Demografski oporavak kao ključ razvoja Europe

Demografsko pitanje u Hrvatskoj i Europi – novi izazovi i prilike

piše MARIN STRMOTA

marin-strmoita_5a8c57383a356_970xr

Kreatori europskih politika trebali bi stvoriti temelje za dugoročnu strategiju simbioze odgovorne gospodarske i socijalne politike, osobito onih spram mladih, djece i obitelji. Demografski oporavak ključan je za dalji društveno-gospodarski razvoj cijeloga kontinenta

Državni zavod za statistiku 13. rujna objavio je procjene stanovništva Republike Hrvatske u 2018. Pad broja stanovnika nastavio se i u 2018. U odnosu na procjenu prethodne godine, broj stanovnika smanjio se za 36.688 osoba ili 0,9%.

Očekivani su to podaci koji pokazuju kontinuirani pad broja stanovnika Republike Hrvatske. Za takav trend „zaslužni“ su stalni pad nataliteta, a opadajući trend dodatno je pogoršao posljednji iseljenički val iz Hrvatske. Potrebno je naglasiti kako konkretna procjena, ionako loša, podcjenjuje pad broj stanovnika zbog podcijenjenoga broja iseljenih, što je rezultat staroga problema nevidljivosti iseljenika koji ne odjavljuju svoje prebivalište. U svrhu najbolje predodžbe disproporcije evidentiranih i stvarno odseljenih dovoljno je prikazati migracijski saldo s našom tradicionalnom i glavnom useljeničkom zemljom, Njemačkom.


Dubravka Šuica izabrana je za potpredsjednicu
Europske komisije koja će se baviti demografijom.
Prilika je to za Hrvatsku koju treba iskoristiti

Iako njemački registar bilježi ulazak osoba prema državljanstvu, pa je dio Hrvata useljenika i s prostora Bosne i Hercegovine i drugih zemalja s prostora bivše države, takva usporedba jasno prikazuje veliki nerazmjer između podataka o iseljenima iz Hrvatske. Prema nekim procjenama udio Hrvata iz Hrvatske u ovom posljednjem iseljeničkom valu iznosi oko 70%. Prema hrvatskoj službenoj statistici, u razdoblju od 2012. do 2018. godine, u rastućem trendu u Njemačku je odselilo 95.579 stanovnika. Prema podacima njemačkog zavoda, u istom razdoblju u Njemačku se uselilo 232.456 osoba s hrvatskim državljanstvom prvi put te još 41.490 ponovnim useljavanjem. Uz to vidljiv je i trend rasta broja rođenih Hrvata u Njemačkoj. Spomenuti možemo i Irsku, čija statistika bilježi useljavanje na razini od 3500–4500 Hrvata godišnje.

Osim iseljavanja tu je i spomenuti pad nataliteta, koji se, kako vidimo prema posljednjim podacima, nastavlja. U prvih sedam mjeseci 2019. rođeno je 427 djece manje nego prethodne godine. To znači da ćemo ove godine vrlo vjerojatno imati najniži broj rođene djece ikad, oko 36.000 rođenih.

Iz svega navedenog vrlo je pouzdan podatak kad demografi tvrde da Hrvatska danas broji manje od četiri milijuna ljudi.

Demografija i demokracija

Hrvatska je dobila potpredsjednicu Europske komisije za demokraciju i demografiju, Dubravku Šuica, koja će osim toga predvoditi i rad na Konferenciji o budućnosti Europe. Demografija i demokracija zgodno su se našle u istom tematskom području kojim bi se trebala baviti Dubravka Šuica. Postavlja se pitanje, treba li demografiji demokracija i demokraciji demografija?

No šalu i politiku na stranu, nadajmo se da povezivanje dva područja ne znači da će se kompleksni demografski procesi i izazovi gledati isključivo kroz prizmu ljudskih prava i prava migranata, čime je posljednjih godina Europa posebno opterećena. Time se treba baviti, no takva perspektiva nije dostatna za pronalaženje odgovora na složena demografska pitanja 21. stoljeća.

Činjenica je da se već duže vrijeme zemlje Europske Unije suočavaju s demografskom budućnošću bez presedana. Kombinacija dugoročno vrlo niska ispodzamjenskog fertiliteta te kontinuirana produljenja životnoga vijeka neizbježno vodi do starenja i smanjivanja broja stanovnika. U takvim uvjetima razvijenije zemlje Europe usisavaju radnu snagu manje razvijenih zemalja, pogoršavajući na taj način ionako ugroženu demografsku budućnost slabije razvijenih zemalja članica. Upravo na tom izazovu europski lideri moraju potražiti rješenja i demonstrirati često spominjanu politiku solidarnosti.

Priljev i prirast Hrvata u Njemačku, 2012–2017, usporedba njemačkog registra i podataka
Ministarstva unutarnjih poslova / Državnog zavoda za statistiku

Izvor: Njemački registar stanovništva – Statistisches Bundesamt; Državni zavod za statistiku, Statistika u nizu, Doseljeno i odseljeno stanovništvo u/iz Republike Hrvatske prema zemlji podrijetla/odredišta

Navedeni demografski trendovi sa sobom nose implikacije poput preopterećena mirovinskog i zdravstvenog sustava, neravnoteže na tržištu rada, nedostatne skrbi za starije i nemoćne i sl. Veliki su to izazovi koji zahtijevaju dugoročne strategije jer takva su i demografska kretanja. Nužno je formiranje posebnih tijela koja bi se bavila važnom strategijom demografskog razvoja svih članica Europske Unije. Ako je Europska komisija krenula u tom smjeru, onda je to dobro. Pritom valja imati na umu da iako postoje neke dodirne točke, demografski izazovi nisu jednoznačni u svim članicama EU. Tu u prvi plan iskače migracijska komponenta demografskog razvoja. S jedne strane imamo zemlje u kojima niz godina prevladava negativna migracijska bilanca, a s druge strane zemlje koje zahvaljujući stanovništvu prvih bilježe velika useljavanja. Zajednički problem svih jest fertilitet u opadanju, koji se na europskim prostorima uvijek uglavnom tumačio ekonomskim uzrocima.

Najava izrade registra stanovništva

Da taj pristup nije kompletan, pokazuju nam totalne stope fertiliteta (broj rođene djece po ženi) u najrazvijenijim zemljama EU, koje usprkos visokom standardu bilježe pad. Odgovor na taj nepovoljan trend dosad se tražio u (svjesno ili nesvjesno) ekonomskom receptu rasta i razvoja od kojeg se očekuje opće društveno blagostanje, a posljedično i poboljšanje demografskih pokazatelja. Tržište dobara i usluga nije i ne može biti jedina smjernica razvoja javnih politika u modernom društvu. Čovjek je mnogo kompleksnije biće, a ne tek homo economicus. Stoga uz navedenu heterogenost među zemljama EU te kompleksnost i dugoročnost demografskih procesa valja imati na umu kako nema univerzalne demografske politike ni rješenja iz rukava. Kreatori EU-politika trebali bi stvoriti temelje za dugoročnu strategiju simbioze odgovorne gospodarske i socijalne politike, osobito onih spram mladih, djece i obitelji. Demografski oporavak ključan je za dalji društveno-gospodarski razvoj cijele Europe.

Ideja o izradi registra stanovništva bitna je. Naime RH nema registra stanovništva (iako se desetljećima upozorava na potrebu za njim), a trenutna statistika Državnog zavoda za statistiku temelji se na odjavama i prijavama Ministarstva unutarnjih poslova. Prema Zakonu o prebivalištu građani koji se iseljavaju iz zemlje moraju odjaviti prebivalište Ministarstvu unutarnjih poslova, odnosno policijskoj postaji, no s obzirom na to da se prekršajna odredba pod člankom 16. istoimenog zakona u praksi ne provodi, velika većina građana to ne čini. Otud velika disproporcija između stvarnog stanja odseljenih i službene statistike objavljene u priopćenjima Državnog zavoda za statistiku. O potrebi stvaranja registra stanovništva govori se već jako dugo, posebno to ističu demografi u razdobljima velikih iseljavanja, kad je potrebno neprestano ponavljati da službena statistika podcjenjuje broj iseljenih. Registar je baza podataka u kojoj se kontinuirano i sustavno bilježe odabrane informacije o svakom članu prebivališta neke zemlje ili područja, omogućavajući utvrđivanje ažurnih podataka o veličini i karakteristikama stanovništva u odabranom trenutku. Upravo to stalno osvježavanje podataka, uključujući uobičajenu adresu pojedinca, ključna je karakteristika registra stanovništva i njegova glavna prednost za izradu demografskih statistika. Osim za potrebe statistike i istraživanja, svrha takva registra leži i u mogućnosti vođenja kvalitetnih javnih politika, a onda i u njihovu monitoringu i evaluaciji, što bi bilo vrlo korisno za cjelokupni razvoj društva.

Tema registra stanovništva opet se aktualizirala, što je dobro i svi se nadamo da će konačno doći do realizacije. Za stvaranje registra, osim financijskih sredstava, ključna će biti suradnja tijela državne uprave koja su već zadužena za razne parcijalne evidencije stanovništva. Naravno, ključna je i politička volja za konačno uređivanje statistike o stanovništvu.

Vijenac 667