Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban./hkm.hr Prijedlog “s” u hrvatskom književnom jeziku ima dva oblika: “s” i “sa”. Prijedlog “s” rabi se gotovo uvijek, a prijedlog “sa” samo u posebnim slučajevima. Zbog dvojnosti, to je jedna od najčešćih pogriješaka do koje dolazi u hrvatskom jeziku. Prijedlog “s” pripada najstarijim riječima hrvatskoga književnoga jezika, a […]
Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban./hkm.hr Često se u govoru i pismu griješi pri upotrebi brojevnih imenica. Kada je riječ o brojevnim imenicama dvojica, trojica, četvorica, desetorica, jedanaestorica, dvadesetorica se koriste kada se broje osobe muškoga spola. U rečenici: “Trojica su me čekala ispred trgovine.” znači da su me tri muškarca čekale ispred trgovine. […]
Koliko često pleonazme upotrebljavamo u svakodnevnom govoru i što su uopće pleonazmi objašnjava doc. dr. sc. Borko Baraban./hkm.hr U svakodnevnom govoru rijetko kad unaprijed razmišljamo o onom što ćemo reći pa se često događa da riječima u određenom izrazu pridodajemo istoznačnice ili bliskoznačnice. Tada nastaju izrazi koje nazivamo pleonazmima. Pleonazam označava pojavnost kada se postojećim […]
Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban./hkm.hr Nakon dugo sam vremena iznova čuo rečenice poput: “Prema zvaničnim se podacima saznaje” ili “To je zvanična odluka vijeća”. Riječi zvaničan, zvačino i zvaničnost nisu zabilježene u starijim hrvatskim rječnicima, ne bilježe ih ni stariji pisci hrvatski. Te riječi ne treba dovoditi u svezu s glagolom zvati već […]
Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban. Često se uz knjige koje se prodaju nađu i šareni, kartonski ili plastificirani označivači stranica. Jedne su dnevne novine darovale čitateljima te oznake pod nazivom bookmark, a druge su uz knjigu ponudile straničnik (u zagradi je bio i engleski naziv bookmark). Akademik Stjepan Babić predložio je hrvatsku zamjenu za anglizam pa je jedne […]
Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban./hkm.hr Riječ kabel engleskog je podrijetla i u tom je obliku preuzeta sa samoglasnikom ‘e’ u nominativu. Često ćemo čuti i čitati o kablovima, o kablovskoj televiziji i kablovskom internetu. No, točna množina imenice kabel je kabeli pa ćemo u skladu s tim reći kabelska televizija i kabelski internet. Samoglasnik ‘e’ u […]
Jezični savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban./hkm.hr Najcjelovitiji je prikaz te poteškoće dao Stjepko Težak u svojem jezičnom savjetniku Hrvatski naš svagdašnji. I uskrsni i uskršnji jesu oblici koji su u skladu s tvorbenom normom hrvatskoga književnog jezika. Pridjevska tvorba dometkom -ni poput božićni, nedjeljni, uskrsni češća je nego ona s dometkom -nji. Nepčani pak glas nj utječe na glas pred sobom mijenjajući ga u nepčani parnjak. Suglasnički […]
Jezični savjet je pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban./hkm.hr U svakodevnoj su komunikaciji, službenim priopćenjima, dijalekt i narječje postale istoznačnice. No da tomu nije tako te da su to imenice različitog značenja, potvrđuje naš poznati akademik Radoslav Katičić pišući o razlikovnosti nazivlja kojim se imenuju mjesni govori ili skupina mjesnih govora. Tijek jezične komunikacije, određen […]
Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban/hkm.hr „Oooo, pa ti si sada udata žena!“ – nedavno je susjeda viknula svojoj prijateljici. Je li žena udata ili je udana? Često se i u medijima čuje glagolski pridjev trpni: udata. Glagolski pridjevi trpni u hrvatskom jeziku mogu imati dvojake nastavke: -n, -na, -no odnosno -t, -ta, -to. […]
Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban./hkm.hr U svakodnevnom se govoru često čuje riječ krompir za poznati gomoljasti plod. Hrvatskomu književnomu jeziku pripada riječ krumpir.U Europu je krumpir prenesen iz Perua i Čilea u 16. stoljeću. Podrijetlom iz južnoameričkih Anda, najprije je prenesen u Španjolsku gdje se počeo uzgajati, a potom i u Englesku. U Europi je […]