Bog i znanost

Od pojave empirijske filozofije pa do vrhunca u prosvjetiteljstvu, svu nadu, egzistencijalna pitanja čovjeka, pa čak i svrhu samoga života, predvodnici takvog svjetonazora polagali su u napredak znanosti i tehnicizma. Vječna metafizička pitanja i njene proturječnosti pojedinih mislilaca naspram drugih, pomalo su zatirana sa strane, dok su tehinički napredak i sve veća otkrića posebno na […]

Znanost dokazala postojanje Boga

U siječnju 2005. dogodila su se dva izvanredna događaja. Prvi je bio taj da je Richard Dawkins, ateist i darvinist s Oxforda, javno upitan što on vjeruje da je istinito, ali ne može dokazati. Ovo je bilo zanimljivo pitanje budući da je zabilježena njegova izjava kako ne biste trebali vjerovati u ništa bez dokaza. Sada […]

Tomislav Domazet-Lošo: Sukob između vjere i znanosti ne postoji

Više od 30 godina u genetici je prevladavalo mišljenje da je kopiranje postojećih gena glavni, a možda čak i jedini način nastanka novih gena. Tako je bilo sve donedavno, dok tu općeprihvaćenu teoriju nisu poljuljali dr. sc. Tomislav Domazet-Lošo s Instituta Ruđer Bošković i prof. Diethard Tautz s njemačkog Instituta za evolucijsku biologiju Max Planck. […]

Proturječe li vjera u Boga i znanost jedno drugom?

Znanost se definira kao »zapažanje, prepoznavanje, opisivanje, eksperimentalno istraživanje i teoretsko objašnjavanje pojava«. Znanost je metoda koju čovječanstvo koristi kako bi dobilo veće saznanje o prirodnom svemiru. Ono je potraga za spoznajom kroz zapažanje i nagađanje. Napredak u znanosti pokazuje doseg ljudske logike i mašte. Ipak, kršćansko vjerovanje u znanost nikada ne bi smjelo biti […]

Odnos vjere i znanosti

Tema odnosa vjere i znanosti, čini se, nikada nije do kraja iscrpljena. Malo je tema o kojima se toliko puno govori, i to od strane tolikih različitih struka i sa toliko različitih aspekata. Upravo zbog toga, ponovno razmišljanje o ovoj temi može se činiti nezahvalno – čitatelj bi se s pravom mogao pitati što bi […]

Znanstveni nastavni plan u srednjem vijeku

TEMELJI ZNANSTVENE REVOLUCIJE Da ste studirali u srednjem vijeku, primjerice na Cambridgeu, morali biste savladati dosta matematike i prirodnih znanosti kako biste dobili svoju diplomu. Iako za razliku od danas, sve što trebate naučiti naučili biste iz knjiga i od profesora, ne bi od vas očekivali praktični rad. Knjige i predavanja su naravno bili na […]

Slučaj Galileo – mitovi i zablude

Većina ljudi smatra da je suđenje Galileu ključan primjer sukobljavanja vjerske zatucanosti sa napretkom znanosti, primjer “srednjovjekovnog” neznanja i praznovjerja kojeg nadvladava razum i znanost. Zapravo, cijela poprilično kompleksna afera nema veze sa popularnom bajkom o sukobu “znanosti i vjere”, a uloge Galilea i različitih crkvenjaka su bile kompleksne i raznolike. Popularno shvaćanje afere Galileo […]

Je li zbog znanosti Bog nepotreban?

Prevlast znanstvenika među onima koji propovijedaju novo evanđelje ateizma moglo bi nekog navesti na pretpostavku da je znanost na neki način vjerska uvjerenja učinila nerazumnim. Pretpostavku je vrijedno istražiti, ne samo zato što su tradicionalno pitanja vezana uz vjeru bila područje filozofije – a ne prirodne znanosti, nego i zato što nije u skladu s […]

Što je teologija ikad učinila za znanost?

Autor teksta je Denis Alexander, ravnatelj Faraday Instituta za Znanost i Vjeru pri St. Edmund’s Collegu na sveučilištu Cambridge. Alexander je proveo 40 godina u znanosti istražujući kao molekualrni biolog, a u nastavku odgovara na pitanje iz naslova. Autor tvrdi da je znanost nastala na temelju teologije te navodi nekoliko primjera kako bi to pokazao, […]

Kršćansko podrijetlo moderne znanosti

Nije nikada bilo velikog sukoba između znanosti i vjere; upravo suprotno, kršćanstvo je bilo neophodan faktor u nastanku moderne znanosti. Moderna znanost je jedno od najvećih dostignuća Zapadne civilizacije. Unatoč tome što ste možda čuli, radi se o Zapadnom dostignuću, ne islamskome, kineskome ili starogrčkome. Povjesničari znanosti još uvijek nisu spremni to priznati. Mislim da […]