D. Peričić: Kako (ras)krčiti Katar?

Zamislite ovaj komentar sa Svjetskog prvenstva: „Lovren je neoprezno vratio loptu vratru Livakoviću, na nju je naletio protivnički napadač i matirao našeg vratra.“ Smiješno? Nemoguće? Naravno! Pa to je isto kao kad bismo imenicu rȁtār sklanjali ovako: N ratar, G ratra, D ratru, A ratra, V (oj) ratru, L (o) ratru, I (s) ratrom. Ali, zapravo, nije nimalo smiješno. A […]

UČIMO HRVATSKI – Kratice gđa, gđica, gosp. i gdin.

Savjet pripremio Alen Orlić, prof. Imenice gospođica, gospođa i gospodin mogu se pisati i u skraćenom obliku, dakle kraticama. Kratice, bilježe pravopisi, nastaju kraćenjem jedne ili više riječi, pišu se malim početnim slovom, ne sklanjaju se te u pravilu završavaju točkom. Kratica je imenice gospođica gđica, a kratica je imenice gospođa gđa. Te su dvije kratice posebne po tome što se pišu bez […]

UČIMO HRVATSKI – Gospođo ili gospođice?

Savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr Katkad se u službenoj komunikaciji pitamo kako osloviti ženu mlađe dobi: gospođice ili gospođo? U Hrvatskoj je uobičajeno oslovljavati gospođicom onu ženu koja nije u braku, a gospođom oslovljavati udanu ženu. Međutim, često ne znamo je li žena kojoj se obraćamo udana. Pri susretu uživo vjenčani prsten na ruci mogao bi upućivati da je žena udana, […]

UČIMO HRVATSKI – Veliko i malo početno slovo u imenu hotela

Savjet pripremila dr. sc. Sanda Ham. Hotel je opća imenica koja znači, kako nam kaže rječnik, ugostiteljski objekt za boravak i prehranu putnika i turista. Piše se malim početnim slovom jer je opća imenica. Ako uz hotel dolazi i ime toga hotela, ime mu se piše velikim počenim slovom hotel Osijek, hotel Central, hotel Laguna, hotel Kempinski. Pijemo […]

UČIMO HRVATSKI – Što je pleonazam?

Koliko često pleonazme upotrebljavamo u svakodnevnom govoru i što su uopće pleonazmi objašnjava doc. dr. sc. Borko Baraban./hkm.hr U svakodnevnom govoru rijetko kad unaprijed razmišljamo o onom što ćemo reći pa se često događa da riječima u određenom izrazu pridodajemo istoznačnice ili bliskoznačnice. Tada nastaju izrazi koje nazivamo pleonazmima. Pleonazam označava pojavnost kada se postojećim […]

UČIMO HRVATSKI – Kojega je roda jezgra?

Savjet pripremila dr. sc. Sanda Ham. Jezgra je, kao i mnoge riječi, višeznačna pa se može upotrebljavati u različitim izrazima  – atomska jezgra, zemljina jezgra, orahova jezgra, stanična jezgra. Jezgra može biti i jezgra predavanja, jezgra znanstvene teorije, jezgra nastavnog programa… Jezgru je moguće upotrijebiti u svim tim značenjima jer ih povezuje zajedničko temeljno značenje jezgre – jezgra označuje središnji, bitni dio čega. Isto temeljno […]

UČIMO HRVATSKI – Značenje riječi kanonizacija

Savjet pripremio dr. sc. Mile Mamić./hkm.hr Latinski beatus znači „blažen“. U skladu s tim proglašenje blaženim je beatifikacija. Latinski sanctus znači „svet“. U skladu s tim proglašenje svetim trebalo bi biti sanktifikacija, ali ipak nije nego kanonizacija. Nastanak te riječi u vezi je s riječju kanon – „popis svetaca“. Tim činom proglašeni svetac, svetica ulaze u popis svetaca opće Crkve. Oni se […]

UČIMO HRVATSKI – Jutros, proljetos, ljetos

Savjet pripremio dr. sc. Marko Alerić./hkm.hr Komunikacija ili prijenos poruke vrlo je osjetljiv proces u kojem lako može doći do nesporazuma. Nesporazum može izazvati i upotreba vremenskih priloga npr. proljetos, ljetos, jesenas, zimus… Uz priloge proljetos, ljetos, jesenas i zimus nepravilno je upotrebljavati budućnost Često nismo sigurni što ti prilozi označavaju. Je li, npr. značenje priloga proljetos proljeće […]

UČIMO HRVATSKI – Dođite ovdje ili dođite ovamo?

Jezični savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr Često možemo pročitati i čuti rečenicu: “Dođite ovdje!” Upozoravamo da takvu rečenicu ne bismo trebali rabiti u službenoj komunikaciji jer je u hrvatskom standardnom jeziku uz glagole kretanja, kao što je glagol doći, dobro upotrijebiti priloge ovamo, tamo ili onamo, ali ne i prilog ovdje. Iako je priloge ovamo, tamo i onamo dobro upotrijebiti uz glagole kretanja, oni se značenjski […]

UČIMO HRVATSKI – O postanku i značenju riječi papa

Savjet pripremio dr. sc. Mile Mamić./hkm.hr Danas riječ papa označuje vrhovnog poglavara Katoličke Crkve. Klaić navodi njezino talijansko podrijetlo u koje nema sumnje, ali vjerojatnije je da je riječ preko latinskoga, uz potporu talijanskoga, došla u hrvatski jezik. Korijen te riječi zapravo je u grčkom. Papas je u dječjem grčkom jeziku značila otac. U početku se to […]