Jezični savjet pripremio dr. sc. Mile Mamić. Hod je vrlo zanimljiva riječ. U genitivu jednine je kratki naglasak: hőda. Dativ i lokativ jednine se razlikuju po naglasku: Možemo se pridružiti Hődu za život. Možemo sudjelovati u hòdu ili nekoga poznati po hòdu. Možemo nešto rješavati u hòdu. Hod može značiti i mjeru udaljenosti. Nije dobro […]
Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban./hkm.hr Jezična kultura mora skrbiti o najsitnijim jezičnim razlikama. To nam pokazuje jezična razlika između izraza kod kuće i priloga kući. Značenjske razlike među njima nema jer i imenica i prilog pokazuju da netko boravi u kući, odnosno da je u svojem domu. Njihova jezična vrijednost ipak nije ista. Izraz kod kuće […]
Savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr Ako su Ivica i Marica brat i sestra, je li Ivica Maričin brat, a Marica Ivičina sestra ili je pak Ivica Maricin brat, a Marica Ivicina sestra? Pitanje je zapravo kako glase pravilni oblici posvojnih pridjeva muških i ženskih imena na –ica kao što su primjerice Jurica, Perica, Tomica, Milica, Đurđica, Dragica… U hrvatskom književnom jeziku posvojni pridjevi spomenutih […]
Savjet pripremio dr. sc. Mile Mamić./hkm.hr Blažen i svet, blaženi i sveti uglavnom su istoznačnice. S gledišta stanja umrle blažene ili svete osobe, njegove sreće ili slave u raju, blažen i svet jesu isto. Ali njihovo značenje za nas i za cijelu Crkvu nije isto. Crkva prizna mnogim osobama krjepostan život i želi ih na […]
Savjet pripremio dr. sc. Marko Alerić./hkm.hr Komunikacija ili prijenos poruke vrlo je osjetljiv proces u kojem lako može doći do nesporazuma. Nesporazum može izazvati i upotreba vremenskih priloga npr. proljetos, ljetos, jesenas, zimus… Uz priloge proljetos, ljetos, jesenas i zimus nepravilno je upotrebljavati budućnost Često nismo sigurni što ti prilozi označavaju. Je li, npr. značenje priloga proljetos proljeće […]
Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban./hkm.hr Nakon dugo sam vremena iznova čuo rečenice poput: “Prema zvaničnim se podacima saznaje” ili “To je zvanična odluka vijeća”. Riječi zvaničan, zvačino i zvaničnost nisu zabilježene u starijim hrvatskim rječnicima, ne bilježe ih ni stariji pisci hrvatski. Te riječi ne treba dovoditi u svezu s glagolom zvati već […]
Savjet pripremio dr. sc. Mile Mamić./hkm.hr Danas riječ papa označuje vrhovnog poglavara Katoličke Crkve. Klaić navodi njezino talijansko podrijetlo u koje nema sumnje, ali vjerojatnije je da je riječ preko latinskoga, uz potporu talijanskoga, došla u hrvatski jezik. Korijen te riječi zapravo je u grčkom. Papas je u dječjem grčkom jeziku značila otac. U početku se to […]
Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban. Često se uz knjige koje se prodaju nađu i šareni, kartonski ili plastificirani označivači stranica. Jedne su dnevne novine darovale čitateljima te oznake pod nazivom bookmark, a druge su uz knjigu ponudile straničnik (u zagradi je bio i engleski naziv bookmark). Akademik Stjepan Babić predložio je hrvatsku zamjenu za anglizam pa je jedne […]
Jezični savjet pripremio dr. sc. Mile Mamić./hkm.hr Mjesto izvan starih jeruzalemskih zidina gdje je Isus raspet na križ zvalo se hebrejski Golgota. Na temelju značenja te hebrejske riječi nastala je latinska verzija toga toponima – Calvaria što je u hrvatski prešlo kao Kalvarija. Kad je dakle riječ o toponimu, gdje je Isus raspet i umro, onda je to vlastito […]
Jezični savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban./hkm.hr Najcjelovitiji je prikaz te poteškoće dao Stjepko Težak u svojem jezičnom savjetniku Hrvatski naš svagdašnji. I uskrsni i uskršnji jesu oblici koji su u skladu s tvorbenom normom hrvatskoga književnog jezika. Pridjevska tvorba dometkom -ni poput božićni, nedjeljni, uskrsni češća je nego ona s dometkom -nji. Nepčani pak glas nj utječe na glas pred sobom mijenjajući ga u nepčani parnjak. Suglasnički […]