Osnivanje HNS-a BiH povijesna odluka za Hrvate: Političke pozicije i danas jednake, a najskuplje je plaćeno desetljeće bez Sabora

ANALIZA PORTALA DNEVNIKA.BA

dnevnik.ba

(ilustracija Dnevnik.ba)

Osnivanje HNS-a BiH bila je povijesna odluka tadašnjeg hrvatskog političkog vrha. Politička pozicija Hrvata u BiH narušena je intervencionizmom međunarodne zajednice, a osnivanje HNS-a BiH, bio je samo jedan u nizu političkih odgovora kako bi se ta pozicija sačuvala i zaštitila. Osim udara na konstitutivnosti kroz Barryeve i Petrischeve amandmane, formiranje Alijanse, vlasti bez legitimnih predstavnika Hrvata i na državnoj i federalnoj razini, odbijanja razmatranja Jelavićeve apelacije Ustavom sudu BiH o ustavnosti nametnutih Barryevih amandmana, tenkovim je udarima uništena i Hercegovačka politika, a odmazda je uslijedila i zbog proglašenja Hrvatske samouprave, te montiranih postupaka protiv hrvatskih političara, od samog vrha, odnosno, Jelavića pa do drugih 300 dužnosnika HDZ-a BiH. HNS je obnovljen nakon deset godina, a razdoblje u kojem nije djelovao, najviše je koštalo Hrvate u BiH.

Hrvatski narodni sabor BiH, krovna politička institucija bh. Hrvata koja okuplja legitimne predstavnike tog naroda, od lokalne do državne razine, osnovana je na današnji dan, 28. listopada u Novom Travniku 2000. godine.

Utemeljitelj i prvi predsjednik HNS-a BiH  je Ante Jelavić, tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH. HNS BiH osnovan je kao nenasilni politički odgovor na pacifikaciju bh. Hrvata, a koju je vodila međunarodna zajednica tih godina.

Osnivanje HNS-a BiH bila je politički odgovor Jelavićevog HDZ-a BiH na procese, kako je sam govorio, majorizacije bh. Hrvata, a koji su kulminirali tzv. Barryevim amandmanima na Izborni zakon BiH, prema kojima su svi izaslanici u županijskim skupštinama u FBiH imali pravo predlagati izaslanike za svaki od nacionalnih klubova u federalnom Domu narodu.

“Povijesna odluka za hrvatski narod” 

“Bila je to važna i povijesna odluka za hrvatski narod, cilj je bio plemenit, a njegova ideja traje i danas. Dokle god traje borba za ravnopravnost svi hrvatski politički subjektu moraju biti zajedno”, izjavila je Lidija Bradara, članica Predsjedništva HNS-a BiH i predsjednica Kluba hrvatskih izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, za Dnevnik.ba.

Za Milana Šutala, glavnog urednika HMS-a BiH, osnutak HNS-a BiH bio je neka vrsta obrambenog mehanizma, na prvi slučaj eliminacije Hrvata kao političkog subjekta, ustavnog konstituenta FBiH i BiH 2001. godine.

Novinar Tvrtko Milović u izjavi za Dnevnik.ba kazao je kako su Hrvati u tim vremenima bili prepušteni sami sebi, te da se tako i ponašali – osnovali vlastito političko tijelo.

HNS odgovor na pacifikaciju Hrvata u BiH 

“HNS je nastao u vrijeme snažnog pritiska MZ na Hrvate u BiH koji su uslijed okolnosti promjene vlasti u Hrvatskoj i snažnog bošnjačkog unitarističkog naboja prepoznati kao remetilački faktor”, kazao je Milović.

Šutalo, pak, podsjeća, i na to da je Wolfgang Petritsch izmijenio Ustav Federacije, ukinuo paritet u federalnoj vladi i omogućio da se uz podršku jedne trećine izaslanika u Klubu Hrvata Doma naroda izabere kompletna izvršna vlast u FBiH, a američki veleposlanik Thomas Miller sastavio tobož lijevu koaliciju predvođenu probošnjačkim SDP-om i minornim hrvatskim strankama Zubakovim NHI-om i Lijanovićevom strankom Radom za boljitak, HDZ-u nije preostalo drugo do na taj pokušaj odgovoriti okupljanjem svih drugih hrvatskih stranaka u Hrvatski narodni sabor kako bi se zaštitio pogaženi suverenitet naroda.

Petritschevi amandmani i Alijansa pogazili suverenitet naroda 

Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade Zapadnohercegovačke županije i član Predsjedništva HNS-a BiH, smatra kako su dva izravna uzroka dovela do osnutka HNS-a  BiH, a radi se, prema njegovim riječima, sramnim i oktroiranim amandmanima na Ustav koje je nametnuo ambassador Robert  Berry, a drugi uzrok – još sramnija politička volja bošnjačkih stranaka da planove o majorizaciji i dominaciji nad drugima odmah izvuku iz ladica i počnu primjenjivati u praksi.

“Turski zulum pod krinkom građanske politike”

Mario Karamatić, predsjednik HSS-a BiH i član Predsjedništva HNS-a BiH, također, je naglasio vlast tzv. Alijanse formirane suprotno izbornoj volji Hrvata u BiH, a koju su sastavile bošnjačke stranke uz, kako je ocijenio, “nekoliko ukrasa s minornim izbornim legitimitetom trebali predstavljati izbornu volju hrvatskog naroda”, odnosno, Novoj hrvatskoj inicijativi Krešimira Zubaka.

Bio je to, prema ocjeni Karamatića, “turski zulum”, pod krinkom “građanske politike”.

Šutalo podsjeća, i kako je HNS BiH, ustvari, zamišljen kao vrhovno predstavničko i zakonodavno tijelo Hrvata u BiH, odnosno, Hrvatske samouprave, a za koju su se na referendum, prema njegovim riječima, izjasnila velika većina Hrvata. OHR je, podsjetimo, taj referendum proglasio nezakonitim.

“Za Hrvatsku samoupravu bila velika većina Hrvata u BiH”

“Na taj pokušaj ponovne uspostave suvereniteta Hrvata na područjima gdje su oni činili većinu stanovništva, međunarodna uprava u BiH, pod vodstvom SAD odgovorila je slanjem tenkova ne Hercegovačku banku, te montiranim sudskim procesima i zatvaranjem hrvatskih političkih vođa”, istaknuo je Šutalo.

Podsjetio je, također, i na izjavu Thomasa Millera, tadašnjeg veleposlanika SAD-a, koji je kardinalu Puljiću rekao “ili se asimilirajte ili iselite”.

“Jasno je kako je cilj američke politike tada bio pretvoriti Federaciju BiH u bošnjački entitet, a BiH u dvonacionalnu državu u kojoj Hrvata ne bi bilo kao političkog naroda. Podršku za ostvarenje takvih planova imali su, na žalost, i u tadašnjem vladajućem dvojcu u Hrvatskoj- Mesiću i Račanu. Nisam siguran da se takva američka politika i za jotu promijenila u posljednjih 18 godina”, istaknuo je Šutalo.

Cijena nepristanka na asimilaciju: progon hrvatskog političkog vrha i uništenje Hercegovačke banke  

Novinar Ivan Crnjac, također, smatra kako je odluka o osnivanju HNS-a BiH u tim vremenima i više nego vizionarska jer je, prema njegovoj ocjeni, trebalo imati hrabrosti za takav korak s obzirom na političke okolnosti koje Hrvatima ni u kom slučaju nisu išle u prilog.

“Vremena Hrvatske  samouprave i   visokih predstavnika koji su nastupali iz bošnjačke pozicije te nametnute odluke koje su nas degradirale kao ustavotvoran narod zahtijevale su odgovor koji nam je pružen u obliku HNS-a”, kazao je Crnjac za Dnevnik.ba.

Međutim, HNS BiH nakon montiranih postupaka protiv Ante Jelavića, utemeljitelja Sabora, hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a, kojem je zabranjeno političko djelovanje, ali i smjene skoro 300 hrvatskih dužnosnika, nije zasjedao punih deset godina.

“Hrvate u BiH skupo koštalo 10 godina bez HNS-a” 

“Nažalost, poslije Jelavića nije bilo snage da HNS nastavi s radom, niti je bilo hrabrosti da se HNS nadograđuje i razvija”, izjavio je Milović.

Hrvate u BiH je, tvrdi Milović, itekako koštalo što deset godina nije bilo rada HNS-a BiH jer je time izgubljen politički kontinuitet, a hrvatske stranke nisu imale konsenzus oko krucijalnih pitanja.

“Nisu se uopće znali nacionalni interesi, a lideri hrvatskih stranaka nisu razgovarali”, istaknuo je Milović.

Rad HNS-a BiH, obnovljen je tek 2011. Kada su Hrvati, podsjetio je Šutalo, ponovno majorizirani, odnosno, kada je u Federaciji BiH vlast predvođena SDP-om, po istom modela kao i 2001., bez stranaka -dva HDZ-a- koji su uživali izbornu potporu preko 90 posto Hrvata izašlih na izbore.

Prema Šutalovoj ocjeni, politika Sarajeva presudno je utjecala na homogenizaciju Hrvata i njihovih političkih stranaka, odnosno njihovo okupljanje pod političku kapu HNS-a.

“Minorne hrvatske stranke koje su u dva navrata sudjelovale u majorizaciji Hrvata gotovo su potpuno nestale s političke scene, a ostatci nekih od tih stranaka, shvatile su da su iskorišteni od Sarajeva kao politički janjičari, tako da danas ne postoji ni jedna relevantna hrvatska stranka koja bi Sarajevu mogla poslužiti kao ‘smokvin list’ za pretvaranje FBiH u bošnjački entitet”, izjavio je Šutalo.

Ipak, najveća mana obnovljenog HNS-a BiH, prema Miloviću je to što ne pokazuje demokratski kapacitet.

“No, pokazuje i da Hrvati u BiH imaju snage biti više od jedne stranke i okupiti i one ljude koji nisu u najjačoj stranci”, kazao je Milović.

Bradara je, pak, istaknula kako je nužno jedinstvo hrvatskih politički stranaka, te da uvijek postoje nesuglasice i različita viđenja, no da je HNS model kroz kojeg se to može artikulirati, ali i dokaz kako je opći interes hrvatskog naroda iznad svega.

“Koliko god umanjivali njegovu važnost, moramo znati da predsjednik HNS a danas održava međunarodne sastanke u toj funkciji i da HNS danas predlaže zakone u državnom parlamentu”, smatra Milović.

“Potreban snažniji angažman HNS-a BiH”

Šutalo, pak, smatra kako bi se Predsjedništvo i Glavno vijeće HNS-a BiH trebali još snažnije angažirati i fokusirati na pridobivanju saveznika u svijetu.

“U prvom redu mislim na SAD, u zaštiti suvereniteta Hrvata, ,  kao političkog faktora preko kojeg Zapad može utjecati na političke procese u BiH”, izjavio je Šutalo.

Crnjac tvrdi, kako bi HNS trebao biti ažurniji i ozbiljniji u pojedinim segmentima svog djelovanja, ali je sigurno i dalje lučonoša ideje o jednakopravnosti Hrvata u BiH.

“Ozbiljna je to politička institucija bh. Hrvata unatoč zlonamjernim tumačenjima pojedinaca koji ga pokušavaju prikazati običnom nevladinom organizacijom”, kazao je Crnjac.

Podsjetimo, HNS BiH osnovan je 2000. godine u Novom Travniku, drugo zasjedanje imao u Tuzli iste godine, a treće u Mostaru 2001. godine.  Od obnove rada Sabora, preostalih pet zasjedanja bilo je u Mostaru.

“Otvoriti urede HNS-a BiH u Sarajevu”

“Funkcija HNS-a BiH je zaštita prava Hrvata u cijeloj BiH, a ured HNS-a BiH u Sarajevu, ne samo da je važniji od onog u Mostaru, nego je najvažniji”, izjavio je Milović.

Ipak, HNS BiH još uvijek ni u jednom drugom gradu osim u Mostaru svoja predstavništva, a na što su nekoliko puta upozoravali i predstavnici Županijskog odbora HDZ-a BiH Vrhbosna, odnosno, predsjednik tog Odbora, Dražen Trlin, koji je  u razgovoru za Dnevnik.ba  ranije istaknuo tu potrebu.

Karamatić je istaknuo kako HNS BiH, i danas kao i 2000. godine, predstavlja prvu i posljednju liniju obrane političkih prava hrvatskog naroda u BiH.

“Da se vidi koliko je učinkovit dovoljno je pogledati reakcije bošnjačkih političara i samozvanih nevladinih udruženja na sam spomen HNS-a. Više im smeta HNS kao takav nego bilo koja politička stranka u Hrvata bez obzira kakva joj bila politika. To je  zoran dokaz o apsolutnoj nužnosti nastavka rada HNS-a do uspostave pune jednakopravnosti hrvatskog naroda u Bih s druga dva konstitutivna naroda”, kazao je Karamatić.

Šutalo, također, tvrdi kako HNS jest prepreka pretvaranju FBiH u građanski entitet kojim bi vladao brojniji narod, mada institucionalne mogućnosti za to, kao i za majorizaciju Hrvata u izboru člana Predsjedništva BiH, i dalje postoje sve dok se ne izmjeni Izborni zakon po presudi Ustavnog suda BiH.

“Koliko HNS stoj na putu takvim planovima najbolje govore svakodnevne reakcije iz Sarajevske političke tvornice za proizvodnju magle i zaborava u koju su, na žalost, jednako upregnute političke stranke i nevladine organizacije”, istaknuo je Ćosić.

Karamatić, pak, tvrdi kako se bošnjačka politika 2000.  godine “krila” iza građanske države, te da o tomu danas govore samo “usputno”. Danas bošnjačka politika ne pokušava zadovoljiti čak ni formu koja kaže da npr u Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu netko od ministara mora biti iz reda hrvatskog naroda”, kazao je Karamatić.

Do konačna ostvarenja institucionalne ravnopravnosti, smatra Čosić, HNS će ostati jedina adresa na kojoj će se dobivati odgovori na grube nasrtaje, političku majorizaciju, razne trojanske političke ponude.

“HNS BiH zadnja brana građanskoj državi” 

“Znajući da je HNS mjesto gdje se artikulira hrvatski nacionalni interes i da HNS okuplja više od 90 posto hrvatske biračke volje, uporno se uloga toga tijela pokušava reducirati na interes jedne strake. Drugi je korak, interes jedne stranke svesti na interes jednog čovjeka i postigli ste cilj – lako je ugušiti narod kad ima jedan vrat! Na žalost, neki to još ne vide, ali u HNS-u je svima jasno o čemu se radi”, kazao je Ćosić.

Karamatić, pak, tvrdi kako je “HNS zadnja brana uspostavi neke vrste Kalifata u srcu Europe”.

Bradara je ocijenila kako HNS jest zadnja obrana od građanske države, jer je takvo uređenje BiH za hrvatski politički korpus neprihvatljivo jer udara i potire samu suštinu uređenja BiH kao višenacionalne države, jednakopravnih naroda i njenih građana.

“I danas, kao i kada je osnovan, HNS BiH zalaže se za jednakopravnost hrvatskog naroda u odnosu na Bošnjake i Srbe u BiH”, istaknula je Bradara.

G. Lujanović / Dnevnik.ba