KAKO NA DRUŠTVENIM MREŽAMA GOVORITI O BRAKU? Uvijek bolje prolaze svjedočanstva umjesto dociranja

Objavio Marino Erceg

Foto: Shutterstock

Postoje nebrojeni videouradci ili ilustracije na internetu koje o braku govore na vrlo pesimističan način. Često je, kada je riječ o braku, u fokus stavljen neki problem, poput bračne nevjere, supružnika koji se svađaju, zaručnika koji ostaju napušteni pred oltarom u crkvi na dan vjenčanja. No zašto se na internetu i društvenim mrežama ne bi ponudilo nešto drugačije, pitali su se iz »Obitelj i medija« te mladim bračnim parovima koji su »okretni« u svijetu društvenih mreža dali nekoliko savjeta kako svjedočiti svoju bračnu ljubav i u internetskim bespućima.

»Da bi se neka naša ideja poslušala, treba prije svega nastupiti sa stavom poniznosti. Takvo nepisano pravilo komuniciranja vrijedi i za društvene mreže. Također, ono je primjenjivo i na govor o braku u ‘javnoj areni’«

Temeljni je savjet »Obitelji i medija« da osobna svjedočanstva, iskustva koja proizlaze iz stvarnoga života, uvijek bolje prolaze od bilo kakva dociranja ili »mahanja« nekim idealiziranim primjerima bračnoga zajedništva. »Umjesto dijeljenja lekcija i prozivanja onih koji možda još nisu u cijelosti prepoznali pravu vrijednost bračnoga zajedništva i ljubavi, bolje je na smiren način iznositi osobna svjedočanstva. Time se otvara i prostor za bolje razumijevanje problema zbog kojih je netko prema braku skeptičan«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija«. Nadalje, potrebno je zauzeti stav poniznosti. »Općenito, kada se želi predložiti neka ideja, nepisano je pravilo komuniciranja da treba izbjegavati stav nadmoćnosti. Da bi se neka naša ideja poslušala, treba prije svega nastupiti sa stavom poniznosti. Takvo nepisano pravilo komuniciranja vrijedi i za društvene mreže. Također, ono je primjenjivo i na govor o braku u ‘javnoj areni’«, dodaju iz »Obitelji i medija«. Mladi mogu svjedočiti kako se u punoj slobodi može cijela svoja osoba prepustiti drugomu, i to bez riječi »ako« i zauzimanja nekoga skrivenoga, dodatnoga plana, potiču iz europskoga projekta.

Sa sedam brakova sklopljenih na 1000 stanovnika Mađarska je u Europi predvodnica po broju sklopljenih brakova. Najčešće se rastaju skandinavski brakovi, gdje je na 1000 stanovnika rastavljeno u prosjeku 2,3 braka. Iako se o rastavama često govori i u hrvatskoj javnosti, Hrvatska je još među članicama EU-a u kojima je, prema službenim statistikama, nešto više od jedne rastave na 1000 stanovnika.

IZVORGlas Koncila br. 41/2022.