NEKA BOG PONOVO DOBIJE MJESTO U AKADEMSKOM ŽIVOTU – Govor svetoga otca Benedikta XVI. sudionicima prvoga Europskoga susreta studenata

NEKA BOG PONOVO DOBIJE MJESTO U AKADEMSKOM ŽIVOTU – Govor svetoga otca Benedikta XVI. sudionicima prvoga Europskoga susreta studenata

Govor svetoga otca Benedikta XVI. sudionicima prvoga Europskoga susreta studenata koji je priredilo Povjerenstvo za katehezu, školu i sveučilišta Vijeća europskih biskupskih konferencija

Vatikan, Dvorana blagoslova, subota 11. srpnja 2009.

Gospodine Kardinale,
časna braćo u biskupstvu i u svećeništvu,
draga braćo i sestre!

Od srca vam hvala na ovom posjetu, koji se događa na blagdan svetoga Benedikta, zaštitnika Europe, u prigodi prvoga Europskoga susreta sveučilišnih studenata, koji priređuje Povjerenstvo za katehezu, školu i sveučilišta Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE). Svakomu od vas ovdje nazočnih moja najsrdačnija dobrodošlica. Pozdravljam na prvome mjestu biskupa Mareka Jędraszewskoga, potpredsjednika Povjerenstva, i zahvaljujem mu na riječima koje mi je uputio u vaše ime. Na osobit način pozdravljam kardinala vikara Agostina Vallinija i izražavam mu svu svoju zahvalnost za dragocjeno služenje koju rimsko sveučilišno dušobrižništvo pruža Crkvi koja je u Europi. Ne mogu ne pohvaliti msgr. Lorenza Leuzzija, neumornoga poticatelja Biskupijskoga ureda za sveučilišno dušobrižništvo Rimskoga vikarijata.[1] Sa živom zahvalnošću pozdravljam i prof. Renata Laura, rektora Rimskoga sveučilišta Tor Vergata. I iznad svega, dragi mladi, svoje misli upućujem vama: dobrodošli u Petrovu kuću! Pripadate 31 narodu i spremate se preuzeti važne uloge i zadaće u Europi trećega tisućljeća. Budite uvijek svjesni svojih mogućnosti i, u isto vrijeme, svojih odgovornosti.

Što Crkva očekuje od vas? Sama tema o kojoj razmišljate predlaže prikladan odgovor: „Novi učenici iz Emausa. Biti kršćani na sveučilištu“. Nakon Europskoga susreta sveučilišnih nastavnika, koji se održao prije dvije godine, i vi, sveučilištarci, sada se nalazite zajedno kako biste europskim biskupskim konferencijama ponudili svoju spremnost da nastavite hod obrade kulture koji je sveti Benedikt uviđao kao nužan za ljudsko sazrijevanje i kršćanstvo narodâ Europe. To se može dogoditi ako se, poput učenika iz Emausa, susrećete s uskrslim Gospodinom u konkretnom crkvenom iskustvu, a osobito u euharistijskom slavlju. Kao što sam lani podsjetio vaše vršnjake tijekom Svjetskoga dana mladih u Sydneyju:[2]

„U svakoj Misi, zapravo Duh Sveti iznova silazi, zazivan u svečanoj molitvi Crkve, ne samo da naše darove kruha i vina pretvori u Gospodinovo Tijelo i Krv, nego i da preobrazi naše živote, da nas Svojom snagom učini jednim tijelom i jednim duhom u Kristu.“

Vaše misionarsko zalaganje u sveučilišnom okruženju stoga se sastoji u svjedočenju osobnoga susreta koji ste imali s Isusom Kristom, Istinom koja osvjetljava put svakoga čovjeka. Iz susreta s Njim proistječe ona ‘novost srca’, sposobna dati novo usmjerenje osobnomu postojanju. I samo na taj način možemo postati vrenje i kvasac društva oživljena evanđeoskom ljubavlju.

Kao što je lako razumjeti, i sveučilišno dušobrižno djelovanje mora se izražavati u svoj svojoj teološkoj i duhovnoj vrijednosti, pomažući mladima da ih zajedništvo s Kristom vodi k opažanju najdubljega otajstva čovjeka i povijesti. I upravo zbog toga svoga osobita evangelizacijskoga djelovanja, crkvene zajednice koje se bave takvim misijskim djelovanjem, poput sveučilišnih kapelanija, mogu biti mjesto odgoja zrelih vjernika, muškaraca i žena svjesnih da ih Bog ljubi i u Kristu poziva da postanu pokretači sveučilišnoga dušobrižništva. Kršćanska nazočnost na sveučilištu postaje sve zahtjevnija i istovremeno očaravajuća, jer je vjera pozvana, kao i u prošlim stoljećima, nuditi svoju nezamjenjivu službu znanju koje je u suvremenom društvu pravi zamašnjak razvoja. O znanju, obogaćenom prinosom vjere, ovisi sposobnost naroda da zna s nadom gledati u budućnost, nadvladavujući iskušenja čisto materijalističkoga viđenja opstojnosti i povijesti.

Dragi mladi, vi ste budućnost Europe. Uronjeni tijekom ovih godina studija u svijet znanja, pozvani ste uložiti najbolje što imate od sebe, ne samo umno, kako biste učvrstili svoju osobnost i pridonosili zajedničkomu dobru. Rad na razvoju znanja osobit je poziv sveučilišta, a zahtijeva sve veće moralne i duhovne osobine s obzirom na opseg i složenost znanja kojim čovječanstvo raspolaže. Nova kulturna sinteza, koja se u ovo vrijeme razvija u Europi i u globaliziranome svijetu, treba prinos intelektualaca sposobnih ponovo predložiti govor o Bogu u akademskim predavaonicama, odnosno preporoditi, oživjeti čovjekovu želju da traži Boga – quaerere Deum – na što sam se navraćao i u drugim prigodama.

Dok zahvaljujem svima koji djeluju na području sveučilišnoga dušobrižništva pod vodstvom tijela Vijeća europskih biskupskih konferencija, nadam se da će se plodonosan put započet prije nekoliko godina nastaviti. To živo cijenim i ohrabrujem. Siguran sam da će vaš susret ovih dana u Rimu moći naznačiti daljnje korake koje treba poduzimati s pogledom na organskiji razvoj pothvata podupirući uključenost i zajedništvo između različitih iskustava koja već djeluju u mnogim zemljama. Vi, dragi mladi, zajedno sa svojim nastavnicima pridonosite stvaranju vježbaonice (pokušališta, cjepilišta, ispitivališta, gombališta) vjere i kulture, dijeleći trud proučavanja i istraživanja sa svim prijateljima koje susrećete na sveučilištu. Volite svoja sveučilišta, koja su vježbališta krjeposti i služenja. Crkva u Europi polaže veliko povjerenje u velikodušno apostolsko zalaganje svakoga od vas, svjesna izazova i poteškoća, ali i brojnih mogućnosti dušobrižnoga djelovanja u sveučilišnom okruženju. Sa svoje strane uvjeravam vas u potporu molitvom i znam da zauzvrat mogu računati na vaše oduševljenje, vaše svjedočenje, prije svega vaše prijateljstvo koje ste mi danas iskazali i na kojemu vam zahvaljujem. Sveti Benedikt, zaštitnik Europe i moga papinstva, a nadasve Djevica Marija, koju zazivate kao Sedes Sapientiae (Prijestolje Mudrosti), neka prati i vodi vaše korake. Moj blagoslov svima.


preveo Petar Marija Radelj


talijanski izvornik
engleski prijevod
francuski prijevod
kastilski prijevod
njemački prijevod
portugalski prijevod


[1] Prevoditeljska napomena: rođen 25. rujna 1955., diplomirao teologiju 1979. i medicinu 1980.; magistrirao teologiju 1982. i kanonsko pravo 1983., a 1985. doktorirao moralnu teologiju. Svećenik od 1984., kapelan Njegove Svetosti od 1993., naslovni biskup novigradski (Aemona) i pomoćni rimski biskup od 2012., biskup u Teramu od 2017. Bio je ravnatelj Ureda za sveučilišno dušobrižništvo Rimskoga vikarijata od 11. svibnja 1998. Od 2010. do 2017. upravitelj crkve sv. Grgura Nazijanskoga u palači Montecitorio u Rimu i kapelan Zastupničkoga doma talijanskoga parlamenta.

[2] Benedikt XVI., Propovijed na Misi o XXIII. svjetskom danu mladih, Australija, Sydney, hipodrom Randwick, nedjelja 20. srpnja 2008.

Izvor: portal Vjera i djela