UČIMO HRVATSKI – Kratice gđa, gđica, gosp. i gdin.

Savjet pripremio Alen Orlić, prof. Imenice gospođica, gospođa i gospodin mogu se pisati i u skraćenom obliku, dakle kraticama. Kratice, bilježe pravopisi, nastaju kraćenjem jedne ili više riječi, pišu se malim početnim slovom, ne sklanjaju se te u pravilu završavaju točkom. Kratica je imenice gospođica gđica, a kratica je imenice gospođa gđa. Te su dvije kratice posebne po tome što se pišu bez […]

UČIMO HRVATSKI – Gospođo ili gospođice?

Savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr Katkad se u službenoj komunikaciji pitamo kako osloviti ženu mlađe dobi: gospođice ili gospođo? U Hrvatskoj je uobičajeno oslovljavati gospođicom onu ženu koja nije u braku, a gospođom oslovljavati udanu ženu. Međutim, često ne znamo je li žena kojoj se obraćamo udana. Pri susretu uživo vjenčani prsten na ruci mogao bi upućivati da je žena udana, […]

UČIMO HRVATSKI – Ivičin i Maričin ili Ivicin i Maricin?

Savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr Ako su Ivica i Marica brat i sestra, je li Ivica Maričin brat, a Marica Ivičina sestra ili je pak Ivica Maricin brat, a Marica Ivicina sestra? Pitanje je zapravo kako glase pravilni oblici posvojnih pridjeva muških i ženskih imena na –ica kao što su primjerice Jurica, Perica, Tomica, Milica, Đurđica, Dragica… U hrvatskom književnom jeziku posvojni pridjevi spomenutih […]

UČIMO HRVATSKI – Dođite ovdje ili dođite ovamo?

Jezični savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr Često možemo pročitati i čuti rečenicu: “Dođite ovdje!” Upozoravamo da takvu rečenicu ne bismo trebali rabiti u službenoj komunikaciji jer je u hrvatskom standardnom jeziku uz glagole kretanja, kao što je glagol doći, dobro upotrijebiti priloge ovamo, tamo ili onamo, ali ne i prilog ovdje. Iako je priloge ovamo, tamo i onamo dobro upotrijebiti uz glagole kretanja, oni se značenjski […]

UČIMO HRVATSKI – Što su inkunabule?

INKUNABULA IZ ZBIRKE STARIH KNJIGA NSK /FOTO: ŽARKO BAŠIĆ / PIXSELL O inkunabulama piše Alen Orlić, prof./hkm.hr Nijemac Johannes Gutenberg sredinom je 15. stoljeća u Mainzu pomičnim lijevanim slovima tiskao Bibliju, prvu knjigu u povijesti tiskarstva. Razdoblje od pojave Gutenbergova izuma do 1500. godine naziva se „povojnim“ razdobljem tiskarstva, a uz taj termin vezan je pojam […]

UČIMO HRVATSKI – Prva hrvatska tiskana knjiga

MISAL PO ZAKONU RIMSKOG DVORA ČUVA SE U NACIONALNOJ SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI O našem Prvotisku piše Alen Orlić, prof./hkm.hr Prva je hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Tiskana je 22. veljače 1483. godine. Misal je glavna liturgijska knjiga, knjiga iz koje se čita misa, a Misal po zakonu rimskoga dvora prvi je europski misal koji nije otisnut […]

UČIMO HRVATSKI – Upoznajte najstariji hrvatski zakonski spomenik – Vinodolski zakon

O Vinodolskom zakonu piše Alen Orlić, prof. Vinodolski zakon najstariji je hrvatski zakonski spomenik. Sastavljen je 6. siječnja 1288. godine u Novom Vinodolskom s namjerom da se normiraju pravni odnosi u novoj situaciji koja je nastala kad su se dotad slobodne vinodolske općine (Bakar, Bribir, Drivenik, Grižane, Grobnik, Hreljin, Ledenice, Novi i Trsat) našle u feudalnoj […]

UČIMO HRVATSKI – O posebnostima mjeseca veljače

Jezični savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr Veljača je po mnogočemu jedinstven mjesec. Prije svega, to je najkraći mjesec u godini jer ima samo 28 dana, a u prijestupnim godinama 29 dana jer astronomska godina ne traje točno 365 dana, nego nešto više, stoga se u razdoblju od četiri godine nakupi točno za još jedan dan […]

UČIMO HRVATSKI – Belgijanac ili Belgijac?

Jezični savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr U situacijama kada trebaju upotrijebiti etnonim stanovnika Belgije, govornici hrvatskoga jezika nalaze se najčešće u dvojbi je li pravilno upotrijebiti oblik Belgijanac, Belgijanka ili oblik Belgijac, Belgijka. U starijim normativnim priručnicima dvojbe nije bilo jer su svi bilježili oblik Belgijanac, Belgijanka. No u Hrvatskom pravopisu iz 1994. g. autora Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša nalazi se […]

UČIMO HRVATSKI – Kako je siječanj dobio ime?

Savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr Hrvatski nazivi za mjesece u godini prvi su put tiskani 1611. u Nauku krstjanskom fra Matije Divkovića. Nazive za mjesece koji su navedeni u tom djelu upotrebljavali su dalmatinski, slavonski i bosanski pisci, a od njih su ih preuzeli ilirci. U hrvatskom standardnom jeziku naziv je za prvi mjesec u godini siječanj no osim […]