Bymjukic/Croativ.net
Mediteranska prehrana upisana je na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne baštine.
Dana 4. prosinca 2013. godine potvrđeno je da je multinacionalna kandidatura Španjolske, Cipra, Grčke, Italije, Maroka, Portugala i Hrvatske pod nazivom: Mediteranska prehrana (Mediterranean diet), upisana na Reprezentativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.
U rujnu 2008. godine zemlje: Grčka, Italija, Maroko i Španjolska predale su zajedničku kandidaturu za upis mediteranske prehrane na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva pod nazivom „Mediteranska prehrana“ (Mediterranean Diet) te je ona prihvaćena i upisana na Reprezentativnu listu 2010. godine.
Slika 2. Riba s gradela (MJ)
U ljeto 2011. godine Španjolska je, kao koordinator četriju zemalja, uputila službeni poziv Hrvatskom povjerenstvu za UNESCO za pridruživanjem Republike Hrvatske zajedničkoj kandidaturi, a poziv je bio upućen i Cipru i Potugalu. Ministarstvo kulture je prihvatilo poziv za pridruživanjem te se u Upravi za zaštitu kulturne baštine, u suradnji sa stručnjacima Instituta za etnologiju i folkloristiku, a čije područje istraživanja i proučavanja jest i tradicijska prehrana, pripremila kandidatura.
Slika 3. Tjestenina s plodovima mora (MJ)
Uvrštenje Mediteranske prehrane na hrvatskom Jadranu na nacionalnu listu bio je uvjet za pridruživanjem Republike Hrvatske zajedničkoj kandidaturi.
U obrazloženju odluke između ostalog stoji da je Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelu zaleđa, uvjetovana ekološkim, klimatskim, povijesnim i kulturnim čimbenicima Mediterana, a u Hrvatskoj se očituje u društvenoj, duhovnoj i materijalnoj sferi svakodnevnog života, te u običajima životnog i godišnjeg ciklusa. Mediteranska prehrana temelj je identiteta ljudi koji žive na tom prostoru i tekovina je raznih kultura i utjecaja, koje se kontinuirano prenose s koljena na koljeno. Mediteranski model prehrane osnova je cjelokupnoga kulinarskog sustava obale, otoka i dijela zaleđa, pa se prehrana razlikuje među pojedinim mjestima i društvenim slojevima, a može se podijeliti na ribarsku i težačku ili na njihovu kombinaciju, što je vrlo čest slučaj na otocima. Temelj te prehrane svodi se na uporabu određenih namirnica, te njihovu pripremu i konzumaciju koja je donekle različita u svakodnevici i na blagdane.
Ujedno je i jedinstvena zbog oblikovanja kulturnoga identiteta svojstvenog za hrvatski Jadran, njegove obale, otoka i dijela zaleđa, što se ponajviše očituje u običajima i obredima te govoru.
Mediteranska prehrana kao stil života na listi UNESCO-a
Svi se nutricionisti slažu da je mediteranska prehrana najzdraviji način prehrane, koji se bazira na maslinovom ulju, vinu, srdeli i ostaloj morskoj ribi, kozjem siru… I UNESCO je to prepoznao te zaštitio mediteransku prehranu ne samo kao zbir nutricionističkih namirnica, nego kao stil života koji je po mjeri čovjeka, kao koncept življenja. Mediteranska prehrana se sastoji i od skupine vještina, znanja i običaja koji povezuju krajolik s trpezom.
Slika 4. Svježa salata (MJ)
“Udruga hvarski vinari”organizirala je 1. festival mediteranske prehrane. Ova UNESCO-va zaštita je zapravo jedna markica, koja kaže da je to prepoznato kao dobar model i kao osnova za održivi razvoj u onom smislu da moramo paziti na prostor u kojem živimo na planetu. Ono na što treba paziti da se način života koji je stvarno po mjeri čovjeka – čuva, na onim nekim temeljnim znanjima i resursima koji su nam dani. Ako je tu polje, stvarno je glupo ne saditi nešto u njemu, ističe dr. sc. Jelena Ivanišević s Instituta za folkloristiku i etnologiju u Zagrebu.
Slika 5. Kokot s krompirom (MJ)
A u Starogradskom polju, najvećem plodnom polju na nekom od hrvatskih otoka, već se 2400 godina sadi loza i maslina. Hvar ima svoju priču o vinu, krajolik Hvara modeliran je zbog vina. Vino nam je ispisalo povijest, vino u nama budi emocije. Vino nije samo sok od prešanog grožđa, nego je koncentrat povijesti, koncentrat vjerovanja, etičkih vrijednosti, emocija, teritorija i zbog toga se razlikuje od ostalih pića. Vino je esencija svega što nam Mediteran daje, kaže doc. dr. sc. Ernesto Di Renzo sa Sveučilišta Tor Vergata u Rimu. Autohtone sorte hvarskog vina su: bogdanuša, darnekuša, parč i plavac mali. Uz hvarsko vino najbolje prija – srdela.
Nažalost, mnogi još nisu svjesni činjenice da se mediteranska prehrana u Hrvatskoj nalazi na UNESCO-ovoj listi nematerijalne baštine.
Veliki promotor mediteranske prehrane u svijetu je George Mateljan koji više desetljeća istražuje kvalitetu namirnica. U svojoj knjizi “Najzdravije namirnice svijeta” otkrio je 100 najzdravijih namirnica svijeta, od toga se u našem, dalmatinskom, podneblju nalazi 90 namirnica. Mateljan posebnu naglašava važnost pravilne pripreme povrća za očuvanje nutritivne vrijednosti i punine okusa namirnice.
Mediteranska prehrana ili sredozemna dijeta sastoji se od skupine vještina, znanja i običaja koji povezuju krajolik s trpezom, uključujući način uzgoja usjeva, žetve, ribolova, konzerviranja hrane, njezine obrade i priprave, a ponegdje i način njezine konzumacije.
Mediteransku prehranu čine: riba, meso, maslinovo ulje, žitarice, povrće, vino, mlijeko…
Slika 6. Hobotnica s krompirom (MJ)
Otoci Brač i Hvar u društvu Španjolske, Italije, Grčke i Maroka zajednički su nositelji zaštićene mediteranske prehrane jer dio sastojaka i začina, kao i običaji povezani s pripremom nekih jela, predstavljaju zajedničko kulturno bogatstvo.
Svako jelo krije svoju priču, bez obzira na to je li riječ o hvarskoj gregadi ili bračkoj janjetini, brudetu – tom amblematskom ribarskom jelu ili pak spravljanju svakojakih jela na gradelama, veza domaćeg stanovništva s običajima spravljanja jela važna je koliko i sama konzumacija hrane. Veća obiteljska okupljanja ili pučke fešte jedinstvena su prilika da se mirisima, a ponajprije okusima pronikne u običaje, vještine nabave hrane, ali i znanja i vještine kuhanja koje su kroz stoljeća rijetko mijenjana, možda samo malo usavršavana. Konzumacija jela društvena je stvar i od iznimne važnosti za dalmatinski identitet, a svako jelo s ponosom se spravlja i s poštovanjem konzumira.
Posebno je popularan obrok Mediteranska marenda, a konzumira se između dva glavna obroka. Tu marendu može činiti slana riba s maslinovim uljem i čašom vina ili komadić sira s čašom vina. Marenda se konzumira u društvu.
Izvori: Ministarstvo kulture RH, Wikipedia
Mi Hrvati, od stoljeća sedmoga (crtice)…
Dr. Marko Jukić