DJELOVANJE NACIONALNIH MANJINA U REPUBLICI HRVATSKOJ

autor: ZBH.hr/Troplet

Pojam nacionalnih manjina uvijek je politika u zemljama ove regije jugoistočne Europe upotrebljavala , shodno potrebama , kao „oruđe za političko potkusurivanje“ .

Glavni krivac za ovakvu međunacionalnu situaciju su zemlje koje su u svojim osvajačkim pohodima naseljavali ljude drugih nacija i vjera u krajeve iz kojih su nekad i prognali domicilno stanovništvo.

Isto su tako i vjeru upotrebljavali kao kohezioni čimbenik u interesu svojih političkih potreba. Posebno kada su nasilno mijenjali vjersku konfesiju domicilnog stanovništva. U svoj toj nevolji krščansko stanovništvo ovih krajeva bilo izloženo raznim pritiscima onih sila koje su željeli upotrijebiti vjeru kao oružje.

Do početka 19 st. kršćani su živjeli u slozi, ali onda su se pojavile neke nove države koje su agresivnim pristupom svojih nacionalističkih ideologa i ideologijom širenja svoga teritorija na uštrb dugih započeli razdore i podjele u ovim krajevima.

Promijeniti nacionalnu sliku nekog mjesta ili kraja u ovim modernim vremenima je jednostavna stvar. Dovoljno je da u selu od 50 kuća dignete tri nebodera i već imate „većinsko“ stanovništvo druge nacije i vjere.

QUOD LICET IOVI, NON LICET BOVI

Jedan od temeljnih uvjeta priznanja RH od strane Europe i svijeta je , sukladno ratnim događanjima, reguliranje pitanja tzv. nacionalnih manjina. Ovaj TZV je zbog toga što su zemlje koje su na tome najviše inzistirale               ( Fancuska, V. Britanija i Njemačka ) zemlje koje nemaju reguliran takav status.

Njima je dovoljno da u ustavu piše da je npr. Francuska zemlja francuskog naroda i da svi GRAĐANI IMAJU ISTA PRAVA.

S tim u svezi RH je morala napraviti poseban zakon o nacionalnim manjinama.

Sukladno tome Zakonu Republika Hrvatska je uvela u svoje zakonodavstvo i pojam garantiranih poslaničkih mjesta za nacionalne manjine u hrvatskom Saboru.

Danas shodno tome imamo i apsurdnu političku situaciju da su poslanici nacionalnih manjina , koji sa čine koalicijsku vlast u Hrvatskoj,  ključan čimbenik u kreiranju svekolike državne politike.

KAKO PREDSTAVNICI NACIONALNIH MANJINA U RH POMAŽU SVOJIM SUNARODNJACIMA

Veljko Kajtazi, Robert Jankovics, Vladimir Bilek, Ermina Lekaj Prljaskaj i Milorad Pupavac

Predstavnici srpskog naroda u RH koji imaju 3 zagarantirana mjesta u Saboru. Njihov predstavnik u vlasti Milorad Pupavac ( SDSS) uspio je političkim lobiranjem pozicionirati veliki broj dužnosničkih mjesta u Vladi i ostalim tijelima javne uprave.

Srbi imaju zagarantirane kvote i u mjestima gdje čine 30% stanovništva te pozicije dožupana, podpredsjednika skupština u tijelima lokalnih uprava. Zagarantirao im je školovanje na materinjem jeziku i upotreba ćiriličnog pisma.

Republika Srbija izdašno pomaže svim kulturno umjetničkim društvima u njihovom djelovanju.

Srba u Republici Hrvatskoj prema zadnjem popisu ima 4.5 posto stanovništva. S time da veliki broj Srba koji imaju hrvatsko državljanstvo, ne živi u RH, ali imaju prijavljen boravak u RH.

Srbi , kao i ostali stanovnici RH , zbog egzistencionalnih razloga radi u inozemstvu, te imaju prebivališta u zemljama EU.

Prema posljednjemu popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 17.807 Talijana, čineći 0,42% stanovništva. Gotovo tri četvrtine hrvatskih Talijana živi u Istarskoj županiji, gdje čine 6,03% stanovništva i imaju pravo na uporabu jezika i zastave u mnogim općinama i gradovima, kao i na županijskoj razini. Kao jedna od autohtonih nacionalnih manjina, izabiru i manjinskog saborskog zastupnika. Tu dužnost u četvrtom uzastopnom mandatu vrši Furio Radin.

Nakon hrvatskog osamostaljenja, hrvatski Talijani uživaju zajamčena manjinska prava te rade na izgradnji i jačanju svojih kulturnih i obrazovnih ustanova. U Hrvatskoj jedina općina u kojoj Talijani čine (relativnu) većinu je Grožnjan, s 39,4% udjela etničkih Talijana u stanovništvu i 56% stanovnika kojima je talijanski materinji jezik- Republika Italija izdašno pomaže svoju manjinu u RH , materijalno i suradnjom na svim nivoima.

Prema posljednjemu popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 17.513 Albanaca, od čega najviše u Gradu Zagrebu

Velikim dijelom su muslimani (9.594), no značajan je i broj katoličkih Albanaca (7.109). Katolički Albanci se tradicionalno bave zanimanjima kao što su zlatar, filigran i pekar.

Dio Albanaca u Hrvatskoj se pohrvatio još u 19. stoljeću, iako su zadržali zatvorenost i svoje narječje. To su Arbanasi, koji žive u istoimenoj četvrti grada Zadra, nekad samostalnim naseljem.

Za vrijeme Jugoslavijâ su Albanci dolazili u Hrvatsku iz gospodarskih i političkih razloga, osobito nakon 1945. godine. Doseljeni Albanci su bili najviše s područja Kosova i Makedonije.

Ermina Lekaj Prljaskaj, zastupnica albanske, bošnjačke (31 479), crnogorske (4.517) , makedonske(4.138) i slovenske (10.517) nacionalne manjine)

Popisano je u Republici Hrvatskoj 14.048  pripadnika mađarske nacionalne manjine. Najviše Mađara živi na području Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Bjelovarsko-bilogorske i Primorsko –goranske županije  te na području Grada Zagreba.

Republika Mađarska izdašno pomaže svoju nacionalnu manjinu u RH. Posebno su aktivni pomoći u materijalnom smislu. Potiču poljoprivrednike i male poduzetnike u kupovini strojeva i opreme za svoje gospodarske aktivnosti.  Robert Jankovics  je saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine.

U Hrvatskoj živi 9.641 Čeha, od čega najviše u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, administrativno i kulturno središte Čeha Hrvatske je grad Daruvar. Općina Končanica je jedina administrativna jedinica u Hrvatskoj u kojoj Česi čine većinsko stanovništvo.

4.753 pripadnika slovačke nacionalne manjine živi u Republici Hrvatskoj. Najviše Slovaka živi na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije te Grada Zagreba.

Vladimir Bilek je zastupnik Čeha i Slovaka u hrvatskom saboru.

Veljko Kajtazi, (  zastupnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine)

Prema popisu stanovništva u Hrvatskoj živi 16.975 Roma, od čega najviše u Međimurskoj županiji. Prema neslužbenim podacima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, u Hrvatskoj trenutno živi 30.000 do 40.000 Roma, što znači da ih se velik dio ne izjašnjava kao Romi, već pod neku drugu nacionalnost. U Hrvatskoj živi osam različitih romskih skupina, autohtoni hrvatski Romi su Lovari.  Prema vjeroispovijesti većina Roma u Hrvatskoj su katolici ,zatim muslimani , i pravoslavci .

Atraktivan prostor udruge Roma Kali Sara u središtu Zagreba

Ostale manjine koje zastupa Veljko Kajtazi broje od par stotina do par tisuća ljudi.

Veljko Kajtazi u svom je zastupničkom mandatu zahvaljujuće sredstvima koje je dobio od RH, Grada Zagreba , ali i stranih država , prije svega Indije i Turske, napravio je ogromne iskorake u socijalnom i gospodarskom integriranju Roma u društvo. Uz impresivne prostore Saveza Roma u RH, udruge Kali Sara gdje je napravio kongresnu dvoranu, izložbeni prostor, knjižnicu, radio i televizijski studio.

Kajtazi je pokazao kako se treba boriti za svoje sunarodnjake u zemlji gdje žive, kako bi uz, lojalnost svojoj domovini u kojoj žive, izborili sva kulturna, tradicijska, materijalna i ljudska prava.

Shodno tome i predstavnici Hrvata u Crnoj Gori trebali bi se ugledati na predstavnike nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i zajedno sa vlastima Republike Hrvatske , inzistirati da se zakonskom regulativom izjednače prava autohtonog hrvatskog naroda sa pravima na kojima su inzistirale zemlje EU kod priznavanja RH i prijema u EU.

SREDSTVA IZ PRORAČUNA RH ZA NACIONALNE MANJINE U RH

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_04_48_609.html

Hrvatska nacionalna manjina u 12 europskih država

Hrvati kao autohtone manjinske zajednice žive u 12 europskih država: Republika Austrija, Republika Bugarska, Crna Gora, Češka Republika, Talijanska Republika, Republika Kosovo, Mađarska, Republika Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Slovačka Republika, Republika Slovenija i Republika Srbija. Pod utjecajem različitih povijesnih, kako političkih, tako i ekonomskih razloga, od 15. stoljeća su se počeli iseljavati s tadašnjih hrvatskih prostora na druge europske prostore, koji se danas nalaze u spomenutih 12 država, dok su se na neke od tih područja doselili istovremeno kad i na područje današnje Republike Hrvatske.

Položaj i status pripadnika hrvatske nacionalne manjine različito je uređen u pojedinim državama, sukladno zakonodavstvu tih država te preuzetim međunarodnim ili bilateralnim obvezama. Opseg i razina tih prava vrlo su različiti, budući da još uvijek ne postoje čvrsti i obvezujući međunarodnopravni dokumenti iz područja zaštite nacionalnih manjina. No, smatra se da je razina manjinske zaštite izraz demokratičnosti neke države. Usto, zaštita ovisi i o brojnim povijesnim i političkim okolnostima, a te su okolnosti različite za Hrvate koji žive u 12 europskih država.

Hrvati danas većinom imaju priznati status nacionalne manjine, no nažalost, još uvijek ne u svim državama. Najkraće možemo reći da Hrvati imaju definiran status i uživaju manjinska prava, dakle da su priznati kao nacionalna manjina, sukladno zakonodavstvu pojedine države, u Mađarskoj, Rumunjskoj, Crnoj Gori, Republici Austriji, Republici Srbiji, Slovačkoj Republici, Republici Kosovo, Češkoj Republici i u Talijanskoj Republici, u Republici Sjevernoj Makedoniji nisu priznati kao nacionalna manjina, ali postoji bilateralni sporazum o zaštiti nacionalnih između dvije države, dok nisu priznati kao nacionalna manjina i nemaju nikakva posebna prava u Republici Sloveniji i u Republici Bugarskoj.

Republika Hrvatska sklopila je bilateralne sporazume o međusobnoj zaštiti nacionalnih manjina s četiri države: s Mađarskom (1996.), Republikom Srbijom (2004.), Republikom Sjevernom Makedonijom (2007.) i Crnom Gorom (2011.), a radi praćenja provedbe sporazuma na razini vlada osnovani su međuvladini mješoviti odbori (dalje u tekstu: MMO). Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Središnji državni ured) koordinacijsko je tijelo i nositelj poslova  u vezi s pripremom i održavanjem sjednica MMO-a. Usto, sklopljen je i Ugovor između Republike Hrvatske i Talijanske Republike o zaštiti manjina (1996.), kojim nije predviđeno osnivanje MMO.

Pripadnici hrvatske nacionalne manjine iz svih 12 država imaju svoje predstavnike u Savjetu Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, savjetodavnom tijelu Vlade Republike Hrvatske koje pruža pomoć Vladi Republike Hrvatske u osmišljavanju i provedbi politike, aktivnosti i programa prema Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

SREDSTVA IZ PRORAČUNA ZA HRVATSKE NACIONALNE MANJINE

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_04_48_609.html