Kome smeta najavljeni zakon o hrvatskom jeziku? Svaka emancipacija, od Kenije do Hrvatske, počinje upravo onom jezičnom

PIŠE IVICA ŠOLA/Slobodna Dalmacija Nakon što je novi poglavica Matice hrvatske, hrvatski pisac svjetskog glasa, Miro Gavran, najavio Zakon o hrvatskom jeziku, premda se sadržaj zakona ne zna, odmah je široko napadnut Darko Tomas/Cropix Hrvatice i Hrvati, temelj svake neovisne vlasti i države je nacionalni jezik koji treba zaštititi. Oni koji misle da ne mogu ništa bez engleskog, […]

HRVATSKA BAŠTINA – Zlatna formula hrvatskog jezika ČA ̶ KAJ ̶ ŠTO

Bymjukic/croativ.net Slika 1. Dr. Drago Štambuk (Croatia.org) Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što sažima i predočava na jednostavan i razumljiv način poput oznaka (eng. brand) bit hrvatskoga jezika kao trojstvenoga ili tropletnoga jezika, sastavljenoga od triju dionica (stilizacija ili idioma/narječja) – čakavske, kajkavske i štokavske. Zlatna formula ča-kaj-što proistječe iz svega što jest hrvatski jezik i upućuje […]

HRVATSKA BAŠTINA – Hrvatski standardni jezik

Bymjukic/Croativ.net Slika 1. Naslovnica Hrvatskog školskog pravopisa, 2005. Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) skupni je naziv za nacionalni standardni jezik Hrvata te za skup narječja i govora kojima govore ili su nekada govorili Hrvati. Standardni i književni jezik u hrvatskom jeziku nisu sinonimi jer književni jezik osim standardnog jezika rabi i dijalekte, žargone i slično. Znanost […]

HRVATSKA BAŠTINA – Hrvatski jezik i borba za opstojnost hrvatskoga jezika

Bymjukic/Croativ Slika 1. Kopija Baščanske ploče -Jurandvor (MJ) Cijelu povijest hrvatskoga književnoga jezika od Baščanske ploče do naših dana Dalibor Brozović podijelio je u šest razdoblja: tri predstandardna i tri razdoblja razvoja jezičnoga standarda. a) predstandardna razdoblja: razdoblje: od početka pismenosti (9./10. st.) do konca 15. stoljeća: prevlast čakavštine, jak utjecaj hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika, glagoljica, sukcesivno javljanje ćirilice […]

Hrvatske jezične dvoumice: prijam ili prijem

U hrvatskim bolnicama na ulazima u prostorije ili zgrade gdje se primaju pacijenti najčešće piše prijem, rijetko prijam. Zašto u hrvatskom standardnom jeziku supostoje dvije istoznačnice iste morfemske strukture? Razlika je samo u varijantnom korijenskom samoglasniku koji je rezultat zamjene ultrakratkoga prednjojezičnoga vokala /ь/ vokalom /a/ ili /e/. Odmah na početku valja reći da je riječ prìjam […]

Novopečeni bunjevački jezik sredstvo je za zatiranje Hrvata

U Hrvatskoj matici iseljenika održana videotribina o tzv. bunjevačkom jeziku Piše Jelena Gazivoda Bunjevački govor po svemu je dio hrvatskoga jezika, a velik broj Bunjevaca od početka 20. stoljeća pa nadalje birao je upravo hrvatsku književnojezičnu normu u svojim novinama i knjigama i općenito se u razvoju književnosti oslanjao na Zagreb, rekla je dijalektologinja Sanja […]

HRVATI NAJMANJE OD SVIH NARODA EU-a NJEGUJU SVOJ JEZIK Političari se odrekli hrvatskoga jezika?

Autor  Ivan Miklenić Snimio: Z. Atletić »Sve se teže skriva neznanje hrvatskoga jezika i njegov poražavajući status u društvu« – upozoravajući je nadnaslov vrijednoga članka »Od svih europskih naroda materinski jezik u školama najmanje uče Hrvati: u osnovnoj pet, u srednjoj četiri sata« Lane Kovačević, objavljen u političkom magazinu Obzoru Večernjega lista u subotu 29. […]

Stanje s jezikom i u jeziku nije dobro

Josip Lisac, jezikoslovac Razgovarao Andrija Tunjić Opravdano se možemo pitati kakva je jezična politika u Hrvatskoj i postoji li ona uopće / Tzv. Deklaracija o zajedničkom jeziku vrlo je štetna / Treba učiti standardni jezik, ali i čuvati bogatstvo naših dijalekata / Kod nas je u modi negativan stav prema nacionalnom i domovinskom / Deklaracija o […]

Ranko Matasović: O položaju i identitetu hrvatskoga jezika u BiH

Izlaganje akademika Ranka Matasovića  Svakako treba inzistirati na obvezi školskoga sustava u županijama s hrvatskom većinom da hrvatskoj djeci omogući da nauče hrvatski standardni jezik. Što se tiče prevođenja s bošnjačkoga i srpskoga na hrvatski, to nije potrebno provoditi u svakoj prigodi. Ali ne treba odustati od postojanja prava Hrvata da se s njima komunicira […]

Curriculum u hrvatskom

1. Ključne riječi kojih nema ni u jednom rječniku Na mrežnoj stranici kurikulum.hr i u sredstvima društvenoga priopćavanja najednom su postale sveprisutne riječi kurikularni i kurikulumski. Rabe se kao odnosni pridjevi,[1] ali oni još nisu zabilježeni ni u jednom rječniku hrvatskoga jezika (v. popis). Stoga najprije treba utvrditi na koju se imenicu odnose, koji im je naglasak, opisati im značenje, odrediti podrijetlo […]