ČETIRI SAVJETA ZA RODITELJE Kako podučiti djecu da bolje komuniciraju sa svojom braćom i sestrama kod kuće

Objavio Marino Erceg

Foto: Shutterstock

Obiteljsko okružje najsnažnije oblikuje osobnost djeteta koje odrasta. Dobri i loši primjeri kojima svjedoče i vrjednote o kojima ih se uči uvelike određuju koje će putove ona izabrati tijekom svoga odrastanja. Obiteljsko okružje oblikuje i način na koji će djeca, kada odrastu, komunicirati i odnositi se prema drugima, a jedan od prvih »laboratorija« u kojima stječu znanje o međuljudskim odnosima upravo je njihova komunikacija s braćom ili sestrama.

»Sociolog Pierpaolo Donati rekao je da je obitelj osnovna stanica društva. I zato je važno da ta osnovna stanica – koja je temelj društva kao zajednice – prosperira«, pojašnjavaju iz projekta »Obitelj i mediji«. Na tom su tragu roditeljima ponudili četiri savjeta za bolji odgoj djece u komunikaciji s njihovom mlađom ili starijom braćom i sestrama.

Djeci treba usaditi, napominju iz »Obitelji i medija«, vrlinu priznavanja vlastitih pogrješaka. Tako će starijemu ili mlađemu bratu ili sestri biti puno lakše reći »oprosti« kada učini nešto pogrješno

Prije svega valja isticati vrlinu međusobnoga razumijevanja. To uključuje i otvorenost i hrabrost da se prije svega u nesporazumima postavi pitanje i pokuša razjasniti prijepor. Dakle prije nego što krenu optužbe poput »On je samo sebičan«, »Ona me ne želi razumjeti«, »Nju ne zanima kako se osjećam«. Drugi se savjet odnosi na propitivanje sebe samoga. Djeci treba usaditi, napominju iz »Obitelji i medija«, vrlinu priznavanja vlastitih pogrješaka. Tako će starijemu ili mlađemu bratu ili sestri biti puno lakše reći »oprosti« kada učini nešto pogrješno. »Djeca trebaju naučiti da iako su u nečem pogriješila, njihove pogrješke ne trebaju biti ono što ih definira kao osobe. Njihov odnos s braćom i sestrama treba biti važniji od ponosa«, napominju iz »Obitelj i medija«. Nadalje, da bi se riješio neki prijepor, važan je način kojim se osoba nekomu obraća. Stoga je treći savjet »Obitelji i medija« upućivanje pozornosti na ton kojim se djeca obraćaju svojoj braći i sestrama jer on može odrediti da se nesporazum riješi u mirnom duhu i bez većih »neprijateljstava«. Najzad, napominju iz »Obitelji i medija«, djeci već od malih nogu treba usaditi da je prije bilo kakve svađe bolje sebe staviti u poziciju brata ili sestre. »Ni jedna strana nikada nije sasvim u pravu ili u krivu kada se dogodi nesporazum. Ponekad je bolje učiniti korak natrag. Ako to djeca još ne znaju učiniti sama, neka im u tome pomognu roditelji«, zaključuju iz »Obitelji i medija«.

Istraživanja u zapadnim zemljama pokazuju da oko 150 minuta dnevno u prosjeku roditelji provode u igri ili nekom drugom obliku intenzivnoga druženja sa svojom djecom. Kada se usporede podatci unatrag 50 godina, riječ je o porastu vremena koje roditelji provode s djecom. Primjerice, šezdesetih su zaposleni roditelji provodili manje od 50 minuta dnevno u prosjeku u igri ili druženju sa svojom djecom.

IZVORGlas Koncila br. 39/2022.