Pavičić: Preko Stepinca i Vatikana ponovo se brani hrvatski suverenitet

otvoreno

Datum objave: Autor: direktno.hr

O kanonizaciji kardinala Stepinca, ali i njegovom djelovanju, u emisiji Otvoreno razgovarali su povjesničarka Esther Gitman, publicist Slavko Goldstein, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić, novinar Večernjeg lista Darko Pavičić i Miroslav Akmadža s Hrvatskog instituta za povijest.

Goldstein je izrazio svoj osobni stav o kardinalu Stepincu.

”Prije desetak godina napisao sam opširan rad o Stepincu, u doba beatifikacije. Napisao sam masu činjenica, ali nisam znao zaključak. Ali sada znam. On sigurno nije bio zločinac, ali je bio čovjek koji je živio i imao velika iskušenja u jako teškom vremenu u kojem se dosta često nije dobro snalazio. To je najsažetije. Ne želim negirati njegovu ulogu o spašavanju Židova. Govorio je da je pokrštene Židove trebalo izuzeti iz rasnih zakona, ali u isto vrijeme kaže da su to potrebni zakoni’, rekao je Goldstein.

Akmadža smatra da treba uzeti u obzir vrijeme i kontekst.

”Stepinac govori o zakonu koji treba regulirati odnose među svim građanima, ali ne sugerira da bi Židove trebalo posebno obilježiti”, rekao je.

Goldstein je napomenuo kako je Stepinac govorio doslovce kako se radi o ‘pripremanju protužidovskih zakona’.

Tanjić smatra da generalno pitanje Stepinca uvijek polazi od pretpostavke da nije učinio dovoljno, a da nitko nije postavio mjeru što je to dovoljno. Smatra kako se ne gleda na to što je Stepinac učinio.

”Nije se bojao za sebe, govori jasno i nedvosmisleno o ljudskim pravima i da postaje neljudski zakoni koji dijele. Na koji način se on odnosi prema zakonima koji se trebaju u toj državi oformiti, svatko će imati svoja mišljenja”, rekao je Tanjić.

Prema Goldsteinu najbolje djelo koje je Stepinac napravio prema Židovima je to što je 55-orici umirovljenika omogućio da prežive zadnje dvije godine holokausta. ”Ja stvarno mislim da je trebao više”, dodao je Goldstein.

Akmadža kaže kako je Stepinac prosvjedovao protiv rušenja židovske sinagoge, a naglašavao je da su svi ljudi bez razlike. ”Katolička crkva ne poznaje rase. Znao je da ne može spriječiti ubijanja u ratu, ali je zato molio da se zaštite nevini”, rekao je Akmadža.

Stepinac44

Tanjić je napomenuo kako je kontekst uvijek bitan. ”Ali kada se govori o Stepincu čini mi se kao da nije dopušten kontekst. Kad se pogleda što je radio 1941., ali i prije sa spašavanjem Židova, po meni takvog čovjeka u Europi nije bilo. Mnogi intelektualci su tada šutjeli. Je li učinio dovoljno? I Amerikanci su znali za koncentracijske logore, pa jesu li reagirali”, zapitao je Tanjić.

Ester Gitman je ukazala kako su ljudi iz Crkve imali veliku snagu i bili neovisni što su izgubili u vrijeme Drugog svjetskog rata. ”Kako mi znamo, kako nam sada netko može reći šta je on to mogao raditi, ali tko zna, i da je to radio, kako bi završio? Mogli su ga ubiti, to su pokušali. Međutim, mi ne možemo dovesti povijest natrag”, rekla je Edith.

Akmadža je istaknuo kako niti jedan svetac nije bezgrešan. ”Ako je sav njegov problem način kako je slagao rečenicu, onda nemamo što tu reći. Stepinac se isto ponašao i prema Paveliću i Titu. Kada nije dobio niti jedan odgovor onda je javno osudio režim. Suđenje Stepincu je bilo tipično komunističko, a to znači pritisnuti svjedoke mučenjem da govore protiv njega, da se prikaže kao dio ustaškog režima, sve je naštimano da se prikaže u najgorem svjetlu. Zašto ga onda nisu osudili odmah kada su ga prvi put uhitili ako je to istina”, rekao je.

Tvrdi kako je smrt Stepinca nastupila nakon što je Tito sugerirao da se Stepinac ne smije vratiti na prvo mjesto u ime crkve.

Pavičić je dodao kako je nakon smrti kardinala Stepinca u njegovo tijelo ubrizgana količina kiseline kako se nakon smrti ne bi mogao slaviti kao svetac, odnosno da mu se tijelo uništi.

Gosti su se osvrnuli i na kanonizaciju Stepinca.

”Papa nije zaustavio kanonizaciju, ona je gotova. Papa je procjenjujući neka druga mjerila, odlučio preko Stepinca uspostaviti nove odnose da bi raščistio dileme o kojima mi sada razgovaramo. Čini mi se da preko Stepinca ponovo brani hrvatski suverenitet, preko Vatikana. Hrvatska je zemlja koja je ostala bez čvrstih dokaza o svom suverenitetom, a Stepinac je čvrsta točka koja sada može spojiti istok i zapad kršćanstva”, rekao je Pavičić.

Tanjić kaže da Papa hoće da istina o Stepincu još više zasja. ”Otvara se razgovor, dijalog, različita razmišljanja što je stil pape Franje. Proces je došao kraju i nitko ne dovodi u pitanje proces, beatifikacija je tu, proglašen je blaženim, a bit će proglašen i Svetim”, rekao je Tanjić.

Goldstein je napomenuo kako se nije htio uplitati u razgovor o beatifikaciji i kanonizaciji, jer smatra da je to stvar Crkve. ”Istinito je sve što se govori u prilog Stepincu. Istinite su i stvari koja mogu otvoriti puno pitanja dvojbi”, rekao je Goldstein.

Tanjić je rekao da se ne slaže s ocjenom Goldsteina te je ukazao na pristup koji dvojako gleda na stvari. Nada se da će se vidjeti tko je bio Stepinac kada svi arhivi budu otvoreni. ‘Mislim da je on puno učinio’., dodao je.

Akmadža je ukazao na to tko propitkuje ulogu Stepinca misleći na Vujičića te dodao kako to puno govori.

 

Dr. Esther Gitman: Za Stepinca je postojala samo jedna rasa – ona ljudska koju je stvorio Bog

Gitman je na početku predavanja izrazila posebnu zahvalnost preživjelima iz holokausta koji su ju upoznali s ulogom koju je nadbiskup Stepinac imao u njihovu spašavanju

gitman faH)

Zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac bio je odan sluga Katoličke crkve koji nikad nije izgubio vjeru u moralni zakon i za kojega je postojala samo jedna rasa – ona ljudska koju je stvorio Bog, riječi su kojima je američka povjesničarka židovskoga podrijetla dr. Esther Gitman zaključila predavanje kojem je okosnica bila suđenje nadbiskupu Stepincu u organizaciji komunističkoga režima.

Dvorana vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta bila je ispunjena onima koji su željeli čuti stajališta dr. Gitman što ih je izrekla u predavnju naslovljenom ‘Dr. Alojzije Stepinac, the Archbishop of Zagreb on Trial by Tito’s Regime, Historians and the Current Serbian Regime’ (Dr. Alojzije Stepinac, nadbiskup zagrebački na suđenju organiziranom od strane Titovog režima, povjesničari i sadašnja srpska vlast). Među njima bio je i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, više biskupa i svećenika te brojni građani.

Predavanje je organiziralo Hrvatsko katoličko sveučilište, a priređeno je u predvečerje znanstvenog skupa ‘Nadbiskup Stepinac i Srbi u Hrvatskoj u kontekstu Drugoga svjetskog rata i poraća’ koji počinje u utorak na Hrvatskome katoličkom sveučilištu, izvijestio je rektor toga sveučilišta Željko Tanjić.

Gitman je na početku predavanja izrazila posebnu zahvalnost preživjelima iz holokausta koji su ju, rekla je, upoznali s ulogom koju je nadbiskup Stepinac imao u njihovu spašavanju. Uvodno je parafrazirala poznate Stepinčeve riječi sa suđenja da sud na kojemu mu se sudi može biti mjerodavan samo za ono što je on (Stepinac) činio od 8. svibnja 1945. godine.

Izvijestila je kako je predavanje rezultat brojnih istraživanja, među ostalim i hrvatskih arhiva, nacističkih izvješća Berlinu i diplomatske pošte, ali i razgovora koja je 2002. i 2003. u Zagrebu, Izraelu i SAD-u vodila sa 67 osoba koje su preživjele holokaust.

U predavanju se osvrnula na svih šest točaka optužnice protiv nadbiskupa Stepinca, a šire na prvu točku te optužnice, Stepinčevu suradanju s ustaškim režimom Ante Pavelića, navodeći niz argumenta koji optužnicu opovrgavaju. Tako je, među ostalim, rekla da Stepinac nije bio na dočeku Ante Pavelića na zagrebačkom Glavnom kolodvoru 13. travnja 1941. godine, nije služio misu zahvalnicu, a sam Pavelić je za NDH bio samo jednom u Zagrebačkoj katedrali  i to 1943. godine.

Gitman je podsjetila i na preporuku nadbiskupa Stepinca iz 1941. koju je poslao dušobriznicima, a odnosi se na građanske vlasti koje su prisiljavale vjerske prijelaze pravoslavaca u Hrvatskoj i u tom pogledu činile različite nepravilnosti.

“Kada dođu k vama osobe židovske ili pravoslavne vjeroispovijesti, koje se nalaze u smrtnoj opasnosti, pa zažele konvertirati na katolicizam, primite ih, da spasite ljudske živote. Ne zahtijevajte od njih nikakvo specijalno vjersko znanje jer pravoslavni su kršćani kao i mi, a židovska je vjera ona iz koje kršćanstvo vuče svoje korijenje. Uloga je i zadaća kršćana, u prvom redu, spasiti ljude. Kada prođe ovo vrijeme ludila i divljaštva, ostat će u našoj Crkvi oni koji budu konvertirali zbog uvjerenja, dok će se ostali, kada opasnost prijeđe, vratiti u svoju”.

Za razliku od Stepinca mitropolit skopski Josif Cvijović, koji je, kao najstariji član Svetog arhijerejskog sinoda za vrijeme Drugoga svjetskog rata od polovice 1941. pa sve do povratka u zemlju patrijarha srpskoga Gavrila Dožića u studenome 1946. obavljao dužnost poglavara Srpske pravoslavne crkve, zabranio konvertiranje Židova na pravoslavlje.

Nakon predavanja otvorena je izložba karikatura ‘Alojzije Stepinac u slici i riječi’ na kojoj su predstavljene karikature nadbiskupa Stepinca objavljenih tijekom suđenja u dva satirička lista velike naklade -zagrebačkom ‘Kerempuhu’ i beogradskom ‘Ježu’. Uz karikature, izloženo je i 27 dokumenata nastalih za službe zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca u razdoblju od 14. svibnja 1941. do 14. travnja 1945., odnosno u ratnim okolnostima. Sadržaj izložbe približili su prof. dr. Frano Dulibić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i mons. Juraj Batelja, postulator kauze za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca.

Esther Gitman rođena je u Sarajevu, a majka je s njom uspjela pobjeći iz NDH zbog progona Židova. Kako je posvjedočila u jednome intervjuu, istraživanjem spašavanja Židova u NDH počela se baviti nakon što ju je kći koja ima šestero djece upitala kako je uspjela preživjeti holokaust. Doktorirala je na City University of New York, a spoznaje svog istraživanja sažela je u knjizi pod nazivom ‘When Courage Prevailed: The Rescue and Survival of Jews in the Independent State of Croatia 1941-1945’ (Kad hrabrost prevlada: Spašavanje i opstanak Židova u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 1941.-1945.). Knjiga obrađuje temu spašavanja i preživljavanja Židova u NDH, a jedno poglavlje posvećeno je ulozi zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca u tom razdoblju. U prijevodu na hrvatski jezik, knjigu je 2011. objavila Kršćanska sadašnjost. Gitman istražuje teme vezane uz Židove u Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata i na temelju znanstvenih dokaza i povijesnih činjenica ukazuje na posebnost i veličinu kardinala Alojzija Stepinca u svim tim događanjima. U akademskoj godini 2013./2014. bila je gostujuća profesorica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, gdje je studentima držala kolegij o spašavanju Židova u NDH.