Savjet pripremio dr. sc. Mile Mamić./hkm.hr Riječ Badnjak, Badnji dan potječe od glagola bdjeti. Praslavenski korijen b’d dao je u hrvatskom po pravilu bad-. U vezi s tim je i budan, buditi, budilica s različitim prijevojima od istoga korijena. Ta veza s glagolom bdjeti izgubila se iz naše svijesti. Bdjeti znači ‘biti budan, ne spavati‘. Ali to je ipak posebno nespavanje, kako kaže o. fra Jeronim Šetka […]
Jezični savjet pripremio Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje./hkm.hr Engleski naziv lockdown tvoren je od sastavnica lock ‘zaključati’ i down ‘dolje’. Engleska riječ lockdown znači ‘zatvaranje, zaključavanje, blokada, izolacija’. Ta se riječ u hrvatskome jeziku počela upotrebljavati pojavom koronavirusa i prema Pojmovniku koronavirusa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (https://jezik.hr/koronavirus) u hrvatskome znači ‘uvođenje karantene ili restriktivnih mjera da bi se povećala sigurnost’. Isto značenje […]
Jezični savjet pripremio dr. sc. Mile Mamić. Hod je vrlo zanimljiva riječ. U genitivu jednine je kratki naglasak: hőda. Dativ i lokativ jednine se razlikuju po naglasku: Možemo se pridružiti Hődu za život. Možemo sudjelovati u hòdu ili nekoga poznati po hòdu. Možemo nešto rješavati u hòdu. Hod može značiti i mjeru udaljenosti. Nije dobro […]
Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban./hkm.hr Prijedlog “s” u hrvatskom književnom jeziku ima dva oblika: “s” i “sa”. Prijedlog “s” rabi se gotovo uvijek, a prijedlog “sa” samo u posebnim slučajevima. Zbog dvojnosti, to je jedna od najčešćih pogriješaka do koje dolazi u hrvatskom jeziku. Prijedlog “s” pripada najstarijim riječima hrvatskoga književnoga jezika, a […]
Savjet pripremila dr. sc. Sanda Ham./hkm.hr U hrvatskom jeziku postoji nekoliko imenica koje se uvijek upotrebljavaju u množini bez obzira znače li jedan primjerak ili više. Takva je imenica primjerice hlače. Makar je u gramatičkoj množini ta imenica može značiti jedan primjerak: Nema nijednih hlača u trgovini, ili može značiti više primjeraka: Ima mnoštvo hlača u trgovini. Isto […]
Savjet pripremio prof. Alen Orlić./hkm.hr Znate li koji su normativni priručnici i kojim ćemo se od tih priručnika kada koristiti? Normativni su priručnici pravopis, pravogovorni priručnik, gramatika, rječnik i jezični savjetnik. Pravopis propisuje kako treba pisati. Sastoji se od pravopisnih pravila, propisa i od pravopisnoga rječnika – popisa. U prvom se dijelu obrađuju ona pravopisna […]
Savjet pripremio Alen Orlić, prof. Imenice gospođica, gospođa i gospodin mogu se pisati i u skraćenom obliku, dakle kraticama. Kratice, bilježe pravopisi, nastaju kraćenjem jedne ili više riječi, pišu se malim početnim slovom, ne sklanjaju se te u pravilu završavaju točkom. Kratica je imenice gospođica gđica, a kratica je imenice gospođa gđa. Te su dvije kratice posebne po tome što se pišu bez […]
Savjet pripremio doc. dr. sc. Borko Baraban. Uporaba je pridjeva plodna/plodova u hrvatskome književnom jeziku raznolika. U udžbenicima za studente medicine navodi se samo plodna voda. U medicinskoj embriologiji spominje se amnionska tekućina. Časopisi koji se bave proučavanjem trudnoće podjednako spominju i plodnu i plodovu vodu. Suvremeni rječnik latinskoga i hrvatskoga medicinskoga nazivlja bilježi samo […]
Savjet pripremila dr. sc. Tomislava Bošnjak Botica. Je li bolje upotrijebiti imenicu polovina ili polovica? Je li primjerice pravilnije reći potrošila sam polovinu plaće ili polovicu plaće? Razboljela se polovina razreda ili razboljela se polovica razreda? Uzmi polovinu jabuke ili uzmi polovicu jabuke? Odmah valja reći da u ovom pitanju ne postoji stopostotno suglaslje među […]
Savjet pripremila dr. sc. Sanda Ham./hkm.hr Pozdravljate li svoje drage s ljubavlju ili s ljubavi? Želite li komu lijepe želje s radošću ili s radosti? Osim lijepih osjećaja, ljubavi i radosti zajedničko je i da mogu imati dva različita oblika za instrumental jednine – radošću, radosti i ljubavlju, ljubavi. To vrijedi i za brojne druge imenice ženskoga roda: mišlju, misli ili nježnošću, nježnosti. Starija hrvatska […]