Armenski hačkar – čipka u kamenu

U kulturnoj i duhovnoj tradiciji Armenaca je bilo izrađivanje i postavljanje velikih kamenih križeva koje se naziva armenski hačkar (arm. hač–križ+kar–kamen=kameni križ). Hačkar je vrsta armenskih arhitekturnih spomenika, obično uspravna pravokutna kamena ploča s rezbarenim likom križa oko kojega su obilato isklesani različiti biljni, životinjski i apstraktni ornamenti. Hačkari su vrijedna pojava srednjovjekovne armenske duhovne […]

UČIMO HRVATSKI – Sklonidba imena Vinko

Savjet pripremila Dubravka Rovičanac, prof./hkm.hr U siječnju slavimo svetoga Vinka, omiljenoga sveca vinorodnih krajeva. Sklonidba njegova imena ponekad izaziva nedoumice. Tako je i sa sličnim muškim imenima poput: Zvonko, Danko, Marko, Drago ili Bruno, a nekima su i posvojni pridjevi nastali od tih imena kamen spoticanja u govoru. Kako, dakle, sklanjati muška imena na -o […]

Nova postavka Franjevačkog muzeja Jajce

Franjevački samostan Sv. Luke u Jajcu je prije tri godine (2018.) otvorio tri nove muzejske postavke: etnološku, arheološku i sakralnu. Enterijersko rješenje s postavkama nagrađeno je u dva navrata: od „Collegium Artisticum” iz Sarajeva i od ljubljanskog zavoda za arhitekturu „Big See” Autor Biram DOBRO  Franjevački samostan Sv. Luke u Jajcu je prije tri godine (2018.) […]

UČIMO HRVATSKI – Kada počinje novo desetljeće?

Savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr U zadnjim danima 2019. godine i u prvim danima 2020. godine malotko nije primio čestitku u kojoj mu se čestita ulazak u novo desetljeće ili vidio reklamu u kojoj ga se poziva da se počasti čime za ulazak u novo desetljeće. No je li početak 2020. godine ujedno i početak […]

UČIMO HRVATSKI – Koronavirus

Savjet pripremio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje./hkm.hr Širenjem nove zarazne bolesti u Kini, ali i u drugim krajevima svijeta, nameće se pitanje kako pravilno pisati naziv virusa koji tu bolest uzrokuje. Općenito, virus se u medicini definira kao ‘infektivni mikroorganizam koji se razmnožava samo u živim stanicama drugih organizama’. U stručnoj i široj općoj […]

Zanimljiva povijest Bukovčeve slike “Isus prijatelj malenih”

U Franjevačkom samostanu u Tomislavgradu od sredine 80-ih godina prošloga stoljeća čuva se Bukovčeva monumentalna slika “Isus prijatelj malenih”. Priča kako je slika velikog hrvatskog slikara dospjela u Tomislavgrad vrijedna je filmskog zapleta Autor Dražen Zetić  U Franjevačkom samostanu u Tomislavgradu od sredine 80-ih godina prošloga stoljeća čuva se Bukovčeva monumentalna slika “Isus prijatelj malenih”. Priča […]

Nevenka Šarčević: Katolička baština Boke kotorske i sveci kao nadahnuće

Na spomenicima diljem Boke kotorske, od Herceg Novog, Perasta do Dobrote, Kotora, Mua, Prčanja i Tivta prepoznaje se katolički predznak na povijesno-umjetničkoj baštini. Upoznajte bokeljske crkve i umjetnička djela koja se u njima nalaze, a koja su inspirirana bokeljskim svecima Autor Biram DOBRO  Na spomenicima diljem Boke kotorske, od Herceg Novog, Perasta do Dobrote, Kotora, Mua, […]

EKSKLUZIVNO: Posrbljivanje katoličke sakralne baštine u Boki kotorskoj: Stranica Likle COOLtura…

Na stranici Stranica Like COOLtura se bavi kulturnim dogadjanjima i promocijom kulture. Objavljivaćemo slikare, književnike, glumce, muzičare… stoji sljedeća ‘neistinita’ činjenica o sakralnoj baštini Boke kotorske sljedeće: Autor Biram DOBRO  Na stranici Stranica Like COOLtura se bavi kulturnim dogadjanjima i promocijom kulture. Objavljivaćemo slikare, književnike, glumce, muzičare…  stoji sljedeća ‘neistinita’ činjenica o sakralnoj baštini Boke kotorske […]

Kip Isusovog tijela prema Torinskom platnu

Profesor sveučilišta u Padovi, Giulio Fanti, kazao je kako vjeruju da imaju točan prikaz Isusa kako je izgledao za svoga boravka na zemlji. „Ova skulptura je trodimenzionalni prikaz stvarne veličine Isusa u Torinskom platnu, nastala preciznim mjerenjem otisaka uzetih s tkanine u kojoj je Isusovo tijelo bilo povijeno nakon razapinjanja”, objasnio je Giulio Fanti, profesor […]

Novoštokavski ikavski najveći je hrvatski dijalekt

Povod je ovom tekstu članak Prilog raspravi o bunjevačkom jeziku Dragoljuba Petrovića, umirovljenog sveučilišnog profesora iz Novoga Sada. U tom tekstu, tiskanu u Politici  23. ožujka ove godine, izrečene su mnoge neistine, pa o tom ovdje pišem. Dakle, ne osvrćem se ovdje na prava nacionalnih manjina u Vojvodini i drugdje u Srbiji, na pitanja tzv. bunjevačkog jezika i […]