Učitavanje događaja

« Svi događaji

  • Ovaj događaj je prošao.

Korizma; Što je post, a što nemrs?

Veljača 14

Korizma

Slikovni rezultat za KorizmaHrvatski naziv Korizma dolazi od latinskoga korijena quadragesima, što znači četrdesetdnevnica. To je dio liturgijske godine u kojem se kršćani molitvom, postom, pokorom i djelima ljubavi obnavljaju u vjeri i pripremaju za slavljenje Uskrsa. U početku kršćanstva razdoblje pokore se mijenjalo od tri dana do tjedan, a od Nicejskoga sabora (325. god.) spominje se pokora koja traje 40 dana, a po nekim tumačenjima Korizma ustvari traje nepuna 44 dana (do Velikog Četvrtka a ne do Cvjetnice). Izabrano je 40 dana prema novozavjetnom zapisu o Isusovu 40-dnevnom postu u pustinji, no simbolički se uz taj broj vezuje i 40-godišnje putovanje Izraela u Obećanu zemlju kao i Mojsijev post.

Korizma počinje Pepelnicom, a završava prije Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak kojom počinje Vazmeno trodnevlje. Po drugim tumačenjima Korizma završava Cvjetnicom. Unutar Korizme ima 6 nedjelja i svaka ima svoje ime. Prva korizmena nedjelja zove se Čista, druga je Pačista, treća Bezimena, četvrta Sredoposna, peta Gluha (Glušna), a šesta je Nedjelja muke Gospodnje ili Cvjetnica kojom otpočinje Veliki tjedan. Značajka misnih nedjeljnih slavlja kroz Korizmu jest ljubičasta boja liturgijske odjeće, što očituje pokornički i pokajnički molitveni stav i osjećaj.

Tri vida Korizme: molitva, post i djela milosrđa nisu ciljevi sami po sebi, već sredstva da se kršćanin pripremi na slavlje Gospodnjega uskrsnuća. Tko dobro iskoristi Korizmu, taj postaje bolji kršćanin, vjernik i čovjek. Tako Uskrs na kraju Korizme postaje ne samo slavlje Isusova uskrsa i nade u naše uskrsnuće, nego također novi početak, proljeće vlastitoga života, proljeće zdravlja, humanosti i plemenitosti.

Budući da je ovo razdoblje obilježeno većom pobožnošću i prisjećanjem na Isusovu muku, izbjegavaju se veća slavlja kao što su svadbe i proslave.

Što je post, a što nemrs?

Slikovni rezultat za Što je post, a što nemrs?Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu. Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali da to ne bude meso (a može biti masno).

Uočiti treba ovo: u dva dana “strogog posta” (Čista srijeda i Veliki petak) nije samo post, nego, zajedno, i post i nemrs! Znači: vjernik toga dana jede samo jedan puni obrok (“do sita”), jer je post i ne jede meso, jer je nemrs! – U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa. Više od toga nije zapovjeđeno, ali je vrijedno i mnogi poste više i češće (na primjer na Badnjak, uoči Velike Gospe) i strože: “o kruhu i vodi”.

Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života: na Pepelnicu i na Veliki petak. Dobrovoljno ga mogu činiti i mlađi i stariji od ovih dobnih odrednica. Za nemrs (običnim petkom) crkveni zakonik je sažet i kratak: “Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života, osim ako je u petak svetkovina.”

Još nešto o svakom običnom petku. Za naša područja u petak je nemrs, to jest ne jede se meso. Ali, ako je netko u takvim okolnostima da mora jesti meso (npr. na terenu, u bolnici, u menzi i sl.) može jesti meso, a mjesto toga se u petak treba odreći nečega drugoga (pušenja, pića, zabave…) ili učiniti neko dobro djelo (obilnija molitva, čitanje Svetoga pisma, posjet bolesnika, darivanje potrebnih…) Očito je: Crkva od svih traži ono što svi uglavnom i mogu. Ne pretjeruje, ali nam ne priječi samoinicijativu, to jest učiniti i više no što se traži.

Petak nije odabran slučajno. To je dan Kristove muke i smrti na križu. Svaki je petak “mali Veliki petak”. Vjernik se kroz svoje odricanje sa zahvalnošću sjeća Kristova djela i na svoj skromni način uvećava dobrotu u svom krugu: odricanjem snažeći svoju volju, a dobrim djelima pomažući bližnjima. Imamo li na umu da to svakog petka, stoljećima, čini cijela Crkva, onda je to svojevrsni “toplotni udar dobrote” na cijelom svijetu.

Detalji

Datum:
Veljača 14