Deutsche Welle: Crnogorski začarani krug

Politička i institucionalna kriza u Crnoj Gori

U nastavku političke bitke u Crnoj Gori koja je dovela do blokade institucija, skupštinska većina predvođena Demokratskim frontom (DF) pokušava kroz izmjene Zakona o predsjedniku osigurati formiranje treće Vlade u posljednje dvije godine.

Mile Djukanovic

Opozicija, predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića, poručuje da je na djelu ustavni puč, a već je održan i prvi veći protest u Podgorici.

Zapad je također kritizirao izmjene zakona, ali i pozvao sve političke aktere na dogovor, prvenstveno oko blokiranog Ustavnog suda, kako bi se pomoću njega razmrsio politički čvor.

No, taj najviši sud već dugo ima samo troje sudaca, dok su četiri stolice upražnjene jer nema političkog dogovora oko toga tko bi u njih trebao zasjesti. Nedostaje barem jedan sudac kako bi Ustavni sud opet mogao donositi odluke.

Što smije predsjednik?

U središtu pozornosti najnovije krize je spor oko ovlaštenja predsjednika države prilikom formiranja Vlade. Đukanović je odbio povjeriti mandat za sastav Vlade Miodragu Lekiću kojeg podržava 41 poslanik većine i zatražio raspuštanje Skupštine i izvanredne izbore.

Crnogorska skupstina

Većina je odgovorila tako što je odbila skratiti mandat parlamentu, a onda je DF predložio sporne izmjene Zakona o predsjedniku kojima se omogućava „dobivanje“ mandata za sastav Vlade zaobilazeći šefa države, iako je to njegova ustavna nadležnost. Đukanović je odbio potpisati Zakon i vratio ga Skupštini, a zatražio je i mišljenje Venecijanske komisije, stručnog tijela Vijeća Europe, o spornim izmjenama.

„Nakon dva neuspjela eksperimenta s tehničkom i manjinskom vladom, vrijeme je da se volja građana ispoštuje, postoji parlamentarna većina, mandatar Miodrag Lekić, i treba što prije formirati novu vladu“, kaže zastupnik DF-a Jovan Vučurović za DW.

Na brojne kritike da je njihov Zakon neustavan, Vučurović odgovara: „Što se tiče izmjena Zakona o predsjedniku, one su ustavne i spriječile su samovolju i neustavno ponašanje Đukanovića i ponovo ćemo glasati za njih.“

S druge strane, iz DPS-a traže da skupštinska većina hitno povuče Zakon. Zahtijevaju da se onda vlast i opozicija pokušaju dogovore o izboru četvero sudaca sada blokiranog Ustavnog suda. Trenutno su predložena četiri kandidata koje podržava vlast dok DPS inzistira da se izbor vrati na početak i pokuša doći do kompromisna četiri imena jer je za izbor potrebna tropetinska većina u parlamentu. Inzistiraju i da nakon toga dođe i do skraćenja mandata Skupštine.

„Kako bi se stvorili uvjeti za organizaciju izvanrednih parlamentarnih izbora koji bi označili i definitivan kraj političke krize, nakon kojih bi Crna Gora dobila odgovornu, političku, stabilnu i europsku Vladu“, kažu iz Đukanovićeve stranke.

Neophodan širok politički dogovor

Na pitanje jesu li spremni odustati od izmjena Zakona o predsjedniku ako DPS pristane da se deblokira Ustavni sud i glasa za makar jednog od četiri kandidata, koje podržava aktualna većina, Vučurović ponavlja da je Zakon ustavan, a da DPS opstruira izbor Ustavnog suda.

„Naišli smo na opstrukciju DPS i ostalih stranaka bivšeg režima. Očito je da DPS ne želi da se odblokira rad Ustavnog suda kako bi opstruirao i druge procese, poput proglašenja rezultata lokalnih izbora od 23. listopada, na kojima je Đukanović katastrofalno poražen. Dakle, problem su isključivo DPS i Milo Đukanović“, tvrdi Vučurović.

DPS

Komentirajući najnoviju pravnu zavrzlamu, predsjednik Udruge pravnika Crne Gore Branislav Radulović kaže da je Crna Gora ušla u ozbiljnu spiralu neustavnih postupanja a kruna svega je usvajanje izmjena Zakona o predsjedniku države.

Za DW kaže da je za rješavanje ovog problema potreban širok politički dogovor odnosno paket od četiri koraka: „Prvo, potrebno je da aktualna većina ne izglasa ponovo neustavne izmjene Zakona o predsjedniku. Drugo, potrebno je postići politički dogovor kojim bi se osigurala tropetinska većina od 49 zastupnika u parlamentu koji bi izabrali makar jednog suca Ustavnog suda, kako bi on postao funkcionalan – što znači da bi za to trebalo glasati i osam zastupnika opozicije.“

„Zatim, potrebno je da se političke stranke dogovore i skrate mandat Skupštini, kako bi se išlo na izvanredne parlamentarne izbore“, nastavlja Radulović. „I kao četvrto, potrebno je postići i politički dogovor o proglašenju rezultata nedavno održanih lokalnih izbora koji se, također, ne mogu proglasiti zbog blokiranog Ustavnog suda.“

On kaže da će se, ako ne bude političkog dogovora o ovim koracima, nastaviti proces destrukcije Ustava. „Vjerujem da bi tada jedini način da se riješi kriza bila neka vrsta međunarodnog posredovanja“, kaže Radulović.

Propao prvi pokušaj dijaloga

U međuvremenu, u pokušaju da dođe do dogovora, predsjednica Skupštine Danijela Đurović zakazala je sastanak čelnika svih parlamentarnih stranaka. Na njemu se nije pojavio Đukanović nego potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković, pa su čelnici DF-a odmah napustili sastanak, optužujući Đukanovića da ne želi dijalog.

„Njegov nedolazak na sastanak bio je poruka da ne želi dogovor jer ovakvi sastanci traže direktno izjašnjavanje predsjednika stranaka i oni su nezamjenjivi u ovim situacijama. A kada je DPS u pitanju, svi znaju da je on jedini koji tamo donosi odluke“, zaključuje poslanik Vučurović.

Šah

S druge strane, DPS i ostale opozicijske stranke pozvale su građane na protest u Podgorici koji je održan ovog tjedna i s kojeg su ponovljeni njihovi zahtjevi. Poručuju da su tek počeli. Vučurović kaže da svako ima pravo na proteste, ali je skeptičan glede njihovog rezultata.

„Mi iz DF smo organizirali na stotine protesta, ali smo uvijek stajali ispred naroda dok na ovim protestima DPS imamo slučaj da se čelnik i vrh te stranke kriju iza nekih nevladinih organizacija, a Đukanović čak ne smije ni doći ne te skupove. Ne želi imati direktni kontakt s onima koji su za njega glasali, što je bio manira mnogih diktatora“, kritizira Vučurović.

Radulović, pak, kaže da ako skupštinska većina ustraje u ponovnom usvajanju Zakona o predsjedniku, nema više prostora za politički dogovor.

„I pravnici i nevladin sektor i međunarodna zajednica suglasni su da je ovaj zakon neustavan. U slučaju da bude ponovo usvojen, dalji slijed poteza bi mogao ovisiti od mišljenja Venecijanske komisije Vijeća Europe o ovom zakonu, a koje je tražio Đukanović. Svakako, po Ustavu, na njemu je konačna odluka hoće li ga proglasiti ili ne“, objašnjava Radulović.

Doduše, i odbijanje Đukanovića da proglasi neki zakon moglo bi biti neustavno – ali nema Ustavnog suda da to kaže. I time se zatvara začarani krug.

Deutsche Welle/HKV