KAKO DO GOLUBINJE BEZAZLENOSTI Blagost i ugodnost bitne su crte osobnosti

Objavio  Šimun Šito Ćorić

Foto: Shutterstock

Blagost se opisuje nizom pojmova kao što su obično nježnost, ugodnost, toplina, ljubaznost, razumijevanje, dobronamjernost ili kao golubinja bezazlenost. Ovdje uzimamo dvostruki pojam – blagost/ugodnost – kao jednu te istu vrlinu. Za nezaobilaznoga Aristotela blagost je vrlina koja je u suprotnosti sa srdžbom: lako i žestoko se rasrditi jest porok, a blagost i nježnost kvalitete su ljudske osobe. U srednjem vijeku nastao je pojam »gentleman« (blag, nježan čovjek) ili kavalir – plemenit, nježan i uglađen gospodin, koji je prepoznatljiv po iskazivanju pažnje i poštovanja prema drugim ljudima, a posebno onima koji su fizički ili na neki drugi način slabiji od njega.

Prema nizu studija za različite potrebe, blagost/ugodnost najčešće karakteriziraju sljedeće vrline, vrijednosti i osobine: pristojnost, ljubaznost i prijateljstvo; svesrdna suradnja u timskom radu; povjerljivost i privrženost; altruistično ponašanje; visok stupanj empatije, pažnje i brige za druge; spremnost za pomaganje potrebitima; orijentiranost na ljude; posjedovanje dobrih socijalnih vještina te smirenost i kontrola vlastitoga bijesa i vlastitih negativnih emocija.

Budući da čovjek pola svoga svjesnoga života provodi radeći, zanimljivo je vidjeti rezultate istraživanja o odnosu osobine blagosti/ugodnosti jedne osobe prema ponašanju u radnoj organizaciji i radnom organiziranju. Rezultati takvih istraživanja češće ističu da je blagost/ugodnost snažno povezana s altruističnim ponašanjem i stvaranjem ugodne radne atmosfere.

Ako se za vođu nađe osoba visoko na dimenziji blagosti/ugodnosti, uspješno će stvoriti i voditi pravedno radno okruženje i uvijek imati odgovorno radno ponašanje

Ako se za vođu nađe osoba visoko na dimenziji blagosti/ugodnosti, uspješno će stvoriti i voditi pravedno radno okruženje i uvijek imati odgovorno radno ponašanje. Blagost/ugodnost pokazala se kao bitna crta osobe u situacijama u kojima su potrebne zajedničke akcije i suradnja jer stvara dobro radno okruženje i veću efikasnost.

Ukratko, blagost/ugodnost osobe u okviru organizacijske psihologije zauzima jedno od središnjih mjesta jer istraživanja pokazuju da su te osobine značajan prediktor svih dobrih oblika organizacijskoga ponašanja. Takvi svojim profesionalnim vještinama i kompetencijama zadovoljavaju potrebe određenoga radnoga mjesta, a u isto vrijeme su »savjesni, odgovorni, pošteni, ugodni u komunikaciji, prilagodljivi, otvoreni za stjecanje novih znanja i vještina« i sl.

Nalazimo također da je najsnažniji prediktor svih oblika nepoželjnoga radnoga ponašanja niska razina blagosti/ugodnosti u osobi. Niska blagost/ugodnost također je vezana s manjim ulaganjem osobnoga napora u radnoj grupi, nepouzdanošću i češćim besposličarenjem. Niska razina blagosti/ugodnosti povezana je i s cinizmom, nepovjerenjem prema namjerama drugih i agresivnom kompetitivnošću.

Iz knjige »Kako steći vrline koje ljudi (u drugih) najviše vole«
koja ove godine izlazi iz tiska u nakladi Glasa Koncila

IZVORGlas Koncila br. 40/2022.