Josip Jović: Dodikov izazov Hrvatima

Čitatelji BiH izdanja zagrebačkog Večernjeg lista prije desetak godina dodijelili su, na iznenađenje neupućenih, priznanje “političara godine” Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, koji je nedavno, nakon provedenog referenduma o danu Republike Srpske, pobijedio nikad uvjerljivije na parlamentarnim izborima ovoga entiteta.

Njegova popularnost među Hrvatima u Bosni i Hercegovini, naročito u dijelu koji spada u Federaciju, ni danas nije ništa manja.

Iz njegova razgovora za spomenuti list objavljenog ovih dana jasno je i zašto je to tako. Evo nekoliko naglasaka iz tog razgovora. Stranci su razvalili politički potencijal Hrvata mijenjanjem Ustava i zakona Federacije.

U stranim veleposlanstvima uvijek se govori o problemu bošnjačko-srpskih odnosa, dok se hrvatski problem smatra riješenim. Bošnjaci prave istu grešku kao Srbi u Jugoslaviji. Srbi su držali da je Jugoslavija njihova, a Bošnjaci drže da je BiH njihova te da bi svi Hrvati trebali biti poput Lijanovića, a Srbi poput Bosnića.

Referendum o odcjepljenju RS sada nije aktualan, ali i on bi se jednoga dana mogao dogoditi. I Hrvati, koji trebaju formalizirati i teritorijalizirati svoje ambicije u sklopu Federacije, svoja će prava također morati braniti referendumom. Pokrećući inicijativu za osudu referenduma provedenog u RS, hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu idu na štetu Hrvata.

I još Dodik očekuje kako Andrej Plenković neće biti ničiji izaslanik, nego predsjednik Vlade svoje zemlje. Naravno, nitko nije naivan. Stara je istina da ne laje pas radi sela, nego radi sebe. Ali i selo može imati koristi od te laveži ako mu se približavaju vukovi ili lisice. Milorad Dodik, u tome je tragikomedija ove priče, glasno i jasno govori ono što hrvatski narod u BiH želi čuti, a što hrvatski političari s ove i s one strane granice nisu u stanju izgovoriti, iako se s tim slažu.

Oni su uvijek papskiji od pape i redovito govore ono što će se velikim gazdama u određenom trenutku svidjeti, papagajski trubeći o potpori ulasku BiH u Europsku uniju, o ravnopravnosti i konstitutivnosti sva tri naroda, i to na cijelom području države.

Ali dalje od toga, s čim će se svi složiti, ni koraka ni riječi ni slova. Istine radi, zahvaljujući Plenkoviću, Stieru i Piculi, EP je usvojio jednu rezoluciju u kojoj se spominje federalizacija. Ali to kao da je već zaboravljeno.

Ovih je dana predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u diplomatskim krugovima SAD-a i EU pokrenula raspravu o promjeni Daytonskog sporazuma. Nije, međutim, rečeno u kojemu bi pravcu te promjene trebale ići.