BUCHANAN: Može li Poljska biti Poljska – i ostati u EU?

“Neka Poljska bude Poljska!”

To je prije četiri desetljeća bio poziv američkih konzervativaca kad je pokret Solidarnost radničkog vođe Lecha Walese nastao u lučkom gradu Gdanjsku kako bi zahtijevao slobodu od komunističkog sustava koji je nakon Drugog svjetskog rata Poljskoj nametnuo Sovjetski Savez.

Desetljeće kasnije, Poljska se oslobodila sovjetskog bloka i Varšavskog ugovora te se kasnije pridružila Europskoj uniji NATO-u.

Pitanje koje se danas nameće također se odnosi na pitanja poljskog identiteta i neovisnosti.

Konkretno, može li Poljska biti Poljska — i još uvijek ostati u EU?

Posljednjih godina, vladajuća stranka Pravo i pravda revidirala je svoje vladine strukture. Pravosuđe je podređeno, stavljeno pod veći središnji nadzor i kontrolu, a također je uspostavljeno stegovno vijeće ovlašteno da suce razriješi njihovih dužnosti.

Takve akcije, kaže EU komisija u Bruxellesu, krši temeljni EU zakon, koji se primjenjuje na sve države članice i ima primat nad nacionalnim zakonima.

Bruxelles želi ukidanje vijeća.

Štoviše, u pitanjima kao što su homoseksualnost, pobačaj i mediji, poljska je vlada zauzela stavove koji su dosljedniji njihovoj katoličkoj tradiciji nego društvenoj agendi sekularizirane Europe.

Isto vrijedi i za Mađarsku premijera Viktora Orbana. Poljska i Mađarska izopćene su kao “neliberalne demokracije”.

Na skupu koji je brojio desetak tisuća građana u Budimpešti u subotu, Orban je rekao svojim pristašama da Washington, EU u Bruxellesu i milijarder George Soros koriste svoj novac, medija i mreže kako bi na parlamentarnim izborima u travnju sljedeće godine na vlast doveli mađarsku ljevičarsku oporbu.

“Ali ono što je važno”, rekao je prkosni Orban, “nije ono što žele oni u Bruxellesu, Washingtonu i medijima, koji su dirigirani iz inozemstva. Mađari su ti koji će odlučivati o svojoj vlastitoj sudbini.”

“Naša je snaga u našem jedinstvu… Mi vjerujemo u iste vrijednosti: obitelj, nacija i snažna i neovisna Mađarska.”

Neka Mađarska bude Mađarska.

U ovom društveno-kulturno-moralnom sukobu unutar EU, outsajder Vladimir Putin staje na stranu tradicionalista i nacionalista u zemljama u kojima kršćanstvo još uvijek drži primat nad sekularizmom.

Ovog vikenda Moskva je objavila isječke žestokog Putinovog napada na budni Zapad na prošlotjednom skupu kluba za raspravu Valdai u Sočiju:

“Iznenađeni smo zbog stvari koje se događaju u zemljama koje se smatraju predvodnicama napretka”, rekao je Putin. “Borba za jednakošću i protiv diskriminacije pretvara se u agresivni dogmatizam na granicama apsurdnosti.”

“Protivljenje rasizmu je nužna i plemenita stvar, ali nova ‘kultura abolicije’ pretvara se u ‘obrnutu diskriminaciju’… Ovdje u Rusiji apsolutnu većinu naših građana ne zanima kakva je boja kože osobe.”

“Ljudi koji se usude reći da muškarci i žene još uvijek postoje kao biološka činjenica gotovo su izopćeni… a da ne spominjemo jednostavno monstruoznu činjenucu da se danas djecu od malih nogu uči da dječak lako može postati djevojčica i obrnuto.”

“Nazovimo to pravim imenom: To jednostavno graniči sa zločinima protiv čovječnosti pod zastavom napretka.”

U sukobu između Poljske i EU, njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je na rješenje prihvatljivo za obje strane, umjesto da se upuštaju u bitku koja će jednu stranu ostaviti pobjedničkom, a drugu otuđenom.

A opet, Poljskoj se danas prijeti ekonomskim sankcijama, uključujući moguće uskraćivanje godišnjih EU sredstava i novca koji se izdvaja za zemlje EU-a za borbu protiv COVID-19 pandemije.

Kao odgovor na te prijetnje, poljski premijer Mateusz Morawiecki optužuje EU da “ucjenjuje” Poljsku i drži “pištolj na našoj glavi”.

“Ako od Europe želite napraviti superdržavu bez nacija”, rekao je Morawiecki, “prvo steknite suglasnost svih europskih zemalja i društava za to.”

Članstvo u EU je popularno u Poljskoj, a vlada nije prijetila izlaskom, “Polexitom”, nalik “Brexitu” za koji su britanski torijevci glasali 2016. i kasnije ga proveli.

Ipak, Bruxelles strahuje da bi uspješno prkošenje Poljske njezinim zahtjevima moglo navesti druge zemlje EU-a da postavljaju zahtjeve, čime bi se veliki projekt stvaranja europske superdržave, Jedne Europe čijim bi se zemljama članicama priznala ograničena prava slična onima u 50 država američke Unije, mogao urušiti i raspasti.

Nacionalne vlade dobivaju od članstva u EU ne samo prednosti otvorenih tržišta, slobodne trgovine i putovanja iz jedne zemlju u drugu, već također, za nacije poput Poljske i drugih u istočnoj i južnoj Europi, godišnji prijenos bogatstva iz EU-a.

Stisak koji EU ima nad svojim članicama je novac. Bruxelles može uskratiti sredstva koja se godišnje prenose Poljskoj, kao i sredstva izglasana za borbu protiv COVID-19 pandemije, što zajedno čini dobar dio Poljskog BDP-a.

Pitanja koje postavljaju buntovni Poljaci temeljne su prirode: Što ima prednost, kad dolazi do sukoba, poljski ustav i poljski zakoni ili zakoni Europske unije?

Čini se kako je sukob neizbježan, a Poljaci će u konačnici morati odlučiti hoće li njihova zemlja i ustav nadvladati EU zakone ili sad vrijedi obrnuto.

Patrick “Pat” Buchanan je američki paleokonzervativni politički komentator, autor, sindikalni kolumnist, političar i voditelj. Bio je viši savjetnik predsjednicima Nixonu, Fordu i Reaganu kao i kandidat za republikansku predsjedničku nominaciju 1992. i 1996. godine.

PIŠE:Ivan Toth

IZVORTownhall