Nakon izbora u BiH: Ostaju stari problemi, Hrvatska mora nastaviti s lobiranjem

Položaj Hrvata u BiH kao ključno vanjskopolitičko i sigurnosno pitanje Republike Hrvatske

Opći izbori u Bosni i Hercegovini nisu donijeli nikakve bitne promjene. Uzurpator Željko Komšić ponovno je izabran za tzv. hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Novost je tek ta da drugi bošnjački član Predsjedništva više nije Bakir Izetbegović, nego Denis Bećirović. Strateško prebacivanje glasova Komšiću rezultiralo je time da nije bilo dovoljno glasova za Izetbegovićev reizbor. Borjana Krišto dobila je veći broj glasova nego ranije Dragan Čović, no Bošnjaci su ponovno preglasali Hrvate i izabrali tzv. hrvatskog člana Predsjedništva.

Iako se činilo da nas očekuje promjena u tzv. Republici Srpskoj, u vidu pobjede Jelene Trivić, koja Srbe naziva „nebeskim narodom“, a Milorada Dodika „hrvatskim agentom“, Dodik ostaje vladar ovoga entiteta. Opozicija traži ponavljanje izbora zbog moguće krađe, no teško je očekivati da će se to zaista i dogoditi.

Ograničeni uspjeh hrvatske diplomacije

Najveće iznenađenje dogodilo se u izbornoj noći kad je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo određene promjene izbornog zakona koje bi trebale olakšati zaštitu hrvatskih interesa u Domu naroda. Ovaj potez bez dvojbe možemo smatrati određenim, ograničenim uspjehom hrvatske diplomacije. Potpuni uspjeh odnosio bi se na sprječavanje ponavljanja „slučaja Komšić“, no situacija je ipak bolja nego nakon prošlih parlamentarnih izbora. Da se ne radi o fundamentalnoj promjeni svjedoči činjenica da su Bošnjaci prihvatili promjene bez većega otpora.

Schmidt

Nakon izbora za Hrvate u BiH ostaju isti problemi. Bošnjaci posljednjih godina radikaliziraju svoje stavove i vrlo otvoreno deklariraju svoje protuhrvatske političke ciljeve. Njihov je cilj unitarna Bosna i Hercegovina u kojoj će Hrvati biti svedeni na status nacionalne manjine. To se provodi pod krinkom tzv. građanskog modela za koji su dobili potporu ne samo u islamskim zemljama, nego i u državama poput Njemačke i SAD-a. Za razliku od Hrvata koji nemaju niti jedan, Bošnjaci imaju niz lobističkih ureda na relevantnim adresama.

Nastaviti lobiranje

Promjene koje je nametnuo Schmidt iz hrvatske bi pozicije trebale predstavljati tek prvi korak u povratu statusa ravnopravnosti hrvatskom narodu u BiH. Riječ je o povratu otetih prava, a ne o bilo kakvim ustupcima. Položaj Hrvata u BiH mora postati ključno i strateško vanjskopolitičko i sigurnosno pitanje hrvatske politike. Lobiranje se mora nastaviti već sada, kako bi se u budućnosti spriječilo ponavljanje slučaja Komšić (pri čemu se ne mora nužno raditi o Komšiću, nego o istome modelu ponašanja), a ne ograničiti takvo djelovanje samo na predizborno vrijeme. Što će vrijeme više prolaziti hrvatski status u BiH bit će sve teži, i na političkom i na ekonomskom i na demografskom planu.

Geopolitika

S obzirom na geopolitički i prometni položaj, ali i činjenicu da tamo žive hrvatski sunarodnjaci, Bosna i Hercegovina predstavlja prvorazredno pitanje hrvatske sigurnosti. Ono bi predstavljalo sigurnosni izazov čak i da tamo nema Hrvata, ako znamo da u toj državi živi desetak tisuća radikaliziranih pojedinaca. Sadašnje rješenje prema kojemu tri naroda žive u dva entiteta jednostavno nije održivo. Ili će Hrvati u BiH dobiti sva Ustavom zajamčena prava ili te države jednostavno ne će biti u sadašnjem obliku.

Davor Dijanović/HKV