UČIMO HRVATSKI – Pozdravljate li voljene s ljubavlju ili s ljubavi?

Savjet pripremila dr. sc. Sanda Ham./hkm.hr

Pozdravljate li svoje drage s ljubavlju ili s ljubavi? Želite li komu lijepe želje s radošću ili s radosti?

Osim lijepih osjećaja, ljubavi i radosti zajedničko je i da mogu imati dva različita oblika za instrumental jednine – radošćuradosti i ljubavljuljubavi. To vrijedi i za brojne druge imenice ženskoga roda: mišljumisli ili nježnošćunježnosti.

Starija hrvatska norma traži oblik na -i, dakle radostiljubavimislinježnosti kada je imenica s kakvim atributom ili prijedlogom – velikom radosti, dubokom ljubavi, s misli, s nježnosti. Druge oblike, dakle radošćuljubavljumišljunježnošću možemo upotrijebiti samo ako stoje sami bez atributa i bez prijedloga. U nekim suvremenim gramatikama tako i piše. Takva norma, kao što ste možda primijetili, traži napor od govornika. Morate svjesno znati jeste li upotrijebili imenicu s atributom ili prijedlogom. Budući da manje govornika svjesno zna koje vrste riječi i padeža upotrebljava dok govor, ta se norma slabo i provodi.

Uz to, takvo je normativno razlikovanje radošću i radosti nastalo tek koncem 19. stoljeća jezičnim nastupom hrvatskih vukovaca i ipak pripada normi koja nema temelja u hrvatskoj književnosti i izričaju. Hrvatski su književnici do tada tako dosljedno upotrebljavali oblike kao što su radošću i ljubavlju da su čak pisali i primjerice s čeljađu ili kćerju, ali danas je ipak obično s čeljadi i s kćeri.

Zbog toga se ta norma razlikovanja dvaju instrumentala kršila jer nije prirodna hrvatskim govornicima. Ipak, najčešće pozdravljamo s ljubavlju, pišemo pisma s radošću, čestitke šaljemo s nježnošću. Netko i s ljubavi, radosti i nježnosti. I ne griješe ni jedni ni drugi. Ravnopravno se mogu upotrijebiti oba oblika, oba su hrvatski pravilni.