UČIMO HRVATSKI – Zahlađenje i zahladnjenje

Savjet pripremila dr. sc. Sanda Ham/hkm.hr Glagoli zahladiti i zahladnjeti dijelom su hrvatskoga jezika, svaki sa svojim značenjem – zahlađenje i zahladnjenje, zahladiti i zahladnjeti ne znače isto. Ta dva glagola pripadaju svojim sustavima – postoji niz glagola na -jeti i -iti s različitim značenjima, glagoli na -jeti znače postajati kakvim, a glagoli na -iti znače činiti što kakvim. Pocrvenjeti, pomodrjeti, pobijeljeti znači postati crven, modar, bijel (u licu), pocrveniti, pomodriti, pobijeliti znači učiniti što kakvim (obojiti crvenom, modrom […]

UČIMO HRVATSKI – O postanku i značenju riječi prosinac

Savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr Rijetko se koji narod poput hrvatskoga može pohvaliti da za sve mjesece u godini ima vlastita narodna imena. Nazivi mjeseci kojima se danas koristimo u hrvatskome standardnom jeziku prihvaćeni su nakon Hrvatskoga narodnog preporoda kada se kod nas nazivlje ustaljuje i u praksu ulaze nazivi mjeseci iz Kućnika, djela iz […]

UČIMO HRVATSKI – Bezgrešno ili Bezgrješno začeće

Savjet pripremio dr. sc. Mile Mamić./hkm.hr U Litanijama Blažene Djevice Marije imamo zaziv: Majko prečista, Majko neoskvrnjena, Majko nepovrijeđena, Kraljice bez grijeha Istočnoga začeta, u pjesmi Zdravo Djevo imamo riječi: Blažena si jerbo sva si čista, zmijin dah ne okuži ti grud, a imamo i prekrasnu pjesmu Djevice nevina. Sasvim je normalno da ona koja će donijeti […]

UČIMO HRVATSKI – Građanin, državljanin, otočanin

Savjet pripremila dr. sc. Tomislava Bošnjak Botica. Tema je današnjega jezičnog savjeta problem koji se pojavljuje u imenica koje završavaju -anin kao što su građanin, otočanin, državljanin, Splićanin i druge. Naime, često možemo čuti da se kaže: dva građana su primijetila pljačku, tri državljana susjedne države ilegalno su pokušala prijeći granicu, mnoštvo ljudi na rivi pozdravilo je popularnog Splićana itd. Budući […]

UČIMO HRVATSKI – Svece štujemo, a ljude poštujemo

Savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr Svako službeno pismo (danas su to najčešće elektroničke poruke) započinjemo s obraćanjem. Već u tom početnom dijelu pisma nerijetko možemo uočiti neku jezičnu nepravilnost. Vjerojatno ste mnogo puta primijetili sljedeća oslovljavanja: Štovana gospođo, Štovani gospodine, Štovane dame i gospodo, Štovani profesore. Ako takva oslovljavanja rabe školovane osobe, možda ste mislili da su ona i pravilna. […]

UČIMO HRVATSKI – Zadnje vrijeme ili posljednje vrijeme?

Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban/hkm.hr Kada je riječ o pridjevima zadnji i posljednji njihova se uporaba u razgovornom jeziku skoro u potpunosti izjednačila, ali u biranom jezičnom izričaju ipak postoje značenjske razlike. Kada su u pitanju mjesne oprjeke onoga što je ispred i iza, one se u hrvatskom jeziku izriču pridjevima prednji i stražnji, a ne prednji i zadnji. Primjerice, stražnje dvorište, stražnji izlaz i sl. […]

UČIMO HRVATSKI – Kada jest, a kada jeste

Savjet pripremila dr. sc. Sanda Ham/hkm.hr Sadašnje je vrijeme pomoćnog glagola biti: jesam često u upotrebi, a najčešće je u svom skraćenom obliku: sam, si, je, smo, ste, su. Toga se niza od šest glagolskih oblika sjećamo još iz osnovne škole – naši nas učitelji nisu puštali na miru sve dok ih nismo znali kao pjesmicu ili i ako nas netko […]

UČIMO HRVATSKI – Povlaka ili crtica

Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban./hkm.hr Riječi crtica i povlaka označuju pravopisni znak koji se rabi u pisanju polusloženica, pri povezivanju dviju ili više riječi, primjerice spomen-ploča, rak-rana. Taj znak dolazi i pri rastavljanju riječi na kraju retka, kao i između brojki na računima. U tome što riječ crtica i povlaka označuju nema razlike, […]

UČIMO HRVATSKI – Kako je studeni dobio ime?

Savjet pripremio Alen Orlić, prof. Studenomu odtudaje Ime, Jer studeno on izdaje vrime, Dok izidjesh napolje prid Ustih, On ti odmah i Chud svoju pusti! Navedenim je stihovima krajem 18. stoljeća pisac i svećenik Josip Stjepan Reljković u svojem djelu Kućnik čitateljima objasnio odakle naziv za 11. mjesec u godini koji ima 30 dana i koji počinje […]

UČIMO HRVATSKI – Je li velika većina pleonazam?

Savjet pripremio Alen Orlić, prof./hkm.hr Pleonazmi su skupine riječi koje imaju višak značenja, tj. skupine u kojima se jedna od riječi nepotrebno rabi jer je njezino značenje već uključeno u značenje druge riječi. Primjer je pleonazma izraz oko osamdesetak u rečenici Prijavilo se oko osamdesetak natjecatelja. Naime, već osamdesetak znači oko osamdeset, otprilike osamdeset, približno osamdeset, stoga ne treba […]