduzetnica Renee Yakira Kaly. Istaknula je kako je u Izraelu sasvim normalno da žene i muškarci služe obvezan vojni rok, ali je ispričala i kako se kao kapetanica u izraelskoj vojsci susrela s predrasudama kolega vojnika koji su došli u Izrael iz drugih država. Govorila je i o važnosti uokvirivanja priča te podijelila s publikom osobno svjedočanstvo iz djetinjstva koje ju je oblikovalo u osobu kakva je danas, a to je rečenica njezine majke da je Izrael njihov dom u kojemu ostaju ratu usprkos. „Bez primjera koji mi same dajemo, naše kćeri i sinovi neće imati od koga učiti. Naša je obveza osigurati siguran i bolji svijet za našu djecu“, zaključila je Kaly.

autor:

Izvor: hu-benedikt.hr