HKZ Troplet – Zajednica koja zajedničkim naporima želi stvarati bolju budućnost

troplet-logo-web

U četvrtak 19. ožujka na svetkovinu Sv. Josipa navršilo se 11 godina kako je u Mostaru oformljena Hrvatska kulturna zajednica “Troplet”. O njezinu djelovanju i „identitetu“ progovorio je Viktor Zubac, član Upravnog odbora. 

Piše: Tina Matić Ilić, Katolički tjednik 

U hercegovačkom gradu na rijeci Neretvi – Mostaru, u Ulici Mile Budaka, pod brojem 115 nalazi se sjedište Hrvatske kulturne zajednice Troplet koja svojim djelovanjem nastoji promicati identitet hrvatskoga naroda, ali prije svega onaj kulturalni.

Postavljeni temelji  

O najzanimljivijim angažmanima, idejama i ciljevima koja HKZ Troplet kroz svoje 11-godišnje postojanje provodi, za Katolički tjednik govorio je Viktor Zubac, član Upravnoga odbora i jedan od utemeljitelja Hrvatske kulturne zajednice Troplet. On živi i radi u Mostaru. Po zvanju i zanimanju je profesor vjeronauka. Vjeroučitelj je u Srednjoj prometnoj školi i voditelj je mostarske knjižare Logovita koja djeluje u sustavu Caritasa hercegovačkih biskupija.

„Nekoliko mjeseci prije 19. ožujka 2009. skupina domoljubnih i bogoljubnih ljudi je, okupljena oko zajedničke ideje sveopćega preporoda hrvatskoga naroda tijekom više razgovora i susreta, savjetujući se s našim duhovnim pastirima i autoritetima u javnome i kulturnome životu, odlučila utemeljiti ovu Zajednicu koja će kasnije kroz formalno djelovanje nastojati ostvarivati postavljene ciljeve. Nakon što smo temeljito razradili programske ciljeve ugrađene u statut Zajednice, pravno smo je utemeljili toga dana u Mostaru pred oko 300 okupljenih uzvanika i ljudi koji su nas s velikim oduševljenjem došli podržati. Najveći dio njih je već tada postao temelj našega članstva koje kroz Skupštinu i upravna tijela rukovodi djelovanjem“, kazao je Zubac dodajući kako su u najširem smislu željeli okupiti dobronamjerne ljude svih generacija i životnih poziva koji bi autentičnim i pozitivnim pristupom utjecali na moralnu, duhovnu i kulturnu obnovu.

Ustrojstvo

Kako bi sve funkcioniralo po planu i ideji tu su upravna tijela zajednice: skupština, predsjednik s tri potpredsjednika, Upravni i Nadzorni odbor.

Skupština je najviše tijelo Zajednice i nju čine svi njezini članovi. Ne treba zaboraviti kako je trenutno na mjestu predsjednika ili tropletnika – kako to naziva Zajednica – Miroslav Nikolić, a njegova tri zamjenika su Željko Obradović za pleter Dom i domovinaMarijana Goluža za pleter Obitelj i ljudsko dostojanstvo te Doris Rozić za Hrvatsku mladež. Unutar Tropleta dopredsjednici nose i titulu pleternika. S njima dakle zajedno djeluju Upravni i Nadzorni odbor, a uvijek je u službi i tajnik.

 „Pristup koji zagovaramo u svome djelovanju nužno uključuje duh zajedništva kojim nadilazimo sve svoje političke, regionalne i običajne razlike, pa i unutarcrkvene posebnosti, a opće dobro postavljamo ispred bilo kakvih partikularnih interesa“, kazao je Viktor

Od početaka do dana danas, njihova filozofija u malom je njihov slogan Ne ljubimo riječju i jezikom, već djelom i istinom (1 Iv 3,18). „Evanđelist Ivan nas svojom apostolskom vlašću upozorava i štoviše obvezuje na temeljni princip kršćanske ljubavi koja eminentno izvire iz Kristova primjera: djelom i istinom. Ne, dakle, u sentimentalnim izrazima i psihologiziranim osjećajima nego u konkretnu, usmjerenu djelovanju, činjenju dobra i ljubavi koja je neovisna o kvaliteti onoga komu kao Božja djeca i učenici jednoga Učitelja iskazujemo svoj kršćanski agape. Ličnost, a ne dvoličnost“, pojasnio je slogan vjeroučitelj Zubac.

 Ciljevi?

Najkraće rečeno, cilj Tropleta su moralna, duhovna i kulturna obnova hrvatskog naroda. Oni se pri tome ne zanose i ne smatraju kako je to jednostavno postići jer se u tom smislu, kako kažu, podrazumijeva pojedinačni cjeloživotni proces obraćenja svakoga čovjeka koji hoće biti svjetlo u svijetu. „Nije lako, ali nije ni nemoguće. Želimo vjerovati da svaki pojedinac u sebi nosi talente i potencijale koje može ugraditi u zajedničke napore stvaranja bolje budućnosti i od toga nikada nećemo odustati. Ovo se osobito odnosi na mlade ljude prema kojima fokusiramo najveći dio svojih aktivnosti, a koji su često i sve više izloženi svjetonazoru općega beznađa, ali s druge strane i duhu sumnjivih ideala i opasnih vrijednosnih sustava. Pristup koji zagovaramo u svome djelovanju nužno uključuje duh zajedništva kojim nadilazimo sve svoje političke, regionalne i običajne razlike, pa i unutarcrkvene posebnosti, a opće dobro postavljamo ispred bilo kakvih partikularnih interesa. Shvatite to kao onu Augustinovu misao: ‘U bitnome jedinstvo, u nebitnome sloboda, a u svemu ljubav’“, poručio je sugovornik.

Suset dječjih župnih zborova u Aladinićima, kojeg je organizirao Troplet

Bezbroj djelića

HKZ Troplet je svoje programske ciljeve usmjerio na: dom i domovinu, obitelj i ljudsko dostojanstvo te hrvatsku mladež, a nas je zanimalo zašto je to tako. „Budući da hrvatski narod u Bosni i Hercegovini nema razvijene sve pretpostavke nacionalnoga subjektiviteta kroz službene institucije vlasti, potrebne su mu i dobrovoljne udruge koje će promicati i braniti njegov identitet, prije svega onaj kulturalni“, ispričao je član Upravnog odbora.

Sugovornik je naveo mnogo toga za što se zalažu, a izgradnja mira; sloga i jedinstvo hrvatskog naroda; neradna nedjelja; poticaj nataliteta i odgoja za odgovorno roditeljstvo; pomoć siromašnim obiteljima; kulturni, duhovni i moralni odgoj mladih, samo su djelići onoga od čega su satkani programski ciljevi o kojima svatko tko je znatiželjan može više saznati na njihovoj mrežnoj stranici www.troplet.com. No, na poseban način afirmiraju mlade s kojima organiziraju brojna predavanja, tribine, radionice, studijske dane i hodočašća.  „U suradnji sa župom Sv. Tome Apostola na Bijelome Brijegu u Mostaru održavamo studentske tribine utorkom s uvijek zanimljivim i poticajnim temama i predavačima. Nažalost, ovih smo dana pogođeni izvanrednim epidemiološkim stanjem globalne virusne zaraze kojoj se predviđa trajanje, pa se u tome smislu moramo prilagoditi situaciji koja nalaže stroge zabrane i ograničenja“, ispričao je voditelj knjižare Logovita dodajući kako se ipak najviše događanja odvija u jesen i to na Tropletovim danima kulture kad su sve njihove snage koncentrirane na trotjedne aktivnosti. Oni te dane žele sve više s pojedinim događanjima organizirati i izvan Mostara, u gradovima i krajevima Hercegovine i Bosne.

Nova snaga za budućnost

Kada čovjek pogleda unatrag, decenija i godina više nije predugačko razdoblje, ali je dovoljno dugo da se realizira mnogo događaja, a na to je Troplet posebno ponosan. „Sigurni smo da se naš rad prepoznaje, pa i onda kada mislimo suprotno. Koliko se pak u društvu vrjednuje je posebna tema, ali imajući u vidu kako se kultura shvaća i prihvaća, mi još i dobro prolazimo. Svakako, time nismo osobito zaokupljeni. Žao mi je što kroz proteklo desetljeće nismo uspjeli uložiti dovoljno napora da zažive i naši ogranci u drugim gradovima i mjestima u našoj zemlji, ali sam duboko uvjeren da će se pronaći oduševljenih članova koji će u budućnosti te uloge u svojim krajevima dostojno preuzeti“, nadonosne su riječi vjeroučitelja koji je sam u Tropletu, kako kaže, duže nego on i postoji jer je bio jedan od onih koji su dali krila toj ideji. On sam smatra kako je Zajednica doista nova i posebna snaga koja može donijeti puno dobra hrvatskom narodu opterećenu brojnim povijesnim i sadašnjim traumama. Nošeni tim entuzijazmom želimo da sa svakom svetkovinom Sv. Josipa ova mostarska zajednica bude još uspješnija.

Slika i simbolika

O kojoj god da je organizaciji, zajednici ili društvu riječ, većina ljudi ih identificira na osnovu njihove slike, onoga što predstavljaju, a to je sve obično sadržano u logu. Ova kulturna zajednica iz Mostara, za svoj znak raspoznavanja uzela je tropletni križ – jedan od najstarijih kršćanskih znakova kojim se u povijesti prepoznaje crkveni i nacionalni identitet hrvatskog naroda. „Simbolikom toga križa i njegova četiri kraka izražavaju se naši odnosi prema Bogu, bližnjemu, samome sebi i općemu dobru kao važni preduvjeti cjelovitosti ljudskoga dostojanstva. U tome znaku prepoznajemo i četiri stožerne moralne krjeposti – razboritosti, pravednosti, jakosti i umjerenosti. Četiri kraka, nadalje, ističu moralnu, duhovnu, nacionalnu i kulturalnu dimenziju naroda i načela na kojima kao zajednica želimo graditi bolju budućnost“, objasnio je Viktor dodajući kako je i troplet prepoznatljiv geometrijski ukras predromaničke i starohrvatske kulture iz razdoblja od 8. do 12. stoljeća kada se kršćanstvo dobro ukorijenilo u identitet hrvatskog naroda.