Koji matematički model može simulirati rad uspješne tvrtke?

Od svog osnivanja 1724. godine, najstarije rusko Sveučilište St. Peterburg iznjedrilo je sedam profesora koji su dobili Nobelovu nagradu iz različitih područja, a dvojica među njima su nobelovci iz područja ekonomije.

Jedan od najuspješnijih investicijskih fondova na svijetu s Long Islanda, Hedge Fond Renaissance Technologies, 2008. godine imao je 200 zaposlenih doktora znanosti iz područja matematike, fizike, informatike, astrofizike, a nijednog doktora ekonomskih znanosti. Nedavno je jedan od svjetski priznatih znanstvenika rekao kako ekonomske nauke čak i ne spadaju u znanost.

Zapošljavaju li financijske institucije sve više matematičare? Koliko je ovaj fenomen prisutan u svim segmentima ljudskog djelovanja i života? Kakav učinak imaju klasične ekonomske zakonitosti na tvrtke koje se sve više promatraju kao živa bića? Koji matematički model može simulirati rad uspješne tvrtke i matematički predvidjeti razloge propadanja istih? Može li se u te svrhe upotrijebiti i superračunalo Nautilus sa sveučilišta u Illinoisu?

Ono što može napraviti svako računalo to svakako može napraviti i izvrstan matematičar odnosno informatičar, samo što mu je za to potrebno više vremena. Trebaju li nam u RH izvrsni matematičari, fizičari, informatičari i astrofizičari koji će simulirati matematički model ekonomskog razvoja u koji će biti uvrštene sve njegove nelinearne dinamičke varijable i sve teorije kaosa?

Savršenstvo se postiže prvenstveno putem izvrsnih matematičara, fizičara, informatičara i astrofizičara, a također i stručnjaka tehničkih znanosti koji su generatori ekonomskog razvoja, posebice zbog toga što oni znaju da ono ne nastaje kada mu se nema što za dodati, nego kada mu se nema što za oduzeti. Njima se mogu priključiti stručnjaci i iz društvenih znanosti samo radi ispunjavanja potrebitih okvira u pogledu zakonske i lektorske regulative u nekom projektu.

Marko Jareb/HKV