PUTOPIS MARKA SUTONA: U potrazi za korijenima, s Tropletom

Prijatelj mi je preko društvenih mreža proslijedio poziv na događaj “Studijski dan – Potraga za korijenima – jednodnevni obilazak znamenitih lokaliteta i muzejskih zbirki” u organizaciji hrvatske kulturne zajednice Troplet iz Mostara.

Oduševio sam se idejom i prijavio na ovaj jednodnevni izlet u organizaciji HKZ Troplet.

Kako sam razumio, Troplet svake godine, između 25. 10. i 18. 11. organizira „Tropletove dane kulture“ i studijska putovanja dio su bogatog programa ove kulturne manifestacije.

Ove godine na redu je bio obilazak samostana Bosne Srebrene, u Kreševu i u Fojnici te svetišta „Voda sv. Jakova Markijskog“ u Deževicama, malom mjestu blizu Kreševa koje godišnje posjeti preko 10 tisuća hodočasnika iz cijelog svijeta.

A kao i svake godine do sada, svako studijsko putovanje kreće obilaskom ranokršćanske bazilike u mostarskom naselju Cim.

Ranokršćanska bazilika u Cimu

Ako želite pronaći ovu baziliku, točnije njene ostatke, morate dobro poznavati Cim jer putokaza do bazilike uopće nema.

Ne postoje!

No alt text provided for this image

Starokršćanska bazilika u Cimu, iz 4. st. poslije Krista

Iako je upravo ovaj povijesni lokalitet zapravo najstariji u cijelom Mostaru budući da datira iz 4. stoljeća poslije Krista.

I vodič je spomenuo ono što osobno često pišem u svojim putopisima, ili ne znamo ili ne želimo cijeniti svoje naslijeđe.

No alt text provided for this image

Kratko predavanje o samoj bazilici

No alt text provided for this image

Krstionica

Primjer: Tijekom mog istraživanja Rima ovo ljeto naišao sam i na jedno značajno povijesno mjesto koje se nalazi uz jednu od glavnih rimskih ulica, mjesto na kojem je ubijen Gaj Julije Cezar, Largo di Torre Argentina.

Zašto uzimam ovo kao primjer?

Jer je taj lokalitet ograđen i zaštićen, lijepo uređen s informativnim natpisima na kojima možete saznati povijesnu biografiju i značaj tog nalazišta.

Mostarska bazilika ima tek jednu informativnu tablu. I umjesto da je lokalitet ograđen i zaštićen, kao Largo di Torre Argentina, te da je put do nje označen putokazima, ovaj iznimno vrijedan povijesni lokalitet stoji nezaštićen i neobilježen, ograđen obiteljskim kućama i okolnim baštama.

Nevjerojatno kako malo, ako imalo, cijenimo ono što imamo.

No alt text provided for this image

Informativna ploča

No alt text provided for this image

Uski prolaz do bazilike, između obiteljskih kuća

Kreševski samostan i muzej

Nakon kratkog obilaska bazilike i poučnog govora naših domaćina i vodiča Željka i Viktora, nastavljamo dalje, prema našem prvom odredištu, kreševskom samostanu.

Crkva i samostan u Kreševu posjeduju i muzej koji je trenutno u rekonstrukciji.

No alt text provided for this image

Skorašnji odjel etnografske zbirke muzeja u Kreševu

Kako je planirano, ovaj muzej sastojat će se od nekoliko cjelina: sakralnog dijela, etnografskog, u kojem će se predstaviti i stari zanati kreševskog kraja te još jedna cjelina u kojoj će biti izloženi arheološki i numizmatički artefakti te zbirka posvećena kovačima budući da je u Kreševu, ne tako davno, vrijedno kovalo preko 900 kovača.

No alt text provided for this image

Podrum muzeja sadržavat će postav posvećen kovačima kreševskog kraja te arheologiji i numizmatici

Trenutno je otvorena za javnost tek prostorija u kojem se nalazi sakralni dio muzeja, u kojem se, između ostalog, nalazi i spomen-soba fra Grge Martića.

No alt text provided for this image

Spomen-soba fra Grge Martića

No alt text provided for this image

Vitrine s oružjem iz Osmanskog razdoblja

Kada bih morao izdvojiti neke eksponate, izdvojio bih dva:

  • Bujrultiju, dozvolu vezira Selima za ponovnu gradnju izgorjelog samostana, iz 1767. g., dobivenu nakon uručivanja 367 vrećica zlatnih dukata te
  • Liječnički pribor, točnije akupunkturne igle, prvog liječnika u BiH, dr. fra Mate Nikolića koji je još početkom 19. st. bio upoznat s akupunkturom i akupresurom i njihovim djelovanjem na ublažavanju bolova prilikom obavljanja nekih od liječničkih zahvata koji su sami po sebi bivali izuzetno bolni za pacijenta.

U Spomen-sobi fra Grge Martića postavljene su i vitrine u kojima se nalaze arheološki artefakti iz doba Osmanskog Carstva, točnije razna oružja, dok je cijeli sakralni dio muzeja ispunjen vrijednim crkvenim eksponatima iz različitih razdoblja.

No alt text provided for this image

Bujrultija, dozvola vezira Selima za ponovnu gradnju izgorjelog samostana, iz 1767. g., dobivena nakon uručivanja 367 vrećica zlatnih dukata

Nakon detaljnog razgledavanja i obilaska put nastavljamo prema Fojnici.

Fojnički samostan

Odavno se nisam ovako oduševio i samostanom i muzejskom zbirkom, a pogotovo domaćinstvom simpatičnog fra Mirka, gvardijana Franjevačkog samostana u Fojnici. Elokventan i druželjubiv, fra Mirko nam je u svom izlaganju predstavio povijest fojničkog samostana te nas proveo kroz mnogobrojne prostorije u kojima se nalazi bogata muzejska i samostanska zbirka.

No alt text provided for this image

Fra Mirko tijekom zanimljivog izlaganja

Nema smisla nabrajati, već prije sam pisao, želja mi je s ovim putopisima probuditi javnost i njihovo zanimanje za otkrivanjem kulturno-povijesne baštine naše države.

Dođite u Fojnicu, obiđite samostanski muzej i, između ostalog, vidjet ćete i najstariju datiranu sliku u BiH (iz 1328. g.), i Bibliju na arapskom jeziku iz 17. st. te inkunabule, dakle prve knjige iz 14. st., neprocjenjive vrijednosti. Kad sam se već ipak našao u svojevrsnom nabrajanju, možemo spomenuti i primjer Ahdname iz 1463. g., dokumenta koji je dobio fra Anđeo Zvizdović od sultana Mehmeda II. Osvajača, nakon što je ovaj osvojio Bosnu, a koji je značio određenu zaštitu franjevcima u vrijeme Osmanskog Carstva koje se proširilo i na Bosnu i Hercegovinu.

No alt text provided for this image

Eksponat pod rednim brojem 1, koplje iz razdoblja željeznog doba, 8. do 5. st. prije Krista

No alt text provided for this image

Inkunabula iz 1491. g.

No alt text provided for this image

Fojnička Ahdnama, 1463. g.

Nakon obilaska muzeja uslijedio je ručak u samostanskoj blagovaonici, u kojoj se ubrzo čula i pjesma, predvođena glazbenom pratnjom fra Mirka i njegovih učenika iz glazbenog zbora iz Vareša.

No alt text provided for this image

Ugodna i vesela atmosfera tijekom ručka u fojničkom samostanu

Teško smo se odvojili od fra Mirka i njegove pozitivne energije s kojom osvjetljava sumornu bosansku svakidašnjicu.

Ipak, put zove, čeka nas još jedna postaja na studijskom putovanju, a to je svetište „Voda sv. Jakova Markijskog“ u Deževicama.

Hodočasničko svetište „Voda sv. Jakova Markijskog“

Kao zadnje odredište našeg studijskog putovanja bilo je ovo svetište u kreševskoj općini.

U ovom malom i pitomom mjestu prekrasne prirode koja oduzima dah nalazi se crkva Gospe Snježne te hodočasnički dom sv. Jakova Markijskog u kojem smo saslušali kratki prolog lokalnog župnika prije odlaska do samog svetišta, pećine u kojoj je obitavao sv. Jakov Markijski, talijanski franjevac, misionar, propovjednik, pisac i vikar Bosanske vikarije.

No alt text provided for this image

Hodočasnički dom sv. Jakova Markijskog

No alt text provided for this image

Lagani uspon prema svetištu “Voda sv. Jakova Markijskog” u Deževicama

U ovoj pećini nalazi se voda koja se smatra čudotvornom te se mnogi umivaju s tom vodom ili je ulijevaju u boce i odnose svojim domovima.

Svetište je lijepo uređeno te se svake mlade nedjelje od proljeća do jeseni na ovom mjestu održavaju svete mise.

No alt text provided for this image

Ispred pećine sv. Jakova Markijskog

No alt text provided for this image

Svetište

Obilaskom svetišta završavamo i ovogodišnje “Studijsko putovanje – Potraga za korijenima” te uz sumrak krećemo prema Mostaru.

Hvala HKZ Troplet na izvanrednom danu punom poučnih i zanimljivih informacija iz naše kulturno-povijesne baštine.

Do idućeg putopisa,

Marko Suton

 

izvor: https://ero.tel/zanimljivosti/putopis-marka-sutona-u-potrazi-za-korijenima-s-tropletom/