DESMET: Znanost i ideologija

Mattias DesmetKonzerva.hr Znanost se, u osnovi, može definirati kao otvorenost uma. Izvorna znanstvena praksa, ona koja je tvorila temelje prosvjetiteljstva, nakratko je ukinula predrasude o promatranim stvarima. Bila je otvorena najvećoj mogućoj raznolikosti ideja i misli, pretpostavki i hipoteza. Razvijala je sumnju, a neizvjesnost smatrala vrlinom. Pustila je da činjenice govore same za sebe i […]

Kako pristupiti znanosti, a ne sudjelovati u njezinom pretvaranju u kult?

Postalo je prilično uobičajeno u vremenu COVID pandemije vrlo pažljivo razlikovati znanost od scijentizma. Razlika općenito ide otprilike ovako; znanost je metoda za stjecanje objektivnog, vidljivog znanja o svijetu kroz osmišljavanje eksperimenata s ponovljivim rezultatima, koji se prikupljaju tijekom vremena i koji bi trebali biti samoispravljajući kako naše znanje i razumijevanje vidljivog svijeta raste sve više. Scijentizam je, s […]

D’SOUZA: Ateistička bajka: Ponovno otvaranje slučaja Galileo

Dinesh D’Souza “Vjerujem da je ideja o Galilejevom suđenju kao o nekakvoj vrsti grčke tragedije, obračunu između slijepe vjere i prosvijećenog razuma, naivno pogrešna.” –Arthur Koestler, Mjesečarenja Usprkos ulozi kršćanstva u nastanku i razvoju znanosti, tema o ratu između znanosti i religije i dalje je prisutna. Što ovom narativu daje trajnu snagu? To su zabilježeni […]

SHAPIRO: Razotkrivanje ateizma

Ben Shapiro/konzrva.hr Kako priča ide, početkom 19. stoljeća francuski astronom Pierre-Simon de Laplace razgovarao je s francuskim carem Napoleonom, objašnjavajući mu svoju teoriju o počecima svemira. “Gdje se Bog uklapa u sve ovo?”, navodno je upitao Napoleon. “Nemam potrebe za takvom hipotezom”, odgovorio je Laplace. Bog je, prema ateistima, nepotrebna hipoteza. Svemir jednostavno jest. Mi […]

Kocka li se Bog?

Ivan GOLUB – Vladimir PAAR: Skriveni Bog (Nove dodirne točke znanosti i religije) Autor Dražen Zetić  Izvor: teovizija.hr Ivan GOLUB – Vladimir PAAR: Skriveni Bog. Nove dodirne točke znanosti i religije, Teovizija, Zagreb, 2006. »Skriveni Bog«, riječ zavita koprenom enigmatičnosti, sama po svojemu izricanju instinktivno u svijesti evocira aluzije na nešto prisutno, a ipak udaljeno. Na nešto blisko, […]

Slijedite znanost! Ili…

„Slijedite znanost“. Koliko često danas čujemo tu frazu? Štoviše, koliko često se tih nekoliko riječi pretpostavlja kao naredba— odnosno kao zaključni argument? I da, najčešće izdavatelj ove naredbe je netko iz sekularne ljevice. I zašto ne? Uostalom, naredbe za mnoge na sekularnoj ljevici dolaze kao nešto sasvim normalno. Izvršitelji naredbi imaju tendenciju zaboraviti nešto što […]

J. Sabol: Znanstvenik je po sebi religiozna osoba

Vjera i znanost: dva svjetla u tajanstvenoj stvarnosti Svemira U teoriji o znanosti je prihvaćena spoznaja da vjera i znanost nisu u odnosu proturječnosti i isključivosti, nego u odnosu suradnje i upotpunjenja u traženju istine o sveobuhvatnoj stvarnosti. Ovaj odnos je tako nužan i naravan da vrijedi aksiom: znanost bez spoznaja iz kršćansko-katoličke vjere ne dolazi […]

WHITTLE: Zeleni Soylent: Zašto se društvo još nije urušilo?

Patrick Whittle/Konzerva.hr “Zeleni Soylent su ljudi!” To je bio bolni posljednji krik policijskog detektiva Franka Thorna u legendarnom ekološkom trileru Zeleni Soylent. Smještena u propadajućem svijetu budućnosti, razorenom zagađenjem, globalnim zatopljenjem, iscrpljenim resursima i prenaseljenošću, radnja filma prati Thorna (Charlton Heston) dok dolazi do mučnog otkrića: da je nova čudesna hrana, istoimeni zeleni soylent, zapravo ljudsko […]

Izazov scijentizmu: što znanost (ne) može?

CONTRA GENTILES LUKA ILIĆ/konzervativac.com Scijentizam možemo definirati kao ideologiju koja „izdiže znanost iznad ostalih tumačenja života“, a karakterizira ga „pretjerano povjerenje u metode prirodne znanosti koje se primjenjuju u svim područjima istraživanja.“[1] Riječ je o razmišljanju „kako je samo znanstvena spoznaja pravo znanje – da ne postoji racionalan, objektivan oblik istraživanja koji nije grana znanosti.“[2] Ili drukčije […]

DVIJE KLJUČNE TEOLOGOVE OSOBINE Jesu li teolozi znanstvenici, a teologija znanost?

Objavio Glas Koncila U Glasu Koncila od 28. svibnja objavili ste vijest da je u Dubrovniku održana tribina »Znanost i religija – sukob ili dijalog«. Predavač je bio dr. Marijan Šunjić koji je spomenuo da je na Sveučilištu u Zagrebu osnovao studijsku grupu »Znanost i duhovnost« u koju su osim znanstvenika – kako ste napisali – […]