Savjet pripremila dr. sc. Tomislava Bošnjak Botica./hkm.hr

Obično se u razgovornom jeziku govori da nešto košta toliko i toliko, npr. litra mlijeka košta šest kuna, premda se normativno preporučuje na tom mjestu upotreba glagola stajati, pa će pravilno biti: litra mjeka stoji šest kuna. Glagol koštati došao je u hrvatski jezik preko njemačkoga kosten sa značenjem stajati, zapadati, imati cijenu, vrijediti.

U hrvatskome se jeziku pojavljuje u dva značenja: 1. imati trgovačku, dakle kupovnu ili prodajnu cijenu (npr. koliko košta ulaznica za kino?) i 2. imati troškove, štetu, loše posljedice: taj stav me je koštao poslije u životu, to ga je koštalo dobroga glasa ili ‘tražiti, zahtijevati izdatke, troškove, napore’, npr.  to će ga koštati zdravlja. Vidimo dakle da se u oba značenja koštati dade lijepo zamijeniti hrvatskim glagolom stajati.

Glagol koštati došao je u hrvatski jezik preko njemačkoga kosten sa značenjem stajati, zapadati, imati cijenu, vrijediti.

Primjerice, gorivo je sve skuplje pa litra benzina stoji gotovo 11 kunanajnoviji potezi mogli bi vas skupo stajati  i slični primjeri.

Ne zaboravimo ni frazem: što koštalo da koštalo. Budući da je riječ o ustaljenom izrazu, u tom slučaju ne valja glagol koštati zamjenjivati glagolom stajati.