UČIMO HRVATSKI – Kada počinje novo desetljeće?

Savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr U zadnjim danima 2019. godine i u prvim danima 2020. godine malotko nije primio čestitku u kojoj mu se čestita ulazak u novo desetljeće ili vidio reklamu u kojoj ga se poziva da se počasti čime za ulazak u novo desetljeće. No je li početak 2020. godine ujedno i početak […]

UČIMO HRVATSKI – Zahlađenje i zahladnjenje

Savjet pripremila dr. sc. Sanda Ham/hkm.hr Glagoli zahladiti i zahladnjeti dijelom su hrvatskoga jezika, svaki sa svojim značenjem – zahlađenje i zahladnjenje, zahladiti i zahladnjeti ne znače isto. Ta dva glagola pripadaju svojim sustavima – postoji niz glagola na -jeti i -iti s različitim značenjima, glagoli na -jeti znače postajati kakvim, a glagoli na -iti znače činiti što kakvim. Pocrvenjeti, pomodrjeti, pobijeljeti znači postati crven, modar, bijel (u licu), pocrveniti, pomodriti, pobijeliti znači učiniti što kakvim (obojiti crvenom, modrom […]

UČIMO HRVATSKI – O postanku i značenju riječi prosinac

Savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr Rijetko se koji narod poput hrvatskoga može pohvaliti da za sve mjesece u godini ima vlastita narodna imena. Nazivi mjeseci kojima se danas koristimo u hrvatskome standardnom jeziku prihvaćeni su nakon Hrvatskoga narodnog preporoda kada se kod nas nazivlje ustaljuje i u praksu ulaze nazivi mjeseci iz Kućnika, djela iz […]

UČIMO HRVATSKI – Svece štujemo, a ljude poštujemo

Savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr Svako službeno pismo (danas su to najčešće elektroničke poruke) započinjemo s obraćanjem. Već u tom početnom dijelu pisma nerijetko možemo uočiti neku jezičnu nepravilnost. Vjerojatno ste mnogo puta primijetili sljedeća oslovljavanja: Štovana gospođo, Štovani gospodine, Štovane dame i gospodo, Štovani profesore. Ako takva oslovljavanja rabe školovane osobe, možda ste mislili da su ona i pravilna. […]

UČIMO HRVATSKI – Bašćanska ploča

BAŠĆANSKA PLOČA NALAZI SE IZLOŽENA U AULI HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI U ZAGREBU, A U CRKVI SVETE LUCIJE JE NJENA REPLIKA. O Bašćanskoj ploči piše Alen Orlić, prof./hkm.hr Bašćanska ploča oveća je kamena ploča ispisana glagoljičnim pismom. Nastala je nakon smrti hrvatskoga kralja Zvonimira, oko 1100. godine. Prvotno je služila kao plutej, tj. pregradna […]

UČIMO HRVATSKI – Kako je studeni dobio ime?

Savjet pripremio Alen Orlić, prof. Studenomu odtudaje Ime, Jer studeno on izdaje vrime, Dok izidjesh napolje prid Ustih, On ti odmah i Chud svoju pusti! Navedenim je stihovima krajem 18. stoljeća pisac i svećenik Josip Stjepan Reljković u svojem djelu Kućnik čitateljima objasnio odakle naziv za 11. mjesec u godini koji ima 30 dana i koji počinje […]

UČIMO HRVATSKI – Je li velika većina pleonazam?

Savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr Pleonazmi su skupine riječi koje imaju višak značenja, tj. skupine u kojima se jedna od riječi nepotrebno rabi jer je njezino značenje već uključeno u značenje druge riječi. Primjer je pleonazma izraz oko osamdesetak u rečenici Prijavilo se oko osamdesetak natjecatelja. Naime, već osamdesetak znači oko osamdeset, otprilike osamdeset, približno osamdeset, stoga ne treba […]

UČIMO HRVATSKI – Dragi svi

Savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr Kada se službeni dopisi, koji se u današnje vrijeme redovito šalju elektroničkom poštom, ne šalju samo jednoj osobi, nego je primatelja poruke više, primatelje se nerijetko oslovljava s izrazom Dragi svi, doslovnim prijevodom engleskoga izraza Dear all. Izraz Dragi svi nije u duhu hrvatskoga jezika i stoga nije primjeren u službenoj komunikaciji, a umjesto […]

Glagoljica

UČIMO HRVATSKI Savjet pripremio Alen Orlić, prof./HKM Prvo pismo kojim su Hrvati pisali bila je latinica, a glagoljica je drugo hrvatsko pismo. Naziv glagoljica nastao je na hrvatskom tlu; izveden je od glagola glagolati, što znači govoriti. Kada su 863. godine Sveta braća (Konstantin Ćiril i Metod) na poziv kneza Rastislava iz Carigrada krenuli u […]

Emisija počinje ili kreće?

UČIMO HRVATSKI Savjet pripremio Alen Orlić, prof./HKM Nakon školskih praznika često možemo čuti i pročitati ovakve rečenice: Kreće nova školska godina, Kreće razmjena udžbenika, Kreće nastava u drugom polugodištu, Kreću obveze. Premda su te rečenice u hrvatskome jeziku već postale uobičajene, one nisu jezično točne. Naime, u svim navedenim rečenicama upotrijebljen je glagol kretanja kretati uz imenice koje […]