UČIMO HRVATSKI – Mrtvac je u jeziku ipak živ

Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban./hkm.hr Odnos živoga i neživoga u hrvatskome je književnom jeziku vrlo zanimljiv. Vrlo je važna pravilna uporaba pridjeva i njihovo povezivanje s imenicama. Oprjeka živo – neživo ima i na gramatičkoj i na naglasnoj razini zanimljivih pojedinosti. Oblik riječi u pojedinom padežu ponekad ovisi o tom označuje li ona […]

UČIMO HRVATSKI – Porodiljni, porodiljski ili rodiljski dopust?

Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban/hkm.hr U hrvatskom zakonodavstvu postoji Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, a objavljen je i na službenim stranicama Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje. U Temeljnom se kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama također spominje rodiljni dopust. Krajem 2012. godine mediji su pisali o produljenju rodiljskoga dopusta u prijedlogu […]

UČIMO HRVATSKI – Prvi prioritet

Priredio: doc. dr. sc. Borko Baraban/hkm.hr U novije se vrijeme sve češće čitaju naslovi poput: „Zaštita voda prvi prioritet”, „Dječji vrtić – prvi prioritet Darde”, „Dovođenje Žižića nam je prvi prioritet”. Može li prioritet biti prvi? Može li jedna zamisao imati prvi jasan prioritet pred drugim zamislima? Prvi prioritet znači prvu prednost. Odgovor je na […]

UČIMO HRVATSKI – Zadnje vrijeme ili posljednje vrijeme?

Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban/hkm.hr Kada je riječ o pridjevima zadnji i posljednji njihova se uporaba u razgovornom jeziku skoro u potpunosti izjednačila, ali u biranom jezičnom izričaju ipak postoje značenjske razlike. Kada su u pitanju mjesne oprjeke onoga što je ispred i iza, one se u hrvatskom jeziku izriču pridjevima prednji i stražnji, a ne prednji i zadnji. Primjerice, stražnje dvorište, stražnji izlaz i sl. […]

UČIMO HRVATSKI – Povlaka ili crtica

Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban./hkm.hr Riječi crtica i povlaka označuju pravopisni znak koji se rabi u pisanju polusloženica, pri povezivanju dviju ili više riječi, primjerice spomen-ploča, rak-rana. Taj znak dolazi i pri rastavljanju riječi na kraju retka, kao i između brojki na računima. U tome što riječ crtica i povlaka označuju nema razlike, […]

UČIMO HRVATSKI – Ne podešavanju, da prilagodbi

Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban/hkm.hr Na mobilnom uređaju, popularnom iPhoneu, kao glavni se jezik izbornika može odabrati i hrvatski. No kada odlučite promijeniti fotografiju na zaslonu, iPhone nudi dvije mogućnosti – poništi ili podesi. Glagol podesiti i njegov nesvršeni parnjak podešavati imaju zajednički korijen s glagolom desiti se čije se značenje u Skokovu […]

UČIMO HRVATSKI – Imamo li hrvatsku riječ za frizuru?

Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban/hkm.hr Riječ frizura znači način češljanja. Riječ je o prepoznatljivoj tuđici u hrvatskome jeziku koja dolazi od francuskoga jezika, tj. od glagola friser – kovrčati, uvijati. U čovjeka dlake su najbrojnije na glavi. To je glasovita kosa ili vlasi, kako na tjemenu tako kod muškaraca na obrazima, na bradi i iznad […]

UČIMO HRVATSKI – Mati voli kćer, a kći voli mater

Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban/hkm.hr Imenice mati i kći u hrvatskome književnom jeziku imaju posebnu sklonidbu kroz padeže pa se iz tog razloga često i pogrešno rabe. Poteškoća se najčešće javlja u odnosu njihova gramatičkoga oblika u nominativu i akuzativu jednine. Kada upotrijebiti oblik kći i mati, a kada kćer i mater? Imenica mati u genitivu jednine glasi matere (Nema moje matere), a u akuzativu jednine mater (Vidim svoju mater).  Budući […]

Stube ili stepenice?

UČIMO HRVATSKI Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban/HKM Riječi stupanj i stupnjevati pripadaju hrvatskomu jeziku, a stepen i stepenovati srpskomu. Stupanj i stepen riječi su praslavenskoga podrijetla, stoga nije čudna njihova pojavnost u dvama jezicima. U suvremenom hrvatskom jeziku kao da se zaboravilo da je riječ stepenica izvedena od riječi stepen pomoću dometka –ica (stepen + ica > stepenica). U hrvatskom se književnom jeziku upotrebljavaju stube, a bilježe ih hrvatski pisci već od 16. stoljeća. […]

Arhiv i arhiva

UČIMO HRVATSKI Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban/HKV Paronimi su, prema definiciji Hrvatskoga jezičnog savjetnika, riječi koje se slično izgovaraju, slično pišu ili slično zvuče, ali ipak imaju različito značenje. Odnos dviju ili više takvih riječi naziva se paronimija. Paronimi su često riječi koje imaju istu tvorbenu osnovu, primjerice crveniti u značenju činiti što […]