Nebo – Zemlja

Piše: Brane Vrbić//www.nedjelja.ba

Postoji najmanje pet, za mnoge iznenađujuće dobrih stvari vezanih uz zdravlje koje možete iskusiti ako redovito odlazite u Crkvu, piše portal Aleteia. I redom nabraja: bolji san, manji rizik od depresije i samoubojstva, stabilniji i sretniji brak, duži život i dobar krvni tlak.

Bolji san

Umjesto da uzimate tablete za bolji san, možda biste trebali početi razmišljati o uključivanju dnevne mise u svoju svakodnevnu rutinu. Nedavna studija utvrdila je povezanost između boljeg sna i odlaska u crkvu. Prema autorima te studije „religioznije odrasle osobe pokazuju tendenciju zdravijeg i boljeg sna od manje religioznih odraslih osoba“.

Istraživači smatraju da bi aktivan vjerski život mogao smanjiti „mentalnu, kemijsku i fiziološku opterećenost pojedinca uzrokovanu psihološkim poteškoćama, uporabom supstancija, izloženosti stresu i stresnom opterećenju“. Pojedinci koji vode aktivan vjerski život mogu očekivati bolji i zdraviji san te tako ukloniti mnoge od navedenih negativnih efekata izazvanih ponajviše stresom.

Manji rizik od depresije i samoubojstva

Uz sve vijesti o samoubojstvu tolikih osoba koje volimo nazvati slavnim i poznatim, a što gotovo na dnevnoj bazi pune medijske stupce te općenito porastu stope depresije, ali i samoubojstava u svijetu, sigurno je vrijedno obratiti pozornost na čimbenike koji mogu pomoći u prevenciji tih rizika. Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je prije tri godine da svake godine oko 800 000 ljudi u svijetu oduzme sebi život, što znači da jedna osoba svakih 40 sekundi počini samoubojstvo. Na popisu čimbenika koji smanjuju depresivna oboljenja i broj samoubojstava visoko je rangiran aktivan vjerski život – posebice se to odnosi na katolike koji redovito odlaze na svete mise.

U istraživanju koju je objavila JAMA Psychiatry iz 2016. godine, istraživači su otkrili da između 1996. i 2010. „žene koje jednom tjedno, ili više puta, prisustvuju vjerskoj službi imaju pet puta manju vjerojatnost da će počiniti samoubojstvo“. Dok su protestantkinje koje su sudjelovale u tjednim vjerskim službama u svojim crkvama imale bolju zaštitu od rizika samoubojstva od prosječnih žena koje ne prakticiraju vjeru, katolkinje imaju čak sedam puta manje šanse da počine samoubojstvo od vjerski aktivnih protestantkinja. Podsjetimo i brojna druga istraživanja ukazuju da je u zemljama sa snažnom katoličkom tradicijom broj samoubojstava znatno manji.

Stabilniji i sretniji brakovi

Prema američkom Institutu za obiteljske studije „par koji moli zajedno, ostaje zajedno“, odnosno parovi koji prakticiraju svoju vjeru redovitim pohađanjem crkve, pokazuju značajno višu kvalitetu odnosa u braku od onih parova koju tu povezanost, odnosno zajedničko prakticiranje vjere nemaju.

Štoviše, takvo zajedničko sudjelovanje u crkvenom životu donosi pozitivne učinke i za dobar seksualni život supružnika. Prema Institutu za bračna i religiozna istraživanja „odrasle osobe u dobi od 18 do 59 godina, koje su u stabilnim brakovima i koji su tjedno pohađali vjersku službu, najvjerojatnije će odgovoriti kako su u svom ljubavnom životu zadovoljni „izrazito“ ili „vrlo mnogo“ svojim bračnim partnerom, pokazuju rezultati istraživanja Nacionalnog pregleda zdravstvenog i društvenog života (1992.), najdetaljnijoj analizi seksualnog ponašanja u Americi.

Duži život

Sve ukazuje da vas nastojanje da dođete u Nebo može na Zemlji zadržati malo duže. Prema studiji iz 2016. koju je objavila JAMA Internal Medicine, žene koje su pohađale vjersku službu „više od jedanput tjedno“ imale su 33 % manji rizik od umiranja tijekom vremena provedbe tog istraživanja, u usporedbi s onima koje su rekle da nikada ne odlaze u Crkvu. „Žene koje su prisustvovale jednom tjedno službi u crkvi također su bile na dobitku jer su imale 26 % manji rizik od smrti od onih koje nisu nazočile vjerskim događajima.“ Ovo istraživanje nije ispitalo povezanost između redovitog vjerskog života i smrtnosti kod muškaraca, a većina ispitanih žena u ovom istraživanju bile su kršćanke.

Istraživači su zaključili da su „religija i duhovnost nedovoljno cijenjeni resursi na koje bi liječnici, prema potrebi, mogli upozoriti svoje pacijente“. Istraživanje iz 2012. objavljeno u Journal of Gerontologyotkrilo je pak da se ljudi, koji se mole, bolje nose s ozbiljnim bolestima i kao rezultat toga, duže žive. Nadalje, pokazano je da se pacijenti sa snažnim religijskim uvjerenjima koji su imali ozbiljnu operaciju oporavljaju 3 puta brže i bolje podnose operaciju od onih koji su manje religiozni. Prema istraživanju provedenom na University of Rochester više od 85 % ljudi suočenih s ozbiljnim bolestima mole svaki dan, a molitva je danas najproširenija vrsta alternativne terapije u Sjedinjenim Američkim Državama.

Dobar krvni tlak

Istraživanje iz 1998. otkrilo je da je kod „vjerski aktivnih starijih osoba uočena tendencija snižavanja krvnog tlaka za razliku od onih koji su vjerski manje aktivni“. Pod „vjerski aktivnim“ osobama istraživači su podrazumijevali osobe koji su učestalo odlazile u crkvu, molile i čitale Bibliju. Istraživači su otkrili da je „među ispitanicima koji su pohađali vjerske službe te često molili ili proučavali Bibliju, vjerojatnost povišenog krvnog tlaka bila 40 % niža nego kod osoba koje su sudjelovale u istraživanju, no neredovito su pohađale vjerske obrede te isto tako neredovito molile ili čitale Bibliju“. Zanimljiva je pak činjenica da su „oni koji su često gledali vjersku televiziju ili slušali vjerski radio imali više krvne tlakove“.

Vjera i sreća

Pored ovih pet medicinski aspekata dodajmo još jedan, nevjerojatno važan, a opet gotovo nemjerljiv. Sreća. Rezultati istraživanja nizozemskog Sveučilišnog medicinskog centra Erasmus i Londonske škole ekonomije i političkih znanosti od prije tri godine pokazali su kako pripadnost vjerskoj zajednici ima najsnažniji i najpozitivniji utjecaj na čovjekovo mentalno zdravlje u odnosu na sve ostale društvene aktivnosti.

U četverogodišnjem istraživanju provedenom na 9 000 Europljana starijih od 50 godina, stručnjaci su promatrali četiri područja društvenog angažmana: volontiranje i karitativni rad, pohađanje tečajeva, sudjelovanje u životu vjerskih zajednica te sudjelovanje u političkim i društvenim organizacijama. Rezultati istraživanja pokazali su kako je od svih društvenih aktivnosti sudjelovanje u životu vjerske zajednice jedino doprinosilo „trajnoj sreći“. „Čini se kako Crkva ima vrlo važnu društvenu ulogu u sprječavanju depresije i suočavanja s bolešću u kasnijoj životnoj dobi“, kazao je voditelj istraživanja dr. Mauricio Avendano.

Na temelju prethodnih znanstvenih studija postalo je jasno da sudjelovanje u različitim društvenim aktivnostima doprinosi mentalnom zdravlju, no ovim je istraživanjem dokazano kako je od svih oblika društvenih aktivnosti pripadnost vjerskoj zajednici najučinkovitija u sprječavanju depresije i stvaranju osjećaja sreće. Zanimljivo, politički i društveni angažman doprinosi kratkoročnom osjećaju zadovoljstva, te u konačnici vodi povećanju simptoma depresije.

Gotovo svi će se složiti da odlazak u Crkvu donosi poboljšanje „zdravlja“ naših duša, ali tu su očito i neki drugi benefiti. Znamo, Bog ne traži da sudjelujemo na misi zbog Njega. Isto tako posve je jasno da ne bismo trebali odlaziti u crkvu iz sebičnih razloga kako bismo nešto dobili ili iskamčili za sebe. No, kada odlazimo na misu ili neki drugi duhovni susret, ne samo da poboljšavamo naš odnos s Bogom, već i sebe jačamo te poboljšavamo naše odnose s ljudima oko nas. Dubinu istinske vjere, ne površne ili trgovačko nastrojene, i što sve ona donosi za naše živote očito ne možemo nikada do kraja proniknuti. I ponovimo: sve ukazuje da vas nastojanje da dođete u Nebo može na Zemlji zadržati malo duže.