U Mostaru predstavljena knjiga Mirka Alilovića „Hercegovina na kartama i planovima“

 

 

Predstavljanje je održano u četvrtak, 14. svibnja u Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskom domu H. S. Kosača u Mostaru, u organizaciji HKZ Troplet i Geodetskog društva Herceg Bosne. Knjigu su predstavili: prof.dr. Željko Bačić, redoviti profesor Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i bivši ravnatelj Državne geodetske uprave; prof. dr. Zoran Tomić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru; Željko Obradović, direktor Federalne geodetske uprave i dopredsjednik HKZ Troplet i autor Mirko Alilović, dipl.ing.geod..

HnaK1

Prenijet ćemo dio onoga što su rekli predstavljači o ovom iznimnom djelu. Istaknuto je da ova monografija sadrži do sada najcjelovitiji pregled kartografske građe o Hercegovini s više od 130 slika, prvenstveno reprodukcija karata od prvih zemljovida Hercegovine do modernih digitalnih karata.

U ovoj knjizi se daje opis Humske i Hercegove zemlje, prikaz nastajanja važnijih i interesantnijih karata na kojima je prikazana Hercegovina, njihov sadržaj općenito te istaknute specifičnosti u pojedinim razdobljima. Također se može vidjeti koja su mjesta nekad bila značajna u Hercegovini, što se kroz razdoblje od preko pola tisućljeća smatralo važnim za istaknuti na topografskim kartama, kako su se one nekad izrađivale, kako se danas izrađuju te kako je Hercegovina kroz prikazano razdoblje mijenjala položaj, oblik i veličinu. Uz prikaz i opis Hercegovine daje se i prikaz Ljubuškog na kartama i planovima.

Glavno pitanje koje se provlači kroz ovu knjigu jeste gdje su i koje su granice zemlje Hercegove. Tako je 1448. godine Hercegova zemlja , kako je prikazano na karti, se prostirala od Jadranskog mora do Konjica te od Vrulje na zapadu do Kotora na istoku.

HnaK2

Čitajući knjigu može se doznati kako su strani kartografi, posebno dok je bila pod turskom upravom, dolazili u zemlju tajno, glumeći trgovce, prosjake ili svećenike a prikupljeni podaci su se većinom koristili u vojne svrhe. Interesantno  je pogledati karte nizozemskih moreplovaca, francuskih i talijanskih kartografa. Na pojedinim tim kartama ima i zanimljivih pogrešaka gdje je Sarajevo u Hercegovini, Mostar u Dalmaciji, Ljubuški na četiri mjesta itd.

Zanimljiva je karta koja je sredinom 17 stoljeća izradio Zavod sv. Jeronima u Rimu sa ciljem i motivom određivanja koje se to zemlje Jugoistočne Europe mogu smatrati Ilirskim zemljama. U zavodu su tada djelovali dobro poznati hrvatski znastvenici, književnici i crkveni pisci.

A turski mrak koji je zavladao u svim sferama života  tamo gdje dođoše i što osvojiše, nažalost se odrazio i na polju izrade karata i kartografije. Ali i oni počeše precrtavati i raditi karte kada su shvatili da su razlozi njihovih vojnih poraza između ostalog i u nedostatku kvallitetnih informacija o terenu.

Postoji i podatak da se čuveni princip „uti possidetis“ ((lat. kako posjedujete), načelo međunarodnog prava na temelju kojeg se unutrašnja razgraničenja između administrativnih jedinica priznaju kao državne granice u času stjecanja neovisnosti) koji se primjenjuje u razgraničenju bivših republika bivše Jugoslavije, a posebno aktualiziran ovih dana glede Sutorine,  počeo primjenjivati još  u vremenu Karlovačkog i Požarevačkog mira i razgraničenja Austrije, Turske i Mlečana.

Najveći napredak u izradi karata i prikazu hercegovačkog kraja dogodio se u vrijeme neposredno prije i za vrijeme austrijskog dolaska na ove prostore. Treba spomenuti iz toga vremena i generalnu kartu BiH iz 1853 godine, kao i podatke o prvoj izmjeri koja je urađena u BiH 1880 do 1884 za četiri godine. Tada bijaše u BiH 3 378 987 parcela i 3128 KO (odnosno naseljenih mjesta). Čitava Europa se divila uspjesima austrijske države u brzom i kvalitetnom kartografskom i katastarskom dobro obavljenom poslu. Njihove karte su prava umjetnička dijela.

Na kraju prezentacije obratio se i sam autor Mirko Alilović, zahvalivši se svima onima koji su mu pomogli u izdavanju ove knjige. Autor knjige je rođen u Ljubuškom i dugogodišnji je priznati stručnjak iz geodetskog i katastarskog sektora. U mirovinu je otišao kao zamjenik ravnatelja Državne geodetske uprave Republike Hrvatske.