D. Peričić: Kako (ras)krčiti Katar?

Zamislite ovaj komentar sa Svjetskog prvenstva: „Lovren je neoprezno vratio loptu vratru Livakoviću, na nju je naletio protivnički napadač i matirao našeg vratra.“ Smiješno? Nemoguće? Naravno! Pa to je isto kao kad bismo imenicu rȁtār sklanjali ovako: N ratar, G ratra, D ratru, A ratra, V (oj) ratru, L (o) ratru, I (s) ratrom. Ali, zapravo, nije nimalo smiješno. A […]

UČIMO HRVATSKI – Jeste li osvojili “Porin” ili “Porina”?

Savjet pripremila dr. sc. Sanda Ham./hkm.hr Jedna se pjevačka nagrada u Hrvatskoj zove Galeb, a nedavno rekoše da je naš poznati pjevač osvojio Srebrnog galeba. Nije to jedina jezično zanimljiva glazbena nagrada koja se dodjeljuje pred kamerama i koja zajedno sa svojom jezičnom pogrešnosti putuje u naše domove i tako se uvuče u naše jezične navike. Nedavno […]

UČIMO HRVATSKI – Veliko i malo početno slovo u imenu hotela

Savjet pripremila dr. sc. Sanda Ham. Hotel je opća imenica koja znači, kako nam kaže rječnik, ugostiteljski objekt za boravak i prehranu putnika i turista. Piše se malim početnim slovom jer je opća imenica. Ako uz hotel dolazi i ime toga hotela, ime mu se piše velikim počenim slovom hotel Osijek, hotel Central, hotel Laguna, hotel Kempinski. Pijemo […]

UČIMO HRVATSKI – Kojega je roda jezgra?

Savjet pripremila dr. sc. Sanda Ham. Jezgra je, kao i mnoge riječi, višeznačna pa se može upotrebljavati u različitim izrazima  – atomska jezgra, zemljina jezgra, orahova jezgra, stanična jezgra. Jezgra može biti i jezgra predavanja, jezgra znanstvene teorije, jezgra nastavnog programa… Jezgru je moguće upotrijebiti u svim tim značenjima jer ih povezuje zajedničko temeljno značenje jezgre – jezgra označuje središnji, bitni dio čega. Isto temeljno […]

UČIMO HRVATSKI – Značenje riječi kanonizacija

Savjet pripremio dr. sc. Mile Mamić./hkm.hr Latinski beatus znači „blažen“. U skladu s tim proglašenje blaženim je beatifikacija. Latinski sanctus znači „svet“. U skladu s tim proglašenje svetim trebalo bi biti sanktifikacija, ali ipak nije nego kanonizacija. Nastanak te riječi u vezi je s riječju kanon – „popis svetaca“. Tim činom proglašeni svetac, svetica ulaze u popis svetaca opće Crkve. Oni se […]

UČIMO HRVATSKI – Dođite ovdje ili dođite ovamo?

Jezični savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr Često možemo pročitati i čuti rečenicu: “Dođite ovdje!” Upozoravamo da takvu rečenicu ne bismo trebali rabiti u službenoj komunikaciji jer je u hrvatskom standardnom jeziku uz glagole kretanja, kao što je glagol doći, dobro upotrijebiti priloge ovamo, tamo ili onamo, ali ne i prilog ovdje. Iako je priloge ovamo, tamo i onamo dobro upotrijebiti uz glagole kretanja, oni se značenjski […]

UČIMO HRVATSKI – Kabel, kabl ili kabao?

Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban./hkm.hr Riječ kabel engleskog je podrijetla i u tom je obliku preuzeta sa samoglasnikom ‘e’ u nominativu. Često ćemo čuti i čitati o kablovima, o kablovskoj televiziji i kablovskom internetu. No, točna množina imenice kabel je kabeli pa ćemo u skladu s tim reći kabelska televizija i kabelski internet. Samoglasnik ‘e’ u […]

UČIMO HRVATSKI – Križni put ili put križa?

Jezični savjet pripremio dr. sc. Mile Mamić./hkm.hr Oba ta naziva – i križni put i put križa – imaju svoju dugu povijest i dosta potvrda u hrvatskoj tradiciji. Mnogi narodi i pojedinci imaju svojih teških, trnovitih trenutaka. Naši su takvi trenuci trajali stoljećima. Imali smo puno križnih putova. Svi nas ti križni putovi, osobni i […]

UČIMO HRVATSKI – Što su inkunabule?

INKUNABULA IZ ZBIRKE STARIH KNJIGA NSK /FOTO: ŽARKO BAŠIĆ / PIXSELL O inkunabulama piše Alen Orlić, prof./hkm.hr Nijemac Johannes Gutenberg sredinom je 15. stoljeća u Mainzu pomičnim lijevanim slovima tiskao Bibliju, prvu knjigu u povijesti tiskarstva. Razdoblje od pojave Gutenbergova izuma do 1500. godine naziva se „povojnim“ razdobljem tiskarstva, a uz taj termin vezan je pojam […]

UČIMO HRVATSKI – Ovog puta, obaveza, po koju cijenu?

Jezični savjet pripremila dr. sc. Tomislava Bošnjak Botica./hkm.hr Pitali ste nas je li bolje ovaj put ili ovoga puta, obaveza ili obveza, po svaku cijenu ili pod svaku cijenu? Počet ćemo od obaveze odnosno obveze. I jedan i drugi oblik su pravilni i potvrđeni u hrvatskom jezičnom korpusu, ali je u starijim hrvatskim rječnicima zastupljenija obveza. Riječ obveza nekada je bila više pravni termin (sjetimo se obveznika i obveznica), a obaveza širi pojam, češći u […]