da ih nije bilo…
Izvor: pixabay.comhttps://web.facebook.com/v2.3/plugins/video.php?allowfullscreen=true&app_id=249643311490&channel=https%3A%2F%2Fstaticxx.facebook.com%2Fx%2Fconnect%2Fxd_arbiter%2F%3Fversion%3D46%23cb%3Df1256746d275914%26domain%3Dbiramdobro.com%26is_canvas%3Dfalse%26origin%3Dhttps%253A%252F%252Fbiramdobro.com%252Ff8b0f1f253bde4%26relation%3Dparent.parent&container_width=761&href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Frijekazivota1%2Fvideos%2F191920998282057%2FUzpfSTMxNTQwOTA4MTkyMDczNjoyMDExMjk4MTA4OTk4NDgz%2F&locale=en_US&sdk=joey
Izvor: https://www.facebook.com/rijekazivota1/videos/191920998282057/UzpfSTMxNTQwOTA4MTkyMDczNjoyMDExMjk4MTA4OTk4NDgz/
Izvor: pixabay.com
znanost, u najširem značenju, skup svih sustavno metodski stečenih i uobličenih znanja te djelatnost kojom se stječu takva znanja. U užem (i strožem) smislu, skup znanja dobivenih nekom od znanstvenih metoda, te racionalna djelatnost predviđanja i objašnjenja pojava u okolini (znanstveno znanje) koja se ostvaruje svođenjem pojedinih pojava pod univerzalne zakone. Predviđanje i objašnjenje omogućuje kontrolirano usmjeravanje i korištenje sličnih pojava u budućnosti. U antičkoj filozofiji nije bilo formalnoga razlikovanja znanosti i filozofije. U ranoj novovjekovnoj filozofiji (R. Bacon) izdvaja se jasan smjer unutar filozofije, temeljen na empirijskoj i matematičkoj metodi, ali inferioran drugim granama filozofije temeljenim na racionalnoj introspekciji i teološkoj kontemplaciji. Kasniji naglasak na iskustvenom sustavnom potvrđivanju i opovrgavanju matematičkog modela (G. Galilei, I. Newton) apstrahiranih iz sustavno prikupljenih podataka pokreće izdvajanje (prirodne) znanosti iz filozofije i njezino ustoličenje kao samostalne racionalne djelatnosti. U XX. st. takvo viđenje kulminira u pozitivizmu (Bečki krug), koji je zagovarao prvenstvo znanstvena objašnjenja u svim područjima ljudskog iskustva. Nešto poslije javlja se i pesimističnija kritika (J. H. Poincaré), koja upozorava na dozu konvencionalizma u znanstvenim pojmovima, te na ukupnu pododređenost znanstvene slike svijeta u odnosu na cjelokupno iskustvo (W. V. O. Quine).
Izvor: enciklopedija.hr