Kako dišu novi europski kardinali?

U intervju s kardinalom Jozefom De Keselom iz Bruxellesa, za portal New Europe, kardinal je bez oklijevanje pozdravio dolazak sekularizma u Europu. Pročitajte cijeli intervju ovdje i provjerite možete li u njemu otkriti bilo kakvu izjavu, bilo koji argument, bilo kakav prijedlog koji nije mogao izreći neki ateist ili poganin. Ja ne mogu.

Na primjer, uzmite ovu izjavu:

Možda je najveći izazov za Crkvu u Europi, što je ujedno i prilika, jer nam pomaže da ponovno otkrijemo naše korijene i naše poslanje, da svesrdno prihvatimo sekularizirano društvo.

Ne bi li Voltaire bio oduševljen Crkvom koja je slijedila takav cilj?

Kad smo kod Voltairea, pogledajte pažljivo kako belgijski kardinal tumači povijest moderne Europe:

Nakon antike u Europi je uspostavljena kršćanska kultura. Od 17. stoljeća i za vrijeme prosvjetiteljstva, osobito za vrijeme Francuske revolucije, Crkva je malo po malo ustanovila da Europa više nije posve kršćansko društvo.

Obratite pozornost na pasivno vrijeme: uspostavljena je kršćanska kultura. Ako je uspostavljena, moglo bi se zapitati; tko ju je uspostavio? A onda je Crkva “uočila” da kršćanstvo više nije dominantno. Kako se to dogodilo? Nema spoznaje da je Crkva izgubila odanost mnogih Europljana – bez priznanja otužnog institucionalnog neuspjeha.

Uspon i pad kršćanske kulture nije nešto što se “samo događa” – fenomen poput vremena, koje možemo promatrati, ali na njega ne možemo utjecati. Ne; Kršćansku kulturu grade iskreni kršćani, a kada ta kultura propada, to je zato što su kršćani prestali graditi.

De Kesel je u članku na Crux portalu predstavljen ovim riječima – Novi kardinal iz Belgije spreman je biti ključni papin saveznik u Europi. Bio je štićenik ultra liberalnog kardinala Godfrieda Danneelsa s kojim je proveo osam godina u Bruxellesu kao pomoćni biskup dok nije imenovan biskupom u Brugesu 2010. Jedan od njegovih prvi poteza bio je zatvaranje tradicionalnog svećeničkog “Bratstva svetih apostola” koje je utemeljio tadašnji nadbiskup Brusellsa Andre Joseph Léonard.

Kardinal De Kesel tvrdi da “Crkva nije ovdje kako bi “ponovno osvojila izgubljeno tlo”. To nije njezino poslanje.” Pa, dobro, poslanje Crkve je povratiti izgubljene duše. Ali ako ne mislite da kultura u kojoj živimo nema utjecaja na naše moralno ponašanje i naš duhovni pogled, morate priznati potrebu da Crkva utječe – idealno, da oblikuje – našu kulturu. Nije li očigledno da je grijeh lakše izbjeći, da se kreposti lakše hrane, u kulturi koja je temeljito prožeta kršćanskom vjerom?

Kardinal De Kesel sumnja. “Uvijek je opasno”, upozorava on, “imati jednu religijsku tradiciju koja preuzima monopol.” Je li stvarno tako? Dakle, ne bismo se trebali veseliti tom blagoslovljenom vremenu kada će se svi svjetski narodi okupiti u jednoj vjeri? Zar ne bi trebali moliti – kako se Gospodin molio – da svi budu jedno?

Sam kardinal kojeg mnogi doživljavaju kao ‘progresivnog i liberalnog’, sebe smatra ‘otvorenim’ što znači da je ‘otvoren za sve što je ljudsko i dobro za čovječanstvo’. Naravno, i njemu, kao i većini europskih novopečenih biskupa najveći problem u svijetu predstavlja siromaštvo, protiv kojeg se treba boriti zajedničkim snagama. Misija Crkve je u zajedništvu s drugima raditi na ‘čovječnijim i pravednijem društvu’. Pri tom poziva na međureligijski dijalog i ekumenizam bez potrebe za obraćenjem, jer sve nam religije poručuju da ‘čovjek ne živi samo o kruhu’. (O Onome koji je sam za sebe rekao da je Kruh živi i prvi izgovorio citirane riječi- ni riječi u članku.) Mlade poziva da čuvaju svoju dušu i poručuje im da je duhovnost potrebna jer daje životni smisao. “Možete se zauzeti na razne načine za pravednije društvo, za ljepotu, za umjetnost, za okoliš. I to je ono što je važno u životu.”

Inače je De Kesel svojedobno otvoreno sugerirao da svećenički celibat u katoličanstvu treba biti opcija, navodeći u rujnu 2010. kako “ljudi za koje je celibat ljudski gledano nemoguć, također trebaju imati priliku postati svećenici.”

U studenom 2015., ubrzo nakon što je papa Franjo pozvao De Kesela da preuzme dužnost u Bruxellesu, zagovarao je da Sinoda o obitelj dopusti razvedenim i civilno vjenčanim katolicima primanje pričesti.

Na pitanje o njegovom stavu prema homoseksualnosti, na konferenciji za novinare nakon svog imenovanja, De Kesel je odgovorio: “Imam puno poštovanja prema homoseksualcima”uključujući “njihov način življenja svoje seksualnosti”.

Povezana slika-Zanimljivo da je ovim imenovanjem zaobiđen jedan drugi biskup za kojeg se očekivalo da će dobiti kardinalski grimiz, što zbog same funkcije što zbog svog herojskog svjedočenja vjere. Radi se o  već spomenutom biskupu André-Joseph Léonardu koji je time postao prvi biskup Bruxellesa, koji nakon 200 godina nije postao kardinal. Slika je tu da vas podsjeti o kome se radi. U međuvremenu se povukao u Francusku, u Hautes-Alpes, gdje obnaša dužnost vikara župe i kapelana svetišta Naše Gospe od Lausa.

Izvor