Pročitajte što Marijana Petir kaže o Makedoniji, Hrvatima u BiH, genocidu nad kršćanima…

marijana petir (1)

Photo: petir.eu

INTERVJU ZA NAROD.HR

Marijana Petir zastupnica je u Europskom parlamentu i članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova te Izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru bivše jugoslavenske Republike Makedonije. Osim toga, zamjenica je člana u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Izaslanstva za odnose s Izraelom i Izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran.

Potpredsjednica je HSS-a na nacionalnoj razini i predsjednica HSS-a Sisačko-moslavačk županije.

Nedavno je osnovala neformalnu skupinu “Prijatelji Makedonije”, čiji je cilj pomoći toj zemlji da napokon otvori pristupne pregovore, čije otvaranje već deset godina blokira Grčka zbog prijepora oko imena zemlje. Upravo je taj čin bio glavna tema našeg razgovora.

Narod.hr: Poznati ste kao jedan od najjačih hrvatskih glasova u Europskom parlamentu u obrani obitelji, prava na život. U više navrata ste svraćali pozornost kolega parlamentaraca i na progon 100 milijuna kršćana u svijetu, baš kao i na način trošenja sredstva iz EU fondova na poljoprivredu. Vaša najnovija inicijativa vezana za Makedoniju izazvala je jake reakcije. Možete nam reći – kako vidite položaj Makedonije danas?

Makedonija se danas nalazi u doista nezavidnom položaju. Zadovoljila je sve potrebne preduvjete za otvaranje pregovora s EU, kao i one za članstvo u NATO savezu, napravila je niz reformi i pokazuje kontinuirani napredak. Čak štoviše, Makedonija je zemlja koja je ostvarila najveći gospodarski rast u regiji. Problemi postoje, kao što postoje u svakoj zemlji, no Makedonija radi na njima, provodi reforme i pokazuje odlučnu volju za daljnji napredak. Međutim, makedonski put ka europskim integracijama je zaustavljen. Već se 10 godina nalazi u čekaonici za otvaranje pregovora s EU i to potpuno nepravedno. Makedonija je dio europske obitelji i zaslužila je to i službeno postati članstvom u EU. Smatram kako bilateralni spor s Grčkom ne smije priječiti otvaranje pregovora i nadam se će se stvari što prije pokrenuti s mrtve točke – za dobrobit Makedonije i makedonskog naroda, ali i EU koja će s novom članicom postati još bolja i bogatija zajednica.

Narod.hr: Kako tumačite negativne reakcije koje su uslijedile?

Stavovi grčkih kolega su mi od prije dobro poznati, tim više jer su neki od njih zajedno sa mnom članovi Izaslanstva u zajedničkom parlamentarnom odboru Makedonije. Imaju slobodu govora i imaju pravo iznijeti svoje argumente, no mišljenja sam da mi netko u čijoj stranačkoj središnjici na zidu visi slika ratnog zločinca nema pravo braniti da koristim ustavno ime jedne zemlje pod kojim je i Hrvatska priznala Makedoniju. Negativne reakcije me nisu nimalo zabrinule niti poljuljale u mom stavu, pogotovo kad uzmemo u obzir od koje strane dolaze. No, više poštujem kolege koji su došli na taj prvi susret, izrazili svoje neslaganje, predali mi pismo sa svojim viđenjem situacije, negoli one koji su kasnije na različite načine pokušali iznuditi da im dostavim popis zastupnika koji su susretu prisustvovali kako bi vrlo vjerojatno izvršili pritisak na njih. To u najmanju ruku nije pristojno.

Narod.hr: Možete li usporediti položaj Makedonije, Srbije i Bosne i Hercegovine u odnosu na Europsku uniju i odnos EU prema njima…

Srbiji se u mnogo stvari progledalo kroz prste. Znamo da Srbija ne poštuje prava manjina, da je ukinula lokalne radio-postaje koje su emitirale programe na jeziku manjina, da još uvijek hrvatskoj djeci nije osigurala udžbenike na hrvatskom jeziku te da još uvijek nije promijenila sporni Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine Republike Srbije koji je prijetnja hrvatskim braniteljima i kojim si je uzela ulogu malog Haaga. Nedavno su joj otvorena prva pregovaračka poglavlja, a pitanje Kosova, detektirano kao najproblematičnije, ostavljeno je da se riješi do kraja pregovora. Makedoniji, koja je ispunila sve uvjete te je spremnija postati članicom EU, ne želi se pružiti ista prilika da se bilateralni spor oko imena s Grčkom rješava u tijeku pregovora. Ovo samo pokazuje da postoje dvostruki standardi, što nije pravedno i ako EU ne otvori uskoro pregovore Makedoniji, izgubit će kredibilitet. Što se tiče BiH, njoj treba posvetiti posebnu pažnju. Pred njom su veliki izazovi i korjenite reforme koje moraju stvoriti funkcionalnu i održivu državu za sva tri konstitutivna naroda koji moraju imati jednaka prava a ne kao danas, da Hrvati budu građani drugog reda, no vjerujem kako je jedino europska BiH održiva i kako je budućnost BiH u EU.

Narod.hr: Što čekujete od uspostavljanja skupina prijateljstva s Makedonijom?

Prijatelji Makedonije zastupnici su koji dolaze iz raznih zemalja članica EU i pripadaju različitim političkim opcijama, a to ima svoju težinu. Očekujem da će ova grupa prijateljstva stoga prije svega dodatno ohrabriti Makedoniju i pomoći Makedoniji na njezinu putu u EU. Želja mi je da ona pokrene konstruktivan dijalog koji će doprinijeti konačnom i što skorijem otvaranju pregovora. Ova grupa otvara i nove prilike za dodatnu promociju zemlje, upoznavanje s njezinom kulturom, poviješću, identitetom… Grupa prijateljstva s Makedonijom platforma je koja otvara mnogobrojne mogućnosti – sve kako bi pružila podršku makedonskom putu u EU.

Narod.hr: BiH je nedavno obilježila 20 godina Daytonskog sporazuma. Kakav je položaj Hrvata u BiH i što bi po tom pitanju donijelo pristupanje BiH Europskoj uniji?

U BiH se provodi trajna i nedopustiva diskriminaciju Hrvata – kao konstitutivnog naroda u entitetu Republike Srpske, ali i u mnogim općinama FBiH. Njihova osnovna ljudska prava se krše, među kojima je i pravo na vlastiti dom i dostojanstven život u vlastitom rodnom kraju. S područja entiteta Republike Srpske protjerano je 95% hrvatskog stanovništva koje se u najvećoj mjeri nije vratilo u svoj rodni kraj jer im za to nije osigurana pravna, materijalna pomoć, a ni fizička sigurnost što je rezultiralo doslovnim iskorjenjivanjem hrvatskog autohtonog stanovništva iz toga dijela BiH. Takav egzodus jednog naroda i s njim izbrisane prisutnosti vjerske i kulturne tradicije toga naroda, mjerljiv je sa tragedijama koje pratimo u zemljama poput Sirije i Iraka. Potrebna je hitna reakcija a 20 godina nakon Daytona vrijeme je za njegovu nadogradnju koja će riješiti problem institucionalnih zastoja i položaja Hrvata koji su prema trenutnom aranžmanu konstitutivni narod samo na papiru i koji najviše trpe zbog nemogućnosti ostvarivanja svojih prava. Vrijeme je da napravimo korak dalje kako bi BiH zaista postala domovina za sva tri svoja konstitutivna naroda. Pristupanje EU, ali i NATO savezu, ovdje može samo pomoći i trebalo bi rezultirati stvaranjem i provođenjem ozbiljnih reformi koje će dovesti do stvaranja kvalitetnog, funkcionalnog i održivog institucionalnog okvira za miran suživot svih građana BiH.

Narod.hr: Europska komisija vrši pritisak na Poljsku zbog novog zakona o javnim medijima. O tome se vodila burna rasprava u Europskom parlamentu. Kako Vi vidite tu situaciju?

Smatram da je u slučaju Poljske kao i u slučaju Mađarske prošle godine, EU narušila načelo supsidijarnosti organizirajući rasprave u Europskom parlamentu o stanju u tim državama, miješajući se u njihove unutrašnje poslove i radeći slučaj od njih. Javni su mediji u Poljskoj proteklih godina dosegli zabrinjavajuću razinu širenja jednoumlja, nedostatka medijskog pluralizma i manipulacije informacijama i stvaranja pogrešne slike stvarnosti. Revizija poljskog Zakona o upravljanju javnim medijskim servisima možda nije na najsretniji način riješila pitanje imenovanja ravnatelja javnih medijskih servisa dajući nadležnost ministru financija, ali promjene u upravnim strukturama poljskih medija su bile nužne. Na to je upozorilo i poljsko udruženje novinara. Postignuta je neovisnost u nadzoru javnih medija time što nadzorno tijelo više nije to koje imenuje ravnatelje javnih medijskih servisa koje nadzire. Pluralizam, neovisnost i sloboda medija nisu dovedeni u pitanje.

Narod.hr: Aktivno se zalažete za zaštitu braka i obitelji te načelo supsidijarnosti u Europskoj Uniji – gdje svaka država članica sama odlučuje upravo o ovim pitanjima. Što trenutno činite po ovom pitanju u Europskom parlamentu, što držite najvažnijim?

Zaštita braka i obitelji, zaštita života od trenutka njegova začeća do prirodne smrti dio su mojih svakodnevih nastojanja i zalaganja u Europskom parlamentu. Prije par dana propala je inicijativa koja je promicala eutanaziju, a krajem prošle godine Europski je parlament usvojio izvješće koje je sadržavalo članak koji je izravno osudio surogatstvo čime se otvara mogućnost za njegovu potpunu zabranu. I ja sam, uz podršku nekolicine kolega, uoči usvajanja tog Izvješća podnijela amandmane na Izvješće o jednakosti spolova i osnaživanju žena u digitalnom dobu koje se treba naći na glasovanju na Odboru za prava žena i ravnopravnost spolova, a kojima sam zatražila da EU i države članice djeluju protiv upotrebe informacijskih i komunikacijskih tehnologija za počinjenje kaznenih djela trgovine ljudima, uključujući surogatstvo. Najvažnija inicijativa na kojoj trenutno radimo je osuda nezakonitih i neetičkih postupaka američke podružnice organizacije Planned Parenthood koja prodaje organe i tkiva abortiranih beba te je pritom i promijenila medicinske postupke kako bi organe bolje očuvala i postigla bolju cijenu. Europsku podružnicu ove organizacije financijski podupire i Europska komisija što smatram u potpunosti neprihvatljivim stoga sam se s kolegama založila da joj se ukinu sredstva i zabrani pristup europskim institucijama. Nažalost, do sada nismo naišli na veliko razumijevanje i podršku, no nećemo odustati. Jer ovdje se ne radi samo o pobačaju i prekidu života, već i o nimalo etičkim postupcima kojima se krše mnogi zakoni. Nezamislivo mi je da netko može srce bebe prodavati za 60 USD, a to se događa.

Narod.hr: Ovaj tjedan na dnevnom redu Plenarne sjednice je i genocid nad kršćanima, to je tema koju uvijek ističete…

Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila je prije nekoliko dana rezoluciju u kojoj je jasno i nedvosmisleno zločine koje je Da’iš počinio nad kršćanima u Iraku i Siriji nazvao genocidom. I to sa 117 glasova za i samo jednim protiv. Europski će parlament ovoga četvrtka glasovati o istoj temi i nadam se da će i on učiniti isto. Nad kršćanima se provodi genocid. 2015. godina za njih je bila kobna – tisuće ubijenih samo zato što vjeruju u Isusa Krista. Nikada više kršćana nije bilo progonjeno negoli danas, obaraju se svi rekordi. Crkve i samostani koji su preživjeli više od tisuću godina pretvoreni su u prah i pepeo. Konačan cilj je da cijela jedna religija u potpunosti nestane. Genocid je velika i teška riječ koja se ne smije zloupotrebljavati, ali kada se zaista događa, ne smijemo se bojati upotrijebiti je, a on se nedvojbeno događa. Nadam se da će zastupnici Europskog parlamenta u četvrtak biti dovoljno hrabri zločine nad kršćanima osuditi kao genocid te da će to pokrenuti konkretnu akciju jer zaista više nemamo vremena za gubljenje.

Izvor: narod.hr