UPOZORENJA IZ IRSKE I NJEMAČKE Vode li razočaranja »obećanih zemalja« prema povratku u Hrvatsku?

Objavio  Đurđica Ivanišević Lieb

Foto: Shutterstock | Dublin

U Irskoj, u koju su se doseljavali najviše Europljani, problem su nedostatak stanova i kuća te visoke cijene smještaja. Samo krevet u središtu Dublina stoji 650 eura, o čemu je za Večernji list pisala Dijana Jurasić. Navodi da Irska više nije obećana zemlja, barem za hrvatske državljane, i ne samo da se broj odlazaka ljudi iz Hrvatske u Irsku smanjuje, nego se mnogi u tišini vraćaju. U toj zemlji s više od pet milijuna stanovnika ključni je problem nedostatak stanova i kuća ne samo u gradovima, nego i manjim mjestima u koje su se u posljednja dva desetljeća doseljavali najviše Europljani, što je dovelo do vrlo visokih cijena smještaja. Irska je od 2001. do kraja ove godine strancima izdala 2,89 milijuna PPS brojeva (osobnih javnih servisnih brojeva, pandana hrvatskom OIB-u ili JMBG-u). Irsko tržište nekretnina eksplodiralo je i dosegnulo vrhunac apsurda jer, prema pisanju Irish Mirrora, samo najam kreveta u trokrevetnoj sobi u kući u središtu Dublina doseže i do nevjerojatnih 650 eura. U oglasu koji su citirali kao primjer divljanja cijena smještaja riječ je o ležaju u sobici s krevetima na kat u centru grada.

U prvih devet mjeseci 2022. u Irsku je, sudeći po izdanim PPS brojevima, došao 1421 hrvatski državljanin, no koliko se točno iseljenika vratilo u Hrvatsku ili otišlo u druge zemlje, ne zna se precizno

Zbog velikoga problema s nedostatkom smještaja irska vlada zabranila je deložacije stanara od studenoga do kraja ožujka, uz uvjet da uredno plaćaju stanarinu i ne ponašaju se društveno neprihvatljivo.

Utjeha iz iskustava Poljaka

Broj hrvatskih doseljenika u Irsku opada. Lani im je izdano 1750 PPS brojeva (za razliku od rekordne 2016., kada im je izdano 5312 PPS brojeva). U prvih devet mjeseci 2022. u Irsku je, sudeći po izdanim PPS brojevima, došao 1421 hrvatski državljanin, no koliko se točno iseljenika vratilo u Hrvatsku ili otišlo u druge zemlje, ne zna se precizno. Jesu li u veleposlanstvu Hrvatske u Dublinu zabilježili pad dolazaka hrvatskih državljana u Irsku te jesu li točne informacije da se naši iseljenici vraćaju? »Statistika izdanih PPS brojeva samo je jedan od podataka kojima procjenjujemo broj državljana Republike Hrvatske u Irskoj kao i trendove migracije prema Irskoj i iz Irske. Usporedbe radi, tijekom zadnjih dvadesetak godina izdano je više od 420 tisuća PPS brojeva državljanima Poljske, a procjena je veleposlanstva Republike Poljske u Dublinu da je trenutačno u Irskoj oko 130 tisuća državljana Poljske. Na temelju statistika kojima raspolažemo, praćenja društvenih mreža Hrvata u Irskoj, po konzularnim uslugama i intervjuima sa strankama i osobnim kontaktima, zaključujemo kako se broj dolazaka hrvatskih državljana u Irsku smanjuje, a povratak u Hrvatsku je kontinuirao prisutan, o čemu se gotovo i ne piše. Dok manji broj odlazi u treće zemlje…«, rekao je hrvatski veleposlanik dr. Davor Vidiš.

Njemački srednji sloj – raslojen

Zbog udara inflacije i poskupljenja energenata i u bogatoj Njemačkoj srednji sloj, koji čini oko 50% stanovništva, strepi od propadanja. Prema pisanju Deutsche Wellea, u niži i viši srednji sloj, koji je stup njemačkoga društva, ubrajaju se obitelji s mjesečnim neto prihodima između 2800 i 5000 eura, te samci s neto prihodima između 1350 i 3000 eura. Prema riječima stručnjaka, prijašnji dojam nižega srednjega sloja da s dobrim stručnim obrazovanjem čovjek ima siguran dohodak i da će jednom možda moći kupiti nestao je. Zamijenio ga je strah. Ako je takva situacija u Njemačkoj, što čeka Hrvatsku? »Mi nismo Njemačka, u kojoj polovica stanovništva pripada srednjoj klasi, a čak 73 % ih se prema istraživanju Zaklade Bertelsmann smatra srednjom klasom iako to nisu prema socioekonomskim kriterijima«, smatra sociolog Mirko Petrić iz Instituta Ivo Pilar koji se godinama bavi klasnim analizama. Ističe da to što je u Njemačkoj toliko visok postotak stanovništva koje sebe smatra srednjom klasom vjerojatno valja pripisati tome što ondje socijalna država još nije toliko razgrađena kao u nekim drugim zapadnim zemljama. Unatoč životnomu socijalnomu standardu koji je bolji nego drugdje, u Njemačkoj, smatra pak sociolog Andreas Reckwitz, više ne dominira vrlo širok srednji sloj, nego se i on posljednjih desetljeća raslojio. Prema Reckwitzu, izuzme li se vrlo tanak sloj superbogatih, Njemačka je danas troklasno društvo, na čijem se dnu nalazi nova potklasa prekarnih radnika, iznad nje stara srednja klasa, a iznad nje nova srednja klasa.

Većina u Hrvatskoj siromašna kapitalom

No, što čeka Hrvatsku? Iako je klasna struktura hrvatskoga društva drukčija od klasne strukture njemačkoga društva, utjecaj krize na razne će se klase i njihove frakcije vjerojatno odraziti slično kao u Njemačkoj. Jasno je da će s krizom, unatoč poremećajima u poslovanju, najlakše izići na kraj 1% superbogatih, a najteže oko 60% stanovništva koje u Hrvatskoj pripada u klasu siromašnih kapitalom. Siromaštvo je u Hrvatskoj i regionalno raspodijeljeno: oni koji žive u jadranskom pojasu zbog doprinosa turizma i zarade koju on donosi izvan redovitih prihoda, svakako će lakše prebroditi krizu od agrarnoga stanovništva na sjeveru i istoku zemlje. To je tim više tako jer se može očekivati i duži ili kraći zastoj u doznakama iz inozemstva koje u agrarne i industrijalizirane dijelove zemlje šalju mladi koji rade u inozemstvu. Mnogi među njima najavljuju povratak u Hrvatsku jer ne žele raditi za režije, odnosno strahuju od poskupljenja energenata i inflacije još više od tamošnjega lokalnoga stanovništva – govori Petrić.

IZVORGlas Koncila br. 44/2022.