UČIMO HRVATSKI – Svece štujemo, a ljude poštujemo

Savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr Svako službeno pismo (danas su to najčešće elektroničke poruke) započinjemo s obraćanjem. Već u tom početnom dijelu pisma nerijetko možemo uočiti neku jezičnu nepravilnost. Vjerojatno ste mnogo puta primijetili sljedeća oslovljavanja: Štovana gospođo, Štovani gospodine, Štovane dame i gospodo, Štovani profesore. Ako takva oslovljavanja rabe školovane osobe, možda ste mislili da su ona i pravilna. […]

WALSH: Moj pokušaj objašnjavanja transrodnosti afričkom plemenu

Matt Walsh/konzerva.hr Nakon NEKIH PET SATI vožnje, naišli smo na grubu, neravnu zemljanu cestu. Imali smo još sat vremena do svog cilja, ali iskreno, zemljana cesta nije bila previše gora od autoceste koju smo upravo napustili. Ovamo me dovela moja misija, stoga se nisam žalio. Zapravo, bio sam uzbuđen. Bio sam daleko od svega: daleko […]

UČIMO HRVATSKI – Bašćanska ploča

BAŠĆANSKA PLOČA NALAZI SE IZLOŽENA U AULI HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI U ZAGREBU, A U CRKVI SVETE LUCIJE JE NJENA REPLIKA. O Bašćanskoj ploči piše Alen Orlić, prof./hkm.hr Bašćanska ploča oveća je kamena ploča ispisana glagoljičnim pismom. Nastala je nakon smrti hrvatskoga kralja Zvonimira, oko 1100. godine. Prvotno je služila kao plutej, tj. pregradna […]

UČIMO HRVATSKI – Zadnje vrijeme ili posljednje vrijeme?

Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban/hkm.hr Kada je riječ o pridjevima zadnji i posljednji njihova se uporaba u razgovornom jeziku skoro u potpunosti izjednačila, ali u biranom jezičnom izričaju ipak postoje značenjske razlike. Kada su u pitanju mjesne oprjeke onoga što je ispred i iza, one se u hrvatskom jeziku izriču pridjevima prednji i stražnji, a ne prednji i zadnji. Primjerice, stražnje dvorište, stražnji izlaz i sl. […]

UČIMO HRVATSKI – Kada jest, a kada jeste

Savjet pripremila dr. sc. Sanda Ham/hkm.hr Sadašnje je vrijeme pomoćnog glagola biti: jesam često u upotrebi, a najčešće je u svom skraćenom obliku: sam, si, je, smo, ste, su. Toga se niza od šest glagolskih oblika sjećamo još iz osnovne škole – naši nas učitelji nisu puštali na miru sve dok ih nismo znali kao pjesmicu ili i ako nas netko […]

UČIMO HRVATSKI – Povlaka ili crtica

Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban./hkm.hr Riječi crtica i povlaka označuju pravopisni znak koji se rabi u pisanju polusloženica, pri povezivanju dviju ili više riječi, primjerice spomen-ploča, rak-rana. Taj znak dolazi i pri rastavljanju riječi na kraju retka, kao i između brojki na računima. U tome što riječ crtica i povlaka označuju nema razlike, […]

UČIMO HRVATSKI – Kako je studeni dobio ime?

Savjet pripremio Alen Orlić, prof. Studenomu odtudaje Ime, Jer studeno on izdaje vrime, Dok izidjesh napolje prid Ustih, On ti odmah i Chud svoju pusti! Navedenim je stihovima krajem 18. stoljeća pisac i svećenik Josip Stjepan Reljković u svojem djelu Kućnik čitateljima objasnio odakle naziv za 11. mjesec u godini koji ima 30 dana i koji počinje […]

UČIMO HRVATSKI – Je li velika većina pleonazam?

Savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr Pleonazmi su skupine riječi koje imaju višak značenja, tj. skupine u kojima se jedna od riječi nepotrebno rabi jer je njezino značenje već uključeno u značenje druge riječi. Primjer je pleonazma izraz oko osamdesetak u rečenici Prijavilo se oko osamdesetak natjecatelja. Naime, već osamdesetak znači oko osamdeset, otprilike osamdeset, približno osamdeset, stoga ne treba […]

UČIMO HRVATSKI – Regija, region ili nešto treće?

Savjet pripremila dr. sc. Sanda Ham./hkm.hr Regija je podrijetlom latinska riječ (regio) za koju u hrvatskom jeziku postoji mnoštvo istoznačnica, ovisno o značenju. Riječ region, koju ponekad čujemo, znači isto što i regija, ali u srpskom, bosanskom ili crnogorskom – u tim se jezicima tuđice ne prilagođuju na isti način kao u hrvatskom. Pa kad je već tuđica, […]