Sveti Kvirin Rimski
Sveti Kvirin od Neussa, ponekad nazivan i Kvirin Rimski, kršćanski je svetac i mučenik. Njegov obred ima srediste u Neussu u Njemackoj, iako je bio rimski mucenik.
Prema predaji bio je rimski tribun, visoki časnik, kome je dan zadatak da, po naredjenju cara Trajana, pogubi kršćanine, biskupa Aleksandra I., Eventija i Teodola. Međutim, kada je biskup Aleksandar čudesno ozdravio njegovu kćer Balbinu, koja je imala čireve na vratu, Kvirin se obratio na kršćanstvo zajedno sa svojom kćerkom.
Kada je za to saznao car Hadrijan, predao je Kvirina i kćer Balbinu sudu. Kvirin nije htio zatajiti svoju novu vjeru u Isusa Krista, te mu odrubiše glavu 116. ili 117. godine. Kao dan mučenistva se navodi 30. ozujka, a sahranjen je u katakombi Protekstata na Via Appiji.
Prema dokumentu iz Neussa iz god. 1485., Kvirinove relikvije je godine 1050. papa Lav IX. poklonio Gepi, opatici iz Neussa koja je opisana kao njegova sestra. Otada se one čuvaju u tamošnjoj romaničkoj crkvi. Građani Neussa su ga zazivali za vrijeme neuspješne opsade grada od strane burgundskog vojvode Charlesa Neustrašivog 1474.-1475. Grad Coreggio u Italiji ga smatra isto svojim svecem zastitnikom.
U Njemačkoj među seljacima postoji poslovica: “Wie der Quirin, so der Sommer” (Kakav je sveti Kvirin, takvo ce biti ljeto), odnosno po vremenu na 30. ozujka se predvidja kakvo ce biti vrijeme tijekom ljeta.
Rimski martirologij mučenika Kvirina spominje 30. ožujka, a mučenicu Balbinu 31. ožujka..