Tko će biti veliki sveci našeg doba?

Tko će biti veliki sveci našeg doba?

Važno je upamtiti da čak i u najmračnijim vremenima za Crkvu, Bog uvijek djeluje, pozivajući učenike čiji različiti životi, situacije, osobnosti i odgovori uz Božju pomoć mogu zajedno proizvesti struju koja će preusmjeriti tijek povijesti.

Većina katolika zna da se kralj Henry VIII. proglasio poglavarom Crkve u Engleskoj, odrubio glavu sv. Thomasu Moreu Johnu Fisheru, te je započelo potiskivanje starih vjerskih zajednica. Godine od 1533. do 1539. označile su dramatičan početak generacija progona i patnje katolika. Pa ipak, Bog je već podizao jedini odgovor za stvarno loša vremena: plodne nove katoličke apostole. Pogledajte tko je stasao u Crkvi tijekom istog šestogodišnjeg razdoblja:

L to R: St. Ignatius of Loyola (Peter Paul Rubens), St. Philip Neri (Sebastiano Conca), St. Teresa of Ávila (François Gérard), St. Charles Borromeo (Matteo Rosselli) and St. Angela Merici (Agostino Ugolini)

1533: 18-godišnji Filip Neri prolazi kroz veliko obraćenje i seli se u Rim.

1534.: 42-godišnji Ignacije Loyola i njegovih šest drugova, uključujući Franju Ksaverskog i Petra Clavera, polažu svoje prve zavjete u Parizu. Ignacije još nije sanjao isusovce. Prvotni plan bio je da njegova mala skupina emigrira u Svetu zemlju i tamo održava duhovne vježbe. Tek nakon što je rat onemogućio odlazak u Svetu zemlju, otputovali su u Rim i ponudili se Papi za apostolski rad. Družba Isusova formalno je osnovana 1540.

1535.: 20-godišnja Terezija Avilska ulazi u karmelićanski samostan Utjelovljenja. Tereza još nije bila ni približno velika mističarka. Četiri godine kasnije zamalo je umrla od bolesti, a potom je tri godine bila paralizirana. Uslijedile su godine relativne duhovne prosječnosti. Imala je 39 godina prije nego što je počela uživati u živom iskustvu Božje prisutnosti, iz čega je započeo njezin karmelićanski reformatorski pokret.

1535.: Angela Merici, 61-godišnja neudata laikinja i odgojiteljica djevojaka, osniva Družbu svete Uršule, zajednicu posvećenih laikinja posvećenih kršćanskom odgoju žena i djevojaka. Iz Družbe svete Uršule proizašle su časne sestre uršulinke koje su postale poznate katoličke prosvjetiteljice.

1536.: Opat od 60 i nešto podmićuje nekoliko dječaka na ulicama Milana jabukama i uči ih kako napraviti znak križa. Bio je to nevjerojatan početak “Škole kršćanskog nauka” za laike (“Confraternity of Christian Doctrine” – CCD), koja se brzo proširila Italijom i na kraju cijelim katoličkim svijetom.

1537.: Papa Pavao III. osniva Komisiju za reformu kojom dominiraju članovi Oratorija božanske ljubavi, bratovštine nadahnute životom i spisima svete Katarine Genovske, laikinje. Katarina je bila laička mističarka s kraja 15. stoljeća koja je također vodila najveću bolnicu u Genovi. Njezin je Dijalog objavljen 30 godina nakon njezine smrti i bio je veliko nadahnuće katoličkim reformatorima poput sv. Roberta Bellarmina i Franje Saleškog.

1538.: Rođen je Karlo Boromejski, a 23-godišnji Filip Neri započinje svoj evangelizacijski apostolat na ulicama Rima kao laik, razgovarajući s ljudima i pokrećući duhovne teme. Filip, koji će u konačnici biti nazvan “apostolom Rima”, smatrao je kako nije pozvan za svećenika. Za svećenika će biti zaređen tek nakon 13 godina. Njegova redovnička zajednica — Oratorij — nastala je iz grupe prijatelja i učenika koje je okupio oko sebe kao laički apostol.

1539.: Generalni vikar Milana zamolio je papu Pavla III. da dodijeli oprost za inicijativu od 40 sati zagovorne molitve pred Isusom u Presvetom Sakramentu, koja se brzo širila kroz župe grada. Dobila je prvo papinsko odobrenje za ono što danas zovemo pobožnost “40 sati”. Boromeo je bio tek dijete kad se to dogodilo, ali je postao veliki pobornik euharistijskog klanjanja kao bitnog dijela evangelizacije i biskupijske obnove kada je postao milanski nadbiskup.

A ostalo je povijest.

Upravo sada, Bog podiže apostole i svece 21. stoljeća koje će upotrijebiti da odgovore na izazove našeg teškog vremena na načine koje vi i ja ne možemo ni zamisliti.

Oni su djeca, tinejdžeri i odrasli svih dobi – i iz svih zamislivih društvenih, kulturnih i ekonomskih pozadina. To su žene i muškarci. Njihova zvanja možda su trenutno nevidljiva nama i njihovim obiteljima i prijateljima. Njihova sudbina, i krajnji učinak njihove poslušnosti, vjerojatno je skriven čak i njima i bit će otkrivan samo korak po korak, dok budu hodali u poslušnosti s Isusom usred njegove Crkve.

Ali sada su među nama. Sasvim je moguće da svaka krštena osoba koju je sam Isus Krist pomazao za misiju postane jedan od tih temeljnih apostola duhovnog buđenja. Ali samo ako svatko od nas osobno traži jedinstvo s Isusom i teži hodanju u poslušnosti vjere.

Pitanje je uvijek: Tko će od nas reći Da? Tko će od nas postati članom “naraštaja svetaca” za ovo vrijeme i na ovim prostorima?

Izvor/https://www.quovadisecclesia.com/tko-ce-biti-veliki-sveci-naseg-doba/