D. Pejčinović: Bosna i Hercegovina na prekretnici – 5. dio

Dejan Jović napokon je dobio konkurenciju!

 Bošnjački Dejan Jović

Senada šelo Šabić

„Zašto Hrvati u BiH ne bi bili manjina?“ (Dejan Jović)

U prošlom nastavku nizanke o susjednoj državi spomenuli smo čudnovata izvješća Hrvatske izvještajne novinske agencije, u kojima se Željka Komšića uporno predstavljalo kao hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Čini se da ta pojava u domaćem medijskom prostoru nipošto nije usamljena. Među najnovijim primjerima zbunjivanja javnosti ističe se slučaj Senade Šelo Šabić, više znanstvene suradnice nekakvog instituta za međunarodne odnose u Zagrebu. U Senadinom razgovoru s novinarom Antom Srzićem još jednom smo saznali vrijedan podatak da je Komšić „član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda“. (tportal, 27.10.2021.) Ali, to nije sve! Komentirajući istovremeni sastanak Milanovića i Dodika u Zagrebu, te Vučića i Čovića u Beogradu, viša znanstvena suradnica nije mogla sakriti zabrinutost zbog „koordiniranog djelovanja“ Hrvatske i Srbije, „što ostavlja previše prostora za sumnju u konstruktivnost takve suradnje i je li ona zaista usmjerena stabilnosti i boljoj funkcionalnosti, demokratičnosti i jačanju demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini, osobito imajući u vidu ulogu koju su Srbija i Hrvatska imale u devedesetima kada je u pitanju sukob u toj državi. S te strane potpuno je jasno da će kod ljudi koji osjećaju nepovjerenje prema hrvatskoj i srpskoj politici ostaviti znak pitanja o čemu se točno radi i jesu li te politike dobronamjerne kada su u pitanju cjelovitost, stabilnost i funkcionalnost BiH, poručila je Šelo Šabić.“ Eto, tako zbori zaposlenica zagrebačkog instituta koji se financira iz državnog proračuna! Dodajmo ovome da Senada smatra kako Hrvatska „treba razgovarati s izabranim dužnosnicima“ (poput Željka Komšića, op.a.), „a ne s predstavnicima naroda kao da se radi o poglavicama nekakvih plemena koja nemaju demokratsku predstavljenost kroz svoje institucije“. Isti rječnik koristi i Željko Komšić, koji kaže: „Vučić nastupa s pozicije predsjednika Srbije, a Bakira Izetbegovića zove kao neku vrstu poglavice naroda, što je potpuno pogrešno… Oni nas nikako da počnu tretirati kao državu, već kao tri plemena koji imaju svoje poglavice… – poručuje između ostalog Komšić za Hayat.“ („Dobro jutro BiH“, 27.10.) Čudna koincidencija? Pogleda li se dosadašnja Senadina biografija, čuđenju nema mjesta!

Komsic_Izetbegovic

Kad su u pitanju trenutni sporovi oko izbornog zakona, naša Zagrepčanka smatra da Hrvatska „na prvo mjesto treba stavljati odluke Europskog suda za ljudska prava“. Pritom uopće ne spominje odluku Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“ (koja je za Hrvate sto puta važnija od Sejdića i Fincija), ali je ipak zaobilazno osuđuje: „Inzistira se isključivo na konstitutivnosti tri naroda, a zanemaruju se druge manjine i svi ostali. To je čista diskriminacija.“ – tvrdi Senada. Ukratko, viša znanstvena suradnica podržava sve što ide u prilog bošnjačkim unitaristima, a osuđuje sve što im smeta. Dejan Jović napokon je dobio konkurenciju!

Nacionalna dalekovidnica

Kad se u javnosti govori o problemima s kojima se suočavaju Hrvati u BiH, ključnu ulogu u izvještavanju morala bi imati Hrvatska televizija, javna ustanova koja se financira od pretplate građana. Uzmemo li u obzir da, prema nekim istraživanjima, 41% stanovnika Hrvatske ima bliske veze sa susjednom državom, bilo bi za očekivati da će na HTV-u sve frcati od priloga i zanimljivosti iz BiH. U stvarnosti o tome nema ni govora, a za podrobniju analizu slabe medijske pokrivenosti Hrvata u susjedstvu mogle bi poslužiti dvije „nizanke“ koje se već godinama vrte na Hrvatskoj televiziji.

HRT

Hrvatska za pet, Mustafa za jedan

U prvoj emisiji, pod nazivom „Hrvatska za 5“, novinar Branimir Bilić razmjerno često daje prostora temama koje se tiču Hrvata u BiH. U posljednjoj epizodi (pretencioznog naslova „Budućnost katoličke crkve i hrvatskog naroda u BiH“), Bilić je ugostio banjolučkog biskupa Franju Komaricu, koji se iznova osvrnuo na teško stanje u svojoj biskupiji. Prema njegovim podacima, danas u srpskom entitetu živi manje Hrvata nego što ih je živjelo neposredno nakon rata, odnosno „nema nas ni 5% od predratnog broja“, kaže biskup Komarica. Od nekadašnjih 144.000 Hrvata ostalo je svega nekoliko tisuća, mahom starijih osoba, za što je odgovorno, u prvom redu, srpsko etničko čišćenje. Na ovom mjestu treba spomenuti da u susjednoj hrvatsko-muslimanskoj Federaciji „nedostaje“ barem dvjesto tisuća Hrvata, za što su odgovorni Muslimani-Bošnjaci i međunarodna zajednica. Zašto Bilić i o tome ne progovori? Zašto, uz srpske separatiste, ne prozove i muslimanske unitariste? Pred nekoliko mjeseci u Bilićevoj emisiji (pod nazivom „Žilavost velikosrpskog projekta u jugoistočnoj Europi“) sudjelovao je i bivši poglavar Islamske zajednice u BiH, efendija Mustafa Cerić. Njegov nastup obilovao je drskim, ničim izazvanim napadima na Hrvatsku, što je uznemirilo čak i Muslimanima naklonjenog voditelja! Da je Bilić upućeniji u temu o kojoj govori, takvi mu se propusti ne bi događali! O kakvom je sugovorniku riječ pokazuje i nedavno Cerićevo otvoreno pismo Wolfgangu Petritschu, u kojem, po tko zna koji put, iznosi stajalište o „dvostrukoj agresiji“ Srbije i Hrvatske: „Od početka agresije na bosansku državu Europa se hijenski ponašala prema Bosni, dopuštajući srpski genocid i udruženi hrvatski zločinački poduhvat nad muslimanima Bošnjacima.“ – lupeta Mustafa. (poskok, 25.9.) Sličnu optužbu u gornjem tekstu iznosi i Senada Šelo Šabić. Imamo li pravo očekivati da Bilić ubuduće opreznije bira svoje goste?

bih

Pogled preko nacionalne granice

Što se tiče emisije HTV-a „Pogled preko granice“, koja je u cijelosti posvećena Hrvatima u BiH, u posljednje vrijeme mogu se primijetiti i neki šaljivi momenti, koji odudaraju od uobičajene sterilnosti i dosade kojom urednici zasipaju gledatelje. U epizodi koja je prikazana 28. listopada, voditeljica Tea Rapaić pokušala je saznati što se to zbiva „preko granice“ od svoje sugovornice iz Sarajeva, političke analitičarke Ivane Marić. Izbor sugovornice nije se pokazao najsretnijim; čini se da urednici HTV-a ništa ne znaju o političkim stavovima Ivane Marić, pa su, valjda na osnovi pukog imena i prezimena, pomislili kako će od dotične saznati nešto pametno o zbivanjima u BiH. Umjesto toga, dobili su multi-kulti naricaljku o nacionalnim strankama (SDA, SNSD, HDZ) koje su glavni krivci za trenutnu krizu, ali, srećom, „gube podršku građana“. Od Ivane Marić saznali smo i da na idućim izborima postoji „problem sa kandidaturom Željka Komšića, koji je Dragan Čović jako dobro iskoristio i natjerao Hrvate na homogenizaciju…“ Na kraju razgovora zbunjena voditeljica zapitala je nabrijanu „građanku“ što bi izbori iduće godine mogli donijeti Hrvatima u BiH, na što je Ivana opet počela mantrati o nekakvim građanima, koji se žele odmaknuti „od ratnih i nacionalnih tema“, i od onih „koji su ih zaustavili na putu prema Europskoj Uniji“! Srećom za voditeljicu, vrijeme predviđeno za politiku konačno je isteklo, pa su prostor zauzele druge teme; uz još pet priloga o crkvenim blagdanima, popraćenih umilnim glasom Miljenka Karačića, emisija je sretno privedena kraju. Imaju li Hrvati u BiH ikakve koristi od toga?

Dinko Pejčinović/HKV