Hrvati u Australiji

U Australiji prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. živi oko 126.264 Hrvata i njihovih potomaka, što čini 0,6% stanovništva te zemlje. Australija je tradicionalno useljenička zemlja, koju hrvatski doseljenici nastanjuju već u drugoj polovici 19.stoljeća. Prvi doseljenici iz Hrvatske, većinom iz Dalmacije, doselili su se u područja Zapadne Australije. Središte ranoga doseljavanja bio je Perth, zajedno s tada jedinom doseljeničkom lukom Fremantle. Osnovne djelatnosti kojima su se Hrvati ondje u početku bavili bile su primarne, poput ribarstva i poljoprivrede, a postupno su se počeli zapošljavati u rudnicima te naseljavati i rudarske centre u unutrašnjosti.


U Australiji djeluje više desetaka hrvatskih klubova i društava

Hrvati u Australiji društveno se počinju organizirati od 1910, kada je u Broken Hillu (Novi Južni Wales) osnovana Seljačka stranka, koja je djelovala pod utjecajem braće Radić. Izdavala je bilten Seljačke novosti, a prestala je postojati 1922. U Boulder-Kalgoorlieju u Zapadnoj Australiji osnovano je 1912. Hrvatsko-slavjansko društvo i ubrzo postalo središtem društvenih, kulturnih i političkih djelatnosti. Predsjednik društva bio je Ante Jukić, a tajnik Jure Stela.

Tek nakon Drugoga svjetskog rata zbog nepovoljnih gospodarskih i političkih promjena povećao se udio iseljavanja prema Australiji i iz ostalih dijelova Hrvatske, premda su i dalje dominantni iseljenici iz priobalnog i otočnog prostora. U drugoj polovici 20. st. znatno je povećan broj hrvatskih iseljenika u Australiji. Od 1991. broj Hrvata koji su doselili u Australiju iznosi 30.000 te je od početka 2000. u stalnu opadanju.

Među službenim statistikama postoje dvije osnovne kategorije kad je posrijedi hrvatsko podrijetlo australskih građana – prvu čine stanovnici Australije rođeni u Hrvatskoj, a u drugu kategoriju uključeni su Australci hrvatskoga podrijetla prema državi rođenja roditelja. Statistički podaci pokazuju da je 4,6% Hrvata kojima su roditelji rođeni u Australiji, a 88% Hrvata kojima su roditelji rođeni u inozemstvu. Godine 2001. u Australiji je živjelo 51.909 Hrvata rođenih u Hrvatskoj. Od tog broja bilo je 52,3% muškaraca i 47,7% žena. Prema spomenutim podacima najviše Australaca hrvatskoga podrijetla živi u Novom Južnom Walesu (35,5%), zatim u Viktoriji (34,0%) te u Zapadnoj Australiji (12,2%).

Na području Australije aktivno djeluje više desetaka hrvatskih klubova i društava. Većina ih se nalazi u prostorijama hrvatske zajednice, koja ih je uglavnom sama izgradila. Najpoznatiji klubovi i najviše njih nalazi se u Sydneyju, Melbourneu, Perthu i Canberri.

Australija je prva zemlja u svijetu koja je priznala hrvatski kao poseban jezik. Od godine 1975. državna postaja SBS emitira programe na hrvatskome jeziku, a 1989. počela je nastava hrvatskog jezika kao izbornog predmeta u srednjim školama. Australski Hrvati već su 70-ih godina prošloga stoljeća organizirali nastavu hrvatskog jezika u hrvatskim katoličkim centrima i tzv. subotnjim školama. Nastava hrvatskog jezika uglavnom je integrirana u redovni školski sustav, a MZO RH podupire nastavu udžbenicima i drugim nastavnim sredstvima te organiziranjem stručnog usavršavanja u Australiji ili u Hrvatskoj na tradicionalnom ljetnom seminaru za učitelje pripadnike hrvatske nacionalne manjine i iseljenika. Prva katedra za kroatistiku osnovana je 1983. na Macquarie University u Sydneyju. Od 1998. na istom sveučilištu otvoren je i Centar za studij hrvatskog jezika. U veljači 2008. na Sveučilištu Macquarie otvoren je Centar za hrvatske studije u svijetu, a riječ je o zajedničkom projektu sa Sveučilištem u Splitu.

Uz državnu/javnu radiopostaju SBS, koja još od 1975. emitira programe na hrvatskom jeziku, na području cijele Australije postoji više lokalnih radiopostaja u privatnom vlasništvu australskih Hrvata. Tu se ističu Hrvatski radio Australija u Sydneyju i 3ZZ u Melbourneu, Hrvatski program World Radio, Radio Fremantle – Croatian Program.
Na neovisnom kanalu 31 emitira se tjedna televizijska emisija za hrvatsku zajednicu.
Na području cijele Australije mogu se pratiti i satelitski programi HRT-a te međunarodni programi Hrvatskog radija (24 sata).

(Izvor: Središnji državni ured
za Hrvate izvan RH)

Vijenac 668