Očekujte nevjerojatno, ali uistinu…
Svjetsko prvenstvo u Kataru organizirano je pod službenim sloganom Očekujte nevjerojatno. I moglo bi biti baš tako. Iz nekoliko (različitih) razloga. A o čemu svjedoče brojni prijepori što ga prate praktički od 2010. kada je FIFA šokirala svijet dodjeljujući Mundijal toj arapskoj zemlji.
Spektakularno otvorenje Mundijala na bajkovitom stadionu Al Bayt
Piše: Josip Vričko, Katolički tjednik
Budući da Katar slovi kao najbogatija zemlja na svijetu, čiji je bruto domaći proizvod po stanovniku lani iznosio više od 125 000 dolara (idući je na listi Luksemburg sa 100 000), pitanje – Otkud Svjetsko nogometno prvenstvo u toj arapskoj zemlji? – zapravo i ne bi trebalo postavljati. Živimo, nažalost, u svijetu u kome je sve na prodaju. Pa, ipak, ispovijed bivšega prvoga čovjeka FIFA-e Seppa Blattera u predvečerje početka Mundijala izazvala je golemu pozornost. I, u biti, do kraja objasnila zašto će se najvažnija sporedna stvar na svijetu slaviti u jednoj nesportskoj državi – i još u nevrijeme, krajem studenoga i u prosincu. Gotovo tamo do pred Božić – 18. prosinca.
Da, predsjedniče!
Blatter, koji je zbog optužbe za korupciju podnio ostavku, ali je krajem prošlog ljeta nakon sudskog procesa oslobođen, tvrdi kako je dodjeljivanje domaćinstva Kataru bilo golema pogreška. Jasno, riječ je, makar na prvi pogled, o posipanju pepelom jer je ta odluka, što je u ono vrijeme uistinu šokirala (i ne samo) sportski svijet, donesena za njegova liderstva u „svjetskoj nogometnoj vladi“. No, ex-predsjednik za nizozemski Tages-Anzeiger pojašnjava okolnosti: „Mi smo u Izvršnom odboru FIFA-e imali unaprijed definiran plan kako bi nakon Svjetskog prvenstva u Rusiji 2018. isto natjecanje 2022. trebao dobiti SAD. Bila bi to svojevrsna gesta mira da dva dugogodišnja politička protivnika postignu ravnotežu barem na toj organizacijskoj razini.“
I doista, bilo je tu (neke) logike; Ali tjedan dana prije Kongresa FIFA-e 2010. Blatera je nazvao predsjednik UEFA-e Michel Platini i kazao mu kratko i relativno jasno: „Naš plan neće uspjeti.“ Taj je stav, dakako, zahtijevao podrobniju elaboraciju.
„Platini mi je priznao kako je pozvan u palaču tadašnjeg francuskog predsjednika i kako je tamo došao baš kada su ručali Sarkozy i katarski prijestolonasljednik. Francuski je predsjednik kazao Platinju: ‘Pogledajte što vi i vaše kolege iz UEFA-e možete učiniti da Katar dobije Svjetsko prvenstvo.’ Pitao sam Platinija: ‘I, što sad?!’ Odgovorio mi je: ‘Sepp, što bi ti učinio da te predsjednik nešto zamoli?’ Kazao sam mu kako teško mogu doživjeti takvo pitanje jer mi u Švicarskoj nemamo predsjednika. No, na kraju je ispalo da je upravo zahvaljujući Platinijevim četirima glasovima iz UEFA-e, Svjetsko prvenstvo umjesto u SAD otišlo u Katar“, svjedoči taj Švicarac koji je FIFA-u vodio 17 godina.
Šutiranje lopte iznad grobova…
Međutim, ta priča s početka prošloga desetljeća ima i svoj znakovit nastavak. „Šest mjeseci kasnije Katar je od Francuske kupio borbene zrakoplove za 14,6 milijardi dolara“, dometnuo je na kraju Blater. Što – za Katar! – i nisu neki novci… Uostalom, organizirali su najskuplje prvenstvo u povijesti nogometnih prvenstava koja su počela u Urugvaju 1930. Američka savjetodavna tvrtka za sportsko financiranje Front Office procjenjuje troškove na 220 milijardi dolara, slijedom čega apsolutno stoji konstatacija kako će ovaj nogometni turnir koštati više od 21 do sada održanih. Primjerice, Brazil 2014. i Rusija 2018. koštali su manje od 15 milijardi dolara.
Usprkos svemu, mjesec u kome je započeo sraz najboljih svjetskih nogometnih vrsta, obilježen je brojnim prosvjedima. Prvi vikend u studenome bio je osobito buran u Njemačkoj, ponajprije na berlinskom Olimpijskom stadionu gdje je tijekom utakmice između Herthe i Bayerna istaknut transparent: „15 000 mrtvih za 5 760 minuta nogometa – Sramite se!“
Nije, doduše, jasno otkud ovaj – ovoliki! – broj mrtvih. Naime, u veljači prošle godine The Guardian je objavio da je u Kataru od 2010. do 2020. preminulo oko 6 500 radnika iz Indije, Pakistana, Nepala, Bangladeša i Šri Lanke… Slijedom čega borci za ljudska prava drže besmislenim „šutiranje lopte iznad grobova preminulih nesretnika“… ma koji podatak – Guardianov ili onaj berlinski – bio točan. Uz to, iz Katara dolaze vijesti kako radnici migranti na gradilištima stadiona mjesecima nisu dobili plaću. Što je u sjećanje prizvalo 2019. kada je Katar kao vlasnik Paris St. Germaina kupio brazilskog nogometnog čarobnjaka Neymara za 248 milijuna dolara. Ili, da pojednostavimo – Brazilac zarađuje tjedno 627 000 dolara, i plaća mu, dakako, nikad ne kasni. Istodobno, mjesečna nadnica za 28 000 inozemnih najamnika kreće se od 750 riala za nekvalificiranu radnu snagu do 1 300 riala za zanatlije poput stolara ili zavarivača. Dakle, od 300 do 600 maraka.
Danci – stigmatizirani
Još se ranije Katar suočio s rasprostranjenim kritikama skupina za zaštitu ljudskih prava zbog svoje prethodne uporabe sustava kafala – prema kome su radnici bili vezani za poslodavca čiji pristanak im je potreban za promjenu posla u obliku Potvrde bez primjedbi – zakona za koji su aktivisti za zaštitu ljudskih prava tvrdili da je doveo do zlostavljanja i iskorištavanja. Modernog robovlasništva, bezmalo. Sustav kafale je inače ukinut u kolovozu 2020., u okviru još nekih reformi tamošnjeg društva. Ali – tada su svi stadioni već bili dovršeni…
U takovome ozračju Danska je reprezentacija u Kataru kanila nositi dresove s natpisom Human Rights for All (Ljudska prava za sve). Čak su i, javljaju agencije, sponzori Danskog nogometnog saveza pristali ustupiti svoj prostor na majicama nogometaša kako bi se odaslala poruka o stanju u Kataru, ali je FIFA odbila zahtjev Danaca s obrazloženjem kako su zabranjene političke poruke. Čini se, međutim, kako su domaćini tu skandinavsku zemlju detektirali kao (neobjektivna…) kritičara njihove zemlje. I dok su prošloga utorka reporteri danske televizije TV2 imali javljanje uživo, iza njih su se u električnom vozilu dovezla tri muškarca. Jedan od njih odmah je pokrio objektiv kamere i kazao kako se ne smije snimati. Nakon što je danski novinar pokazao akreditaciju i upozorio da snimaju na javnom mjestu, zaprijećeno mu je kako će im razbiti kameru. Kasnije su se organizatori ispričali zbog – pogreške…
Inače, jedna od garnitura dresova danske reprezentacije je crna zbog žalovanja za radnicima koji su poginuli na gradilištima objekata za Svjetsko prvenstvo.
Beckhamu se ne gadi…
A u samo predvečerje svečanoga otvaranja, 20. studenoga, glasovita je pjevačica podrijetlom s Kosova Dua Lipa energično otklonila medijske spekulacije kako će pjevati na otvorenju. „Neću nastupiti, niti sam bila uključena u ikakve pregovore u svezi s nastupom. Navijat ću za Englesku izdaleka i veselim se da ću jednog dana posjetiti Katar, kada ispuni sva obećanja vezana uz ljudska prava koja su dali kad su dobili pravo domaćinstva Svjetskog prvenstva“, napisala je ta Londonka. Tako je trenutačno službeno potvrđeno da će na ceremoniji na stadionu Al Bayt nastupiti (samo) južnokorejska zvijezda Jung Kook te je također obznanjeno kako će američki reper Diplo, DJ Calvin Harris i jamajčanski pjevač Sean Paul nastupiti na FIFA Fan festivalu koji će trajati svih 29 dana turnira. Organizatori su kanili dovesti i sir Roda Stewarta i ponudili mu, kako je ovih dana osobno svjedočio za Sunday Times, više od milijun dolara. Britanski je glazbenik, međutim, to s indignacijom odbio.
„Petro-dolari“ se, međutim, ne gade bivšem nogometašu Davidu Beckhamu koji je kao veleposlanik Svjetskog prvenstva (navodno) plaćen 10 milijuna funti. Žestoko je zbog toga kritiziran jer se na njega, kako piše The Gardian, prije gledalo kao na saveznika LGBTIQ+ zajednice.
Modrić-Ronaldo bez duginih boja
Organizatori, inače, uvjeravaju kako, usprkos tamošnjim zakonima koji kriminaliziraju istospolne seksualne odnose, nema „nikakvih ograničenja“ koja sprječavaju „nevjenčane prijatelje različita spola ili parove (uključujući LGBTIQ+) da ostanu u istoj prostoriji“. No, javno iskazivanje ljubavi, bez obzira na spol ili seksualnu orijentaciju, može se smatrati uvrjedljivim. Istodobno FIFA naglašava kako su zastave duginih boja dobro došle na stadionima, ali organizator je pozvao na oprez ako se nose izvan stadiona. Uoči samog odlaska u Katar kapetan francuske reprezentacije Hugo Lloris prošloga je tjedna na konferenciji za novinstvo obznanio kako će u znak potpore LGBTIQ+ zajednici, nositi kapetansku traku u duginim bojama.
Još u rujnu ove godine kapetan hrvatske reprezentacije Luka Modrić objavio je pak kako neće nositi traku u duginim bojama. U (FIFA-inoj) kampanji Jedna ljubav protiv diskriminacije u nogometu neće sudjelovati, primjerice, ni kapetan Portugala Cristiano Ronaldo, niti Srbije Dušan Tadić, dok će kapetan Poljske Robert Lewandowski nositi zastavu u bojama ukrajinske zastave koju mu je uručio legendarni Andriy Shevchenko. Inače, osam od 13 europskih reprezentacija koje su izborile plasman na Mundijal želi nositi trake s duginim bojama. To su selekcije: Njemačke, Engleske, Francuske, Nizozemske, Švicarske, Danske, Belgije i Walesa.
Svjetsko prvenstvo u Kataru koje će dok ovaj broj Katoličkog tjednika dođe do svojih čitatelja, već početi, organizirano je pod službenim sloganom Očekujte nevjerojatno. I moglo bi biti baš tako. Iz nekoliko (različitih) razloga. A o čemu svjedoče brojni prijepori što ga prate praktički od 2010. kada je FIFA šokirala svijet dodjeljujući Mundijal toj arapskoj zemlji.