Hrvatska ćirilica ili bosančica (arvatica, bosanica, hrvatkica)

Autor Biram DOBRO  Hrvatska ćirilica (arvatica, bosančica,hrvatkica) je hrvatska redakcija ćirilice. Morfološka je, grafijska i ortografijska inačica ćiriličnog pisma. Nazivi Pojavljuju se još i nazivi: harvacko pismo (Dmine Papalić), rvasko pismo, arvatica, arvacko pismo (Povaljska listina nastala na Braču 1250. godine, dodatak Poljičkom statutu iz 1655.), bosanica (Stjepan Zlatović), bosanska azbukva (Ivan Berčić), bosanska ćirilica (Franjo Rački), hrvatsko-bosanska ćirilica (Ivan Kukuljević Sakcinski), bosansko-dalmatinska ćirilica (Vatroslav Jagić), bosanska brzopisna grafija (E. F. Karskij), zapadna varijanta ćirilskog brzopisa (Petar Đorđić), zapadna (bosanska) ćirilica (Stjepan Ivšić), poljičica, poljička azbukvica (u narodu Poljicâ – Frane Ivanišević), serbska slova (Matija Divković). Ćiro Truhelka, […]

Dijaspora se trudi njegovati svoj hrvatski

Jim Hlavac, australski lingvist hrvatskih korijena Sveučilište Monash, Melbourne Razgovarala Vesna Kukavica Dopuštamo si procjenu da od 2,9 milijuna naših ljudi u svijetu, koji su obuhvaćeni istraživanjem, možda oko 2 milijuna zna hrvatski jezik / U zemljama u kojima živi razmjerno mlado iseljeništvo (Irska i Švicarska) ili u zemljama u kojima je hrvatska iseljenička zajednica […]

Kamena obitivališta mrtvih: Mirila

pogrebna spomen obilježja koja se nalaze na Velebitu. Autor Biram DOBRO  Mirila su pogrebna spomen obilježja koja se nalaze na Velebitu. Izvor: ljevak.hr Nastajala su u vremenu od 17. do 20. stoljeća. Stanovnici Velebita nakon smrti pokojnika nosili bi pokojnika do groblja koja su bila udaljena i preko nekoliko kilometara od kuće pokojnika bez stajanja za odmor nosača pokojnika. Odprilike na pola […]

(Trans)rodna ideologija: Zbog indoktrinacije čak 150.000 mladih u SAD-u misli da su rođeni u ‘krivom tijelu’

Objavio dg/Narod.hr Čak 150 000 mladih u SAD-u u dobi od 13 do 17 godina deklarira se kao ‘transrodne osobe’. Uz to, ideološki usmjereni znanstvenici provode istraživanja nad trogodišnjacima, tvrdeći da se transrodni identitet jasno očituje već u dobi od treće godine života i da ga roditelji moraju poštovati. Takvoj hiperseksualizaciji djece i provođenju rodne ideologije […]

Martha Thorne, Dekanica madridske Škole arhitekture i dizajna

Promjena u arhitekturi je nužna Razgovarala Petra Miočić Mandić/Vijenac 729 Više ne možemo obrazovati ljude da dizajniraju prekrasne kuće i spomenike za manjinu svjetskog stanovništva. Ne u trenutku kad 25 posto tog istog stanovništva živi u slamovima, bez pravog krova nad glavom / Drugi ekstrem postavljen pred arhitekturu klimatske su promjene, pitanje razumijevanja okoliša i […]

O (ne)mogućnostima političke književnosti

O kulturi kulturne politike il’ političke kulture Autor Biram DOBRO  Postoji li fundamentalna razlika između književnog i politički orijentiranog analitičkog pisanja? Ako postoji, je li uopće moguća književnost koja bi bila istovremeno politička i literarno i estetski zanimljiva? Književnik i politolog Raul Zelik na primjeru autora poput Petera Weissa, Alfreda Döblina i Nannija Balestrinija iznova razmatra […]

Duboka neproučenost dubrovačke književne baštine

Uz rasprave o dubrovačkoj književnosti u srpskom zakonu PIŠE Ivan Lupić, Sveučilište Stanford Kalifornija Budući da sam nedavno u časopisu Dubrovnik Annals objavio na engleskom jeziku studiju u kojoj pred javnost iznosim sasvim nepoznatu zbirku dubrovačkih književnih rukopisa, danas u Londonu, i pokazujem da je ona u 18. st. trebala biti temelj prvoj biblioteci dubrovačkih […]

KOVANICE NISU ŽETONI Novac je stvar identiteta i suvereniteta

Objavio Đurđica Ivanišević Svaki dan ljudi drže novac u ruci, ali rijetko razmišljaju o autorima, premda se baš Hrvatska može pohvaliti lijepo dizajniranim kunama. Međutim, za nove dizajnirane kovanice još se vode polemike. Nedavno je u Jutarnjem listu objavljen razgovor koji je vodila Romina Peritz, a stranice su ugostile kreatore hrvatske kune, koji su govorili o […]

Baština kao temelj identiteta

Prenosimo jedan stariji, ali itekako aktualan članak. Materijalna Kultura Hrvata u Europskoj godini kulturne baštine Autor Biram DOBRO  U vremenu kad kultura ili kulture imaju različita značenja i postaju platforme za ogledavanje često suprotstavljenih svjetonazora, ili pak poprimaju antitetičke predznake na tragu distinkcije civiliziranog od neciviliziranog, odluka Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. da […]

HRVATSKA BAŠTINA – Hrvatski ban Josip Jelačić

Bymjukic/Croativ.net Slika 1. Spomenik banu Josipu Jelačiću u Zagrebu (MJ) Josip grof Jelačić Bužimski (1801. – 1859.), general, hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban od 1848. do 1859. Školovao se u najelitnijoj plemićkoj školi u bečkom Therezianumu i napravio uspješnu vojničku karijeru.  Kralj Ferdinand I. Habsburgovac 23. ožujka 1848. godine imenovao ga je hrvatskim banom i kraljevskim savjetnikom te unaprijedio u […]