KATASTROFA PROLAZI ISPOD RADARA Pandemijski spas za plastiku, pesticide i GMO

Objavio Valerije Vrček 

Foto: Shutterstock

Tijekom pandemijskoga zatvaranja mnogi su obrti propali, ljudi su ostali bez plaće ili posla, ugostiteljstvo, promet, kultura i obrazovanje teško su oštećeni… No neki su proizvodi, zakonom već osuđeni na propast, spašeni upravo u vrijeme društvene opsesije koronavirusom.Izgovor za plastiku

Tako je, na primjer, s početkom ove godine, aktivirana Direktiva 2018/0172 Europskoga parlamenta o zabrani proizvodnje i uporabe plastičnih proizvoda namijenjenih za jednokratnu uporabu. Od 1. siječnja ove godine Direktiva je postala obvezujuća za sve članice Europske unije. S obzirom na masovnu potrošnju jednokratnih plastičnih maski ili jednokratne plastične ambalaže »za van«, očito je da Direktiva ne će zaživjeti. Plastika je postala važno sredstvo epidemioloških mjera pa se ne može očekivati da će ekolozi nametnuti zakone javnozdravstvenim politikama.

Zakonski »šverc« GM soje

U sjeni pandemije, usprkos protivljenju Europskoga parlamenta, krajem rujna 2020. godine donesena je odluka kojom se dopušta uvoz genetički modificirane (GM) soje za prehranu ljudi i životinja. Odluka Europske komisije, pod vodstvom predsjednice Ursule von den Leyen, u potpunoj je suprotnosti s rezolucijom koju je Europski parlament usvojio nekoliko mjeseci ranije. U rezoluciji se navodi da Europska komisija bez potpore država članica i bez kvalificirane većine pokušava odobriti genetički modificirane organizme. Potpisnici rezolucije tvrde da odluka Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom 1829/2003 te da odluka nije u skladu s pravnom stečevinom Europske unije. Ipak, odluka je donesena pa će GM soja, koja ima tržišno ime »XtendFlex«, sljedećih deset godina biti na tržištu i obiteljskim stolovima Europljana.

U Hrvatskoj su mediji, zaokupljeni epidemiološkim brojkama, prespavali tu temu, a nisu se oglasila ni mjerodavna tijela, poput Ministarstva zdravstva, Ministarstva poljoprivrede ili Vijeća za GMO. Također se čini da je Europska komisija vješto iskoristila opsjednutost medija i lokalnih politika širenjem zaraze te ispod pandemijskoga radara progurala odluku koja je jedino u interesu megakorporacije »Bayer« i njezinih financijskih ili ideoloških satelita.

Tržišna sudbina glifozata

Na temelju iskustva s plastikom i GMO-om, bit će zanimljivo vidjeti razvoj tržišne sudbine glifozata, najprodavanijega herbicida na svijetu. Glifozat je pogonsko gorivo konvencionalne poljoprivrede, ali je zbog otkrića da je kancerogen i da djeluje kao hormonski otrov stavljen na listu za odstrjel. Europski je parlament 2017. godine izglasao velikom većinom zabranu toga herbicida, no zbog pritisaka agrokemijske industrije i poljoprivrednika ovisnih o toj kemikaliji Europska komisija odgodila je moratorij do 2022. godine. Dakle, ostala je još jedna godina za pripremu članica EU-a da osmisle proizvodnju hrane bez štetnoga glifozata.

Budući da se o tržišnoj sudbini glifozata odlučuje u jeku pandemije, mogući su opet svakakvi izgovori, zakonske igre, nesuradljivost medija ili uspavanost mjerodavnih institucija. Društvenim životom europskih država dominiraju izvještaji i procjene epidemiologa, koji nisu kompetentni u području poljoprivrednih politika pa je malo vjerojatno očekivati recepciju takvih pitanja među kriznim stožerima. Iako je glifozat važan javnozdravstveni problem, tijekom epidemijske buke moguće je ignorirati ga i progledati mu kroz prste.

Novi planovi onkraj pandemije

Nadu nudi nova europska strategija održivoga razvoja poljoprivrede u Europskoj uniji, kojom se najavljuje veliko smanjenje uporabe pesticida. Jedan od ključnih ciljeva programa »Od polja do stola«, koji je predložila Europska komisija, smanjenje je uporabe pesticida za 50 posto do 2030. godine. U tom se paketu, jasno, nalazi i glifozat. Sve je to dio Europskoga zelenoga plana, vrlo ambicioznoga projekta čiji je cilj da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent.

Zaštita ugroženih skupina ljudi, starijih i bolesnih, neupitna je epidemiološka mjera, ali je potrebno da ostalo društvo što prije iziđe iz mentalne karantene, medijske ovisnosti o (ne)stručnim prognozama, da otkrije zanemarene odgovornosti i prestane s izgovorima koji sprječavaju (zdrave) promjene stilova života.

IZVORGlas Koncila br. 11/2021.