PROEGER: Evo podataka koji pokazuju da požari u Amazoniji nisu toliko strašni kao što ste vjerojatno čuli

Screenshot: YouTube/BBC

 

autor: Mark Proeger

Proteklih nekoliko tjedana, svi smo bili izloženi mnoštvu članaka, vijesti i objava na društvenim medijima o požarima u Amazoniji. Priča je “trendala” na Twitteru kao #AmazonFires, sa svjetskim čelnicima i hollywoodskim zvijezdama koje su tweetale o neviđenoj prirodi požara i šteti koju su nanijeli.

Facebook je također prepun objava prijatelja i obitelji koji su uznemireni zbog ovih požara. Amazonski požari su pitanje du jour, a svjetski mediji su usmjerili svoju punu pozornost prema Južnoj Americi.

Dakle, što se zapravo događa u Amazoniji? Je li 2019. godina bez presedana u pogledu požara u Amazoniji? Pogledajmo.

Razumijevanje trendova požara u Amazoniji

Dana 24. kolovoza, NASA je izvijestila da smo se našli u najgoroj godini za šume u državi Amazonas od 2010. godine. Ovo je zasigurno točno, ali ovo također postaje kritično za razumijevanje onoga što se tvrdi. Poznavanje geografije regije ključni je dio tog razumijevanja.

Amazonija se prostire kroz osam različitih zemalja, dok je Amazonas samo jedna od država u Brazilu. U toj regiji, požari su doista prilično loši. Od 1. rujna, oni su malo gori od požara 2005. godine, koji su dosad bili najgori zabilježeni. Međutim, mi vodimo evidenciju samo posljednjih 16 godina.

Sad, 28 posto Amazonije se nalazi unutar države Amazonas, tako da je razumno biti zabrinut zbog požara na tom području. Od 1. rujna na GlobalFireData.org, godina 2019. svjedočila je 25 posto više požara nego je to bilo u odnosu na 2016. godinu u brazilskoj državi Amazonas.

U međuvremenu, u većem dijelu Amazonije, stvari su posve drukčije. Vjerojatno ste čuli usporedbe požara ove u odnosu na prošlu godinu. Istina je da ove godine imamo oko dvostruko više požara nego lani. Ali uspoređivanje samo ove godine s 2018. je prilično obmanjujuće.

Gledajući čitavih 16 godina zapisa koje posjedujemo, ova godina je tek nešto iznad prosjeka. U stvari, kumulativni požari ove godine u Amazoniji su na šestom mjestu po broju požara u tom razdoblju. Uz to, samo su nešto iznad 2006. i 2016. godine, dok su požari lani bili četvrti najniži u zabilježenim godinama.

Sezona požara u Amazoniji uglavnom započinje u lipnju i traje do prosinca, s tim da su kolovoz i rujan u prosjeku najgori mjeseci. To znači da Amazonija obično ima požare sedam mjeseci godišnje.

Neki su pokušali povezati požare s klimatskim promjenama, ali u većini slučajeva, ljudi su namjerno započinjali požare u Amazoniji kako bi očistili zemlju za obrađivanje, a New York Times izvješćuje da je za većinu pretvorenih poljoprivrednih površina potrebno još spaljivanja kako bi se pripremile za uzgoj. Nepotrebno je reći da su neki od požara doslovno spaljivanje šuma, ali siromašni poljoprivrednici u toj regiji čak su zapalili i većinu tih.

Gledajući veliku sliku

Brazil sadrži 60 posto Amazonije. Krčenje šuma u Brazilu kontinuirano opada od 1980-ih. U godinama 2003. i 2004., Brazil je izgubio oko 26.000 četvornih kilometara amazonske šume. U većem dijelu posljednjeg desetljeća, taj se broj održavao ispod 8.000 četvornih kilometara godišnje.

Amazonski bazen sadrži oko 5,7 milijuna četvornih kilometara šume raspoređene na 7 milijuna četvornih kilometara. To je jednako 16,5 područja veličine Kalifornije ispunjenog drvećem. Amazonski bazen, koji sadrži te šume, pokriva područje otprilike ekvivalentno području 48 najmanjih američkih država.

Po bilo kojoj mjeri, 26.000 kvadratnih kilometara šume je strašan gubitak, ali to čini samo 0,5 posto čitave Amazonije. Posljednjih je godina zabilježena jedva trećina toga. Kad bi se prosječni gubitak u posljednjem desetljeću samo održavao, bilo bi potrebno 600 godina da se Amazonija u potpunosti uništi. To predstavlja otprilike 70-postotno smanjenje u godišnjem krčenju šuma od samo prije 20 godina.

Gledajući veću sliku, amazonska šuma smanjila se oko 20 posto u posljednjih 50 godina zbog krčenja šuma, što izaziva razlog za zabrinutost. Srećom, najgori su gubici stigli rano, a poboljšanja su smanjila prosječne brojke na nekih 5.000 do 8.000 kvadratnih kilometara godišnje. Iako trebamo stalno pratiti situaciju, 2019. godina se čini anomalijom u pogledu ovih nedavnih pozitivnijih trendova u Amazoniji.

 

Globalno gledajući, postoji još više razloga za optimizam. Prema studiji časopisa Nature International Journal of Science objavljenoj 2018. godine, znanstvenici su koristili satelitske podatke koji datiraju još od 1982. godine kako bi proučili neto količinu zemaljskih šuma. Ispada da smo u 35-godišnjem razdoblju koje je završilo 2017. godine ukupno dodali 2,24 milijuna četvornih kilometara šuma.

Koristeći naš prethodni primjer, to je ekvivalentno pet Kalifornija ispunjenih drvećem. Imajte na umu da je ova studija gledala neto dobitak i kao takva uzela u obzir sve gubitke šume u Amazoniji i ostalim regijama svijeta.

Medijske zablude o potrošnji kisika

Mnoge medijske kuće posljednjih su tjedana izvijestile kako amazonska šuma proizvodi oko 20 posto svjetskog kisika. Oni su gotovo sugerirali da bi u slučaju nestanka čitave Amazonije, ostali bez petine opskrbe kisikom. Srećom, ovo je grubo iskrivljavanje činjenica. National Geographic, The Atlantic i Apple New snažno su se suprotstavili ovoj tvrdnji.

Nadalje, neto količina kisika koji Amazonija proizvodi je oko nule. Yadvinder Malhi,
profesor znanosti o ekosustavima na Sveučilištu Oxford, detaljno to objašnjava u svojoj vrlo korisnoj objavi na blogu u vezi ove teme. I dok velike šume ispuštaju kisik, one potom iskoriste oko 60 posto oslobođenog kisika putem procesa respiracije. Ostalih 40 posto potrebno je kako bi pomoglo mikrobima u procesu raspadanja mrtvih biljaka i lišća. I tako je, “praktički, neto doprinos amazonskog ekosustava (ne samo biljaka) svjetskoj opskrbi kisika zapravo nula.”

Niti jedna od ovih informacija ne znači da su šume nevažne. Amazonija je ogroman sudoper ugljika i kao biomasa pohranjuje nevjerojatne količine CO2. Amazonija je također dom nevjerojatno bogatoj flori, fauni i mnoštvu životinjskih vrsta.

Uz to, niz domorodačkih naroda živi u Amazoniji, koji su svojih milijun pripadnika raspodijelili u oko 400 različitih plemena. Sveukupno, 30 milijuna ljudi zove amazonski bazen svojim “domom”. Trebali bismo željeti očuvati Amazoniju netaknutom iz mnogo ekološki razumnih razloga, ali izvješćivanje lažnih i obmanjujućih činjenica ne pomaže tom cilju i u konačnici samo šteti dugoročnim ciljevima njezine zaštite.

Razmatranje siromaštva i ekonomskih mogućnosti

I konačno, razmotrimo moralne implikacije amazonskih požara u smislu ljudskih života. Vi ovo vjerojatno čitate na pametnom telefonu, laptopu ili kompjuteru. Vaš život je vjerojatno ispunjen “potrepštinama” u kojima svakodnevno uživate koje su nezamislive prosječnim stanovnicima Amazonije.

Kontrola klime, hlađenje i obilje hrane su, po svemu sudeći, pouzdane stvari za većinu vas koji čitate ovaj članak. Dok razmatramo kako zaštititi Amazoniju, mogli bismo razmotriti što bi to moglo značiti u smislu ograničavanja siromašnih stanovnika Južne Amerike. Ima li Zapad pravo postavljati zahtjeve 30 milijuna stanovnika amazonskih šuma?

U Brazilu, prosječna mjesečna plaća diljem zemlje iznosi samo 421 dolar, prema web stranici Numbeo. Amazonas je jedna od siromašnijih brazilskih država. Prema brazilskom Institutu za geografiju i statistiku, godine 2016. više od polovice brazilskih država imalo je prosječni mjesečni prihod manji od 330 dolara.

Poljoprivrednici koji započinju ove požare to rade zbog stvarnih ekonomskih teškoća. U svjetlu stvarnosti siromaštva, Amerikancima nije primjereno na ove radnje gledati kao na zle ili zlobne. Sve dok se ekonomska situacija ne popravi za milijune stanovnika Amazonije, ima li moralnog smisla da najbogatije svjetske države pokušavaju ograničiti ljudima koji nisu njihovi građani pristup zemlji na kojoj ovi žive već generacijama?

Sadašnji i bivši predsjednici Brazila nisu u krivu što žele više ekonomskih prilika za svoje ljude. U Amazonasu, 98 posto zemlje je prekriveno šumama. Razumno je očistiti nešto od toga, čime bi se otvorio put drugim ekonomskim prilikama. Ako su Sjedinjene Države očistile otprilike 90 posto svojih starih šuma od 1600. godine, vjerujemo li da druge nacije nemaju pravo donijeti slične odluke, nadajući se da će naučiti iz naših grešaka?

Dok tražimo dobre odgovore na ova pitanje, svi mi se možemo pouzdati u spoznaju da svake godine, dok nešto Amazonije izgori, istodobno pridodajemo novom rastu šuma u stopi od preko 62.000 četvornih kilometara godišnje. Amazonija je jedna od najljepših i najopsežnijih umjetničkih dijela kreacije i njezina zaštita je prilično važna, ali sjetimo se 30 milijuna ljudi koji tamo žive, jer njihovo pravo na nju nadjačava ono naše.